Nikad objavljeni dosje Udbe o pljački NSB-a i tajnoj operaciji Trs iz 1985.
Operacija Trs uključivala je i akciju kodnog imena Biblioteka, u sklopu koje su, pod obradom jugoslavenske službe, bili djelatnici NSB-a, očito u isto vrijeme dok je Aleksandar Milles iz te ustanove pomno iznosio tisuće vrijednih knjiga i mapa
Dok je trajala elaborirana pljačka kulturnog blaga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, i organizaciji mladog Aleksandra Millesa, od 1928. do 1987., tadašnja Služba državne sigurnosti na istom je mjestu provodila tajnu operaciju pod kodnim nazivom Biblioteka. Redakcija Telegrama uspjela je pribaviti godišnje izvješće Službe iz 1985., knjižurinu zelenih korica u kojoj su, na više od 200 stranica, detaljno pobrojane sve moguće aktivnosti tajne policije za spomenutu godinu. Operacija Biblioteka, dosad nepoznata javnosti, spominje se u opsežnom poglavlju naslovljenom “Neprijateljska djelatnost u nekim visokoškolskim ustanovama, studentskim centrima i studentskim domovima”.
Služba tvrdi da je u operaciji Biblioteka praćena “neprijateljska aktivnost eksponiranih nosilaca s pozicija hrvatskog nacionalizma te njihov utjecaj na ukupnu sigurnosnu situaciju u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci”. Operacija Biblioteka, otkrivaju dokumenti u posjedu Telegrama, bila je dio šire akcije kodnog imena Trs, a koje je posljednjih dana često u medijima. Šef HDZ-a Tomislav Karamarko bio je zaposlen u državnom arhivu, u istoj zgradi čiji su zaposlenici, sudeći po dokumentima kojima raspolaže redakcija, bili pod stanovitim nadzorom tajne policije. Josip Manolić, bivši visoki dužnosnik komunističke tajne policije i HDZ-a, optužio je predsjednika HDZ-a za suradnju s tajnom policijom sredinom 80-ih. Tomislav Karamarko odgovorio je da je bio predmet obrade, žrtva progona, u akciji Službe sigurnosti kodnog imena Trs.
Prevencija djelatnosti
U cijelom izvješću iz 1985. nema podataka o pravom identitetu suradnika i operativnih veza. Nema ni imena osoba koje su bile pod obradama Službe državne sigurnosti. Sve su to povjerljivi podaci koji nisu bili uvršteni čak ni u ovakve dokumente s najvišim stupnjem tajnosti.
Razlozi pokretanja operacije Trs analitičari službe, u godišnjem izvješću, objašnjavaju potrebom otkrivanja i prevencije neprijateljskih djelatnosti na sveučilištima i drugim srodnim institucijama. Trs je bio zaveden kao grupna obrada (istraživanje aktivnosti veće skupine osoba) iz dva centra sužbe (Zagreb i Split), ali se spominju i dva operativna istraživanja (postupci kojima se utvrđuje ili opovrgava postojanje kaznenog djela), spomenuta Biblioteka i Index, koji nosi isto ime kao i kasnija akcija razbijanja korupcije na zagrebačkom Sveučilištu.
Najveći dio takvih obrada odnosio se na pojave hrvatskog nacionalizma i klero-nacionalizma, djelatnosti s pozicija građanske desnice i obrada obavještajno indikativnih osoba te veza s fašističkom emigracijom. Tajna policija, primjerice, tvrdi da hrvatski nacionalisti baš i nemaju neku razinu organiziranosti, osim u nekim studentskim sredinama. Svejedno, za Službu državne sigurnosti već i to predstavlja sigurnosni problem. Služba navodi da je komentiranje i tumačenje društvenih, političkih i ekonomskih zbivanja u državi te povezivanje s drugim neprijateljima tadašnjeg sistema, prije svega onima bliskim Katoličkoj crkvi, najčešće registrirana pojavnost u krugovima bliskim Sveučilištu.
U svim tim tajnim obradama i operacijama služba je prikupila 230 operativno korisnih informacija. Obavljeno je 38 potpunih i 396 djelomičnih provjera, uz 264 identifikacije. Gotovo 70 osoba ispitano je tijekom 117 informativnih razgovora koji su tajnoj službi pomogli da utvrdi stanje sigurnosti na fakultetima i studentskim domovima. Nabrojena su i kodna imena suradnika koji su prikupili kvalitetne podatke u 45 izvještaja: Kant, Branko, Faruk, Domar, Adam, Tonja, Jaga.
Grupne obrade
Agenti službe izvršili su potpune provjere za 21 osobu, a za njih osmero tvrdi se da je pitanje trenutka kada će pristati na suradnju s tajnom policijom. Prisluškivano je 15 telefona, šestero ljudi bilo je pod tajnom pratnjom, za njih četvero otvarana je pošta, jedan je tajno filmski sniman. Grupna obrada Trs imala je ukupno 34 odvojene obrade. Druge metode tajne policije imale su ograničen učinak zbog različitih problema s kojima su se susretali agenti. Primjerice, tehničke mjere davale su slabe rezultate zbog čestih promjena prebivališta i zbog minimalnih količina prikupljenih podataka. Slično je bilo s praćenjem i otvaranjem pošte , tajnim pretresima stanova i drugim prikrivenim operativnim mjerama. Očito su nemarni studenti dobro izludili tajne agente.
Tajna policija pokrivala je sve manifestacije studenata. Pogotovo, kako kažu u izvještaju, pjevanje nacionalističkih i klerikalnih pjesama, javna istupanja i organiziranje vjerskih manifestacija, tribina i drugih vjerskih obreda, isticanje vjerskih i nacionalnih simbola, povezivanje s kleronacionalistima iz cijele SR Hrvatske, organizacija vjerskih putovanja mladih na mjesta poput Sinja, Međugorja, Lurdesa, Rima, Marije Bistrice, Barcelone.
Zaključak je tog poglavlja da nije dovoljno pažnje usmjereno na preventivan rad kojim bi se pratila sigurnosno-operativna zbivanja. Ne ide baš u prilog sposobnosti službe, koja tvrdi da je bdjela nad Nacionalnom i sveučilišnom bibliotekom, činjenica da istodobno iz njezina fundusa nestane više od 1700 različitih dragocjenih eksponata. Dva Milesova lopova, u talu s nekolicinom zaposlenika, izigrali su operativce koji nisu shvatili da im se pred očima odvija najveća pljačka kulturnog blaga u novijoj povijesti.
Služba tumači da je 1985. bila nešto mirnija godina od prethodne. Neke od aktivnosti su bitno smanjene: manji je broj osoba zaveden pod obradama, smanjen je broj tajnih praćenja, prislušivanja telefona, kontrole poštanskih pošiljki.
Novi suradnici
Zanimljiv je podatak o ukupnom broju suradnika. Cijela služba na popisu u Hrvatskoj imala je ukupno 345 registriranih suradnika. Po pitanjima nacionalizma najviše, njih 159, vjerskim zajednicama 83, anarho-liberalizmu osam, birokratsko-dogmatskim strukturama 19, podