Predsjednik Vlade rekao je da je 'u trećem kvartalu Hrvatska imala najveću stopu rasta BDP-a među onim članicama Europske unije, njih 21, koje su do tada objavile podatke'. Budući da je pandemija izazvala zdravstvenu, društvenu i gospodarsku krizu bez presedana, budući da su tu krizu, morale rješavati više-manje vlade svih zemalja ne preostaje mi ništa drugo nego pokušati usporediti rezultate gotovo dvogodišnjeg upravljanja krizom u nama sličnim zemljama
Od samoga početka svoga prvog mandata premijer Andrej Plenković nije nikada propuštao prilike za samohvalu i isticanje grandioznih uspjeha svoje Vlade. Kada je Državni zavod za statistiku objavio prvu procjenu BDP-a za treće tromjesečje ove godine, po kojoj je rast BDP-a u tekućim cijenama u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio 15,8 posto, premijer je izjavio da je to “rezultat vladine politike očuvanja radnih mjesta i mudroga upravljanja krizom u svim njenim aspektima”.
Na istoj konferenciji za medije predsjednik Vlade još je dodao da je “u trećem kvartalu Hrvatska imala najveću stopu rasta BDP-a među onim članicama Europske unije, njih 21, koje su do tada objavile podatke”. Budući da je pandemija izazvala zdravstvenu, društvenu i gospodarsku krizu bez presedana, budući da su tu krizu, morale rješavati više-manje vlade svih zemalja ne preostaje mi ništa drugo nego pokušati usporediti rezultate gotovo dvogodišnjeg upravljanja krizom u nama sličnim zemljama.
Plenkovićeva usporedba ne uzima u obzir jednu bitnu stvar
Premijer Plenković naravno nije rekao koliko je u pojedinoj državi BDP pao u trećem tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019., a bez tog podatka svaka usporedba gospodarskog rasta u 2021. godini služi samo za uveseljavanje javnosti. Temeljem podataka Svjetske banke o veličini BDP-a u američkim dolarima i stalnim cijenama iz 2015. izračunao sam koliki rast BDP-a u 2021. godini moraju ostvariti pojedina nacionalna gospodarstva kako bi se vratila na nivo aktivnosti iz pretpandemijske 2019. godine.
Iz priložene tabele vidljivo je da je zemljama poput Litve, Srbije, Poljske i Estonije za dostizanje te veličine BDP-a potreban više nego skroman gospodarski rast u ovoj godini, a Hrvatska, Portugal, Bugarska, Grčka i Crna Gora moraju zabilježiti iznimno visoke stope rasta kako bi anulirale smanjenje ukupnog nivoa gospodarskih aktivnosti u 2020. godini.
Potreban rast BDP-a (%) u 2021. za dostizanje njegovoga nivoa iz 2019. (Svjetska banka,USD, stalne cijene iz 2015.) (1)
Uočljivo je da su ove potonje sve redom ekonomije u kojima je turizam (pre)važan segment gospodarstva tako da se “mudro upravljanje krizom” pojedinih Vlada moglo svesti samo na određivanje režima prelaska granice, na moguća ograničenja u korištenju različitih vrsta usluga i javnoga prijevoza te što se pokazalo najvažnijim, uspješno provedenu kampanju cijepljenja u prvoj polovini ove godine kojom je bilo moguće spriječiti veliku većinu fatalnih ishoda u četvrtom valu pandemije.
Od pobjede nad koronom do tragične statistike
Hrvatska vlada je, prema vlastitoj proklamaciji, još u lipnju 2020. pobijedila pandemiju tako da od tada hrvatski građani više nisu imali ozbiljnijih ograničenja u svojim radnim, ali i ostalim vrstama druženja. Kakva je to bila pobjeda i koliko je bilo mudro nju proglasiti najbolje govori podatak da je do njene svečane objave Hrvatska zabilježila 103 fatalna ishoda zbog posljedica zaraze koronavirusom, a u narednih osamnaest mjeseci još njih 11.800.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Preminuli na 1 M stanovnika od početka pandemije
Kada smo slavili pobjedu Hrvatska je bila među pet članica Europske unije s najmanjim brojem preminulih u odnosu na broj stanovnika, a u proteklih godinu i pol, upravo zahvaljujući “mudrom upravljanju krizom”, uspjeli smo se plasirati među pet članica s najvišom relativnom smrtnošću. Ta tragična statistika uvrstila nas je i među prvih deset zemalja u svijetu koje su pretrpjele relativno najveće ljudske gubitke i umjesto da takav dosadašnji ishod potakne ozbiljnu javnu raspravu o ukupnoj protuepidemijskoj politici i odgovornosti za njene rezultate mi svjedočimo nepodnošljivoj lakoći ignoriranja i same te činjenice.
