Ona genijalna grupica ljudi koja spašava risove od izumiranja u Gorskom kotaru sada treba pomoć. Ako vidite tragove, javite im
Sada kada je u gorju pao prvi snijeg tragovi risa dobro su vidljivi
Prošle godine Telegram je pisao o ekipi znanstvenika koji su odlučili risove spasiti od izumiranja. Sada im treba pomoć kako bi skupili što više informacija o risovima koje prate. Naime, ljude mole da im jave ako u snijegu spaze tragove risova.
“Praćenje tragova nam je najvažniji izvor uzoraka za izolaciju DNA, a prošle godine je bilo malo snijega pa smo i prikupili malo uzoraka. Zato ove godine koristimo sve moguće izvore da bi došli do podataka o tragovima”, govori nam Magda Sindičić s projekta LIFE Lynx.
Čekaju dojave ljudi
Sindičić je objasnila i kako prepoznati trag: “Risji trag u snijegu lako je prepoznatljiv, jako nalikuje na trag mačke, okrugao je, promjera 5-8 cm, a u pravilu se u tragu ne vide otisci kandži koje su uvučene dok ris hoda”.
Važno im je da im ljudi jave kada vide tragove. Nakon toga im se mogu i pridružiti u praćenju tih životinja. To uključuje uzimanje uzoraka dlake, mokraće i izmeta, a čak i ako ljudi samo naiđu na to, mogu pomoći.
🐾Brda nam se bijele – vrijeme kao stvoreno za snowtracking! Praćenje tragova u snijegu divljih životinja (engl….
Posted by LIFE Lynx – hrvatski terenski blog on Wednesday, November 25, 2020
“Ako ljudi sami nađu izmet ili dlaku risa, molimo da ju prikupe. Izmet mogu pohraniti u plastičnu vrećicu i smrznuti. Dlake treba pohraniti u papir i tom uzorku osigurati suhe uvjete. Također molimo da se zapiše datum i lokacija (koordinate) prikupljanja uzorka te da nam jave o svom nalazu”.
Traže ‘markirališta’
Lokacija tragova bitna im je kako bi mogli na tom području potražiti markirališta. To su mjesta gdje risovi označavaju teritorij . Obično za obiljećavanje izabiru objekte koji vizualno dominiraju u krajoliku. To mogu biti veće stijene, određena stabla, uglovi napuštene šumske kuće i slično.
“Na takvim objektima možemo pronaći miris mokraće, izmet ili dlaku, jer ris obilježava svoj teritorij pomoću urina, izmeta i trljanjem tijela kako bi ostavio svoj miris”, govori Sindičić i dodaje: “Markirališta su od neprocjenjive vrijednosti za istraživanje risova i danas u Hrvatskoj znamo lokacije 50ak aktivnih risjih markirališta”.
“U praćenju stanja populacije se ponajviše oslanjamo na njih. Fotozamka postavljena na markiralištu pružit će nam informacije o risovima koji borave u široj okolici, na temelju jedinstvenog uzorka krzna razlikujemo jedinke, a ponekad na snimkama možemo razlikovati i spol te zabilježiti reprodukciju”.
Žele očuvati populaciju u Hrvatskoj
Inače, risovi us u Hrvatskoj ugroženi zbog parenja u srodstvu pa su znanstvenicima dragocjeni svi podaci koje mogu dobiti. “Trenutno u Hrvatskoj pomoću fotozamki razlikujemo i pratimo 50-ak odraslih životinja”, govori nam Sindičić i naglašava:
“No da bi znali i kakva je genska raznolikost naše populacije, jako su nam bitni uzorci iz kojih možemo izolirati DNA, a te uzorke najlakše prikupimo prateći tragove risa u snijegu”. Upravo zbog suradnje s čuvarima prirode, planinarima i drugim ljudim u prirodu naučili su puno o hrvatskim risovima u zadnje tri godine koliko traje projekt.
“Uspjeli smo od najmanje istražene velike zvijeri doći do situacije gdje dobar dio risje populacije znamo po imenima, odnosno točkicama na krznu”, kaže nam na kraju Sindičić. Ako slučajno uočite tragove znanstvenike možete kontaktirati putem maila: lifelynx.hr@gmail.com ili fejsa te na brojeve mobitela 091 911 6766 ili 098 9272 073.