Izgubljeni životi utkani su u naš gospodarski oporavak
Ako je to cijena za koju Vlada i oni koji je podržavaju smatraju da ju je Hrvatska trebala platiti kako bi “život išao dalje” onda to treba jasno i kazati, ako smo trebali žrtvovati četiri-pet tisuća života – upravo za toliko je naš trenutačni protupandemijski skor lošiji od portugalskoga ili grčkoga – da bismo mogli već u ovoj godini ekonomski i financijski nadoknaditi sve što smo izgubili u prošloj onda treba onima koji su zbog takve politike Vlade izgubili život barem odati priznanje jer su i njihovi izgubljeni životi utkani u naš gospodarski oporavak.
Ovako ogoljeno sve to skupa zvuči previše okrutno jer nitko od preminulih nije svjesno i dobrovoljno dao svoj život za ekonomski boljitak nacije, makar je bilo i takvih prijedloga i ideja, ali to je krajnja konzekvenca dvogodišnje protuepidemijske politike Vlade Andreja Plenkovića koja mačku (brzi gospodarski oporavak), mora javnosti predstaviti i s njenim repom (Hrvatska je u europskom i svjetskom vrhu po broju preminulih).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Praviti se da se to nije dogodilo ili da se na to nije moglo utjecati vrijedno je prezira i stavlja Vladu u ravan s onima, izgubljenima u vremenu i prostoru, kojima su i dalje najveći životni problem zaštitne maske i COVID potvrde. Tako smo došli i do ključnoga ovogodišnjeg neuspjeha politike Vlade Andreja Plenkovića, potpunoga debakla kampanje cijepljenja.
Dok se ostali bave omikronom, mi se bavimo referendumom
U ovom tjednu prvom dozom ukupno je cijepljeno 14.150 građana (od ponedjeljaka do petka), a za usporedbu, u četiri tjedna studenoga, nakon najave uvođenja i primjene COVID potvrda, prvu dozu primilo je 259.462 osoba.
Udio (%) potpuno cijepljenih u ukupnoj populaciji
Umjesto proširenja njihove primjene ili najave zakonske obaveze cijepljenja za pojedine kategorije građana Vlada je zbog svoje naopake politike suočena s referendumskom inicijativom šarolike koalicije originalnih i novonastalih antivaksera, protivnika znanosti i civilizacijskog napretka kao takvoga, mrzitelja svakoga znanja i pameti, vjerskih i nacionalističkih lunatika, potencijalnih i stvarnih pandemijskih financijskih gubitnika, narcisoidnih bonvivana te političkih kalkulanata, ponajviše iz redova krajnje nacionalističke desnice.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tako u tjednu dok cijeli razumni svijet raspravlja o usporavanju širenja omikron varijante Hrvatska se u pauzama između blagdanskog šopinga i božićnih domjenaka zabavlja brojanjem potpisa podrške referendumu koji naravno neće biti održan čak ni u slučaju zadovoljenja prethodnih zakonskih uvjeta.
Plenković se opet opredijelio za politiku ‘dozrijevanja situacije’
Hrvatska je sukladno svojoj tradiciji, i u cijepljenju čvrsto podijeljena. U ovom tjednu više od 120.000 osoba cijepljeno je drugom ili trećom dozom, ili osam puta više njih nego prvom, ali to nas neće moći spasiti od “omikron vala”. Prema prvim objavljenim rezultatima istraživanja možemo očekivati da je omikron varijanta virusa bitno lakše prenosiva od delte, ali nakon zaraze manje je efikasna u širenju unutar ljudskog organizma te teže dopire do pluća.
To znači da će zbog višestruko većeg broja inficiranih broj hospitaliziranih i preminulih biti ukupno veći nego u slučaju širenja delta varijante iako je sam virus manje patogen. Upravo to je zaključak znanstvenog rada istraživača na Sveučilištu u Hong Kongu. Premijer Plenković još se jednom opredijelio za politiku “dozrijevanja situacije” što znači da Vlada neće učiniti ništa dok god je broj hospitaliziranih manji od 3000, a broj preminulih puni samo jedan autobus dnevno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Umjesto da povedemo raspravu o takvoj politici naš politički i javni prostor u cjelini i dalje su, baš kao i u proteklih osamnaest mjeseci, preplavljeni nebulozama onih s kojima se u pristojnijim društvima o temi pandemije i virusa uopće ne razgovara.
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Usporedio sam hrvatske brojke s drugim zemljama. Zašto se premijer hvali da je godina bila uspješna?
Fižulić analizira hrvatske brojke BDP-a, cijepljenih i umrlih u odnosu na druge zemlje. Čime se to uporno hvali premijer?
Predsjednik Vlade rekao je da je 'u trećem kvartalu Hrvatska imala najveću stopu rasta BDP-a među onim članicama Europske unije, njih 21, koje su do tada objavile podatke'. Budući da je pandemija izazvala zdravstvenu, društvenu i gospodarsku krizu bez presedana, budući da su tu krizu, morale rješavati više-manje vlade svih zemalja ne preostaje mi ništa drugo nego pokušati usporediti rezultate gotovo dvogodišnjeg upravljanja krizom u nama sličnim zemljama
Od samoga početka svoga prvog mandata premijer Andrej Plenković nije nikada propuštao prilike za samohvalu i isticanje grandioznih uspjeha svoje Vlade. Kada je Državni zavod za statistiku objavio prvu procjenu BDP-a za treće tromjesečje ove godine, po kojoj je rast BDP-a u tekućim cijenama u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio 15,8 posto, premijer je izjavio da je to “rezultat vladine politike očuvanja radnih mjesta i mudroga upravljanja krizom u svim njenim aspektima”.
Na istoj konferenciji za medije predsjednik Vlade još je dodao da je “u trećem kvartalu Hrvatska imala najveću stopu rasta BDP-a među onim članicama Europske unije, njih 21, koje su do tada objavile podatke”. Budući da je pandemija izazvala zdravstvenu, društvenu i gospodarsku krizu bez presedana, budući da su tu krizu, morale rješavati više-manje vlade svih zemalja ne preostaje mi ništa drugo nego pokušati usporediti rezultate gotovo dvogodišnjeg upravljanja krizom u nama sličnim zemljama.
Plenkovićeva usporedba ne uzima u obzir jednu bitnu stvar
Premijer Plenković naravno nije rekao koliko je u pojedinoj državi BDP pao u trećem tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019., a bez tog podatka svaka usporedba gospodarskog rasta u 2021. godini služi samo za uveseljavanje javnosti. Temeljem podataka Svjetske banke o veličini BDP-a u američkim dolarima i stalnim cijenama iz 2015. izračunao sam koliki rast BDP-a u 2021. godini moraju ostvariti pojedina nacionalna gospodarstva kako bi se vratila na nivo aktivnosti iz pretpandemijske 2019. godine.
Iz priložene tabele vidljivo je da je zemljama poput Litve, Srbije, Poljske i Estonije za dostizanje te veličine BDP-a potreban više nego skroman gospodarski rast u ovoj godini, a Hrvatska, Portugal, Bugarska, Grčka i Crna Gora moraju zabilježiti iznimno visoke stope rasta kako bi anulirale smanjenje ukupnog nivoa gospodarskih aktivnosti u 2020. godini.
Uočljivo je da su ove potonje sve redom ekonomije u kojima je turizam (pre)važan segment gospodarstva tako da se “mudro upravljanje krizom” pojedinih Vlada moglo svesti samo na određivanje režima prelaska granice, na moguća ograničenja u korištenju različitih vrsta usluga i javnoga prijevoza te što se pokazalo najvažnijim, uspješno provedenu kampanju cijepljenja u prvoj polovini ove godine kojom je bilo moguće spriječiti veliku većinu fatalnih ishoda u četvrtom valu pandemije.
Od pobjede nad koronom do tragične statistike
Hrvatska vlada je, prema vlastitoj proklamaciji, još u lipnju 2020. pobijedila pandemiju tako da od tada hrvatski građani više nisu imali ozbiljnijih ograničenja u svojim radnim, ali i ostalim vrstama druženja. Kakva je to bila pobjeda i koliko je bilo mudro nju proglasiti najbolje govori podatak da je do njene svečane objave Hrvatska zabilježila 103 fatalna ishoda zbog posljedica zaraze koronavirusom, a u narednih osamnaest mjeseci još njih 11.800.
Kada smo slavili pobjedu Hrvatska je bila među pet članica Europske unije s najmanjim brojem preminulih u odnosu na broj stanovnika, a u proteklih godinu i pol, upravo zahvaljujući “mudrom upravljanju krizom”, uspjeli smo se plasirati među pet članica s najvišom relativnom smrtnošću. Ta tragična statistika uvrstila nas je i među prvih deset zemalja u svijetu koje su pretrpjele relativno najveće ljudske gubitke i umjesto da takav dosadašnji ishod potakne ozbiljnu javnu raspravu o ukupnoj protuepidemijskoj politici i odgovornosti za njene rezultate mi svjedočimo nepodnošljivoj lakoći ignoriranja i same te činjenice.
Izgubljeni životi utkani su u naš gospodarski oporavak
Ako je to cijena za koju Vlada i oni koji je podržavaju smatraju da ju je Hrvatska trebala platiti kako bi “život išao dalje” onda to treba jasno i kazati, ako smo trebali žrtvovati četiri-pet tisuća života – upravo za toliko je naš trenutačni protupandemijski skor lošiji od portugalskoga ili grčkoga – da bismo mogli već u ovoj godini ekonomski i financijski nadoknaditi sve što smo izgubili u prošloj onda treba onima koji su zbog takve politike Vlade izgubili život barem odati priznanje jer su i njihovi izgubljeni životi utkani u naš gospodarski oporavak.
Ovako ogoljeno sve to skupa zvuči previše okrutno jer nitko od preminulih nije svjesno i dobrovoljno dao svoj život za ekonomski boljitak nacije, makar je bilo i takvih prijedloga i ideja, ali to je krajnja konzekvenca dvogodišnje protuepidemijske politike Vlade Andreja Plenkovića koja mačku (brzi gospodarski oporavak), mora javnosti predstaviti i s njenim repom (Hrvatska je u europskom i svjetskom vrhu po broju preminulih).
Praviti se da se to nije dogodilo ili da se na to nije moglo utjecati vrijedno je prezira i stavlja Vladu u ravan s onima, izgubljenima u vremenu i prostoru, kojima su i dalje najveći životni problem zaštitne maske i COVID potvrde. Tako smo došli i do ključnoga ovogodišnjeg neuspjeha politike Vlade Andreja Plenkovića, potpunoga debakla kampanje cijepljenja.
Dok se ostali bave omikronom, mi se bavimo referendumom
U ovom tjednu prvom dozom ukupno je cijepljeno 14.150 građana (od ponedjeljaka do petka), a za usporedbu, u četiri tjedna studenoga, nakon najave uvođenja i primjene COVID potvrda, prvu dozu primilo je 259.462 osoba.
Umjesto proširenja njihove primjene ili najave zakonske obaveze cijepljenja za pojedine kategorije građana Vlada je zbog svoje naopake politike suočena s referendumskom inicijativom šarolike koalicije originalnih i novonastalih antivaksera, protivnika znanosti i civilizacijskog napretka kao takvoga, mrzitelja svakoga znanja i pameti, vjerskih i nacionalističkih lunatika, potencijalnih i stvarnih pandemijskih financijskih gubitnika, narcisoidnih bonvivana te političkih kalkulanata, ponajviše iz redova krajnje nacionalističke desnice.
Tako u tjednu dok cijeli razumni svijet raspravlja o usporavanju širenja omikron varijante Hrvatska se u pauzama između blagdanskog šopinga i božićnih domjenaka zabavlja brojanjem potpisa podrške referendumu koji naravno neće biti održan čak ni u slučaju zadovoljenja prethodnih zakonskih uvjeta.
Plenković se opet opredijelio za politiku ‘dozrijevanja situacije’
Hrvatska je sukladno svojoj tradiciji, i u cijepljenju čvrsto podijeljena. U ovom tjednu više od 120.000 osoba cijepljeno je drugom ili trećom dozom, ili osam puta više njih nego prvom, ali to nas neće moći spasiti od “omikron vala”. Prema prvim objavljenim rezultatima istraživanja možemo očekivati da je omikron varijanta virusa bitno lakše prenosiva od delte, ali nakon zaraze manje je efikasna u širenju unutar ljudskog organizma te teže dopire do pluća.
To znači da će zbog višestruko većeg broja inficiranih broj hospitaliziranih i preminulih biti ukupno veći nego u slučaju širenja delta varijante iako je sam virus manje patogen. Upravo to je zaključak znanstvenog rada istraživača na Sveučilištu u Hong Kongu. Premijer Plenković još se jednom opredijelio za politiku “dozrijevanja situacije” što znači da Vlada neće učiniti ništa dok god je broj hospitaliziranih manji od 3000, a broj preminulih puni samo jedan autobus dnevno.
Umjesto da povedemo raspravu o takvoj politici naš politički i javni prostor u cjelini i dalje su, baš kao i u proteklih osamnaest mjeseci, preplavljeni nebulozama onih s kojima se u pristojnijim društvima o temi pandemije i virusa uopće ne razgovara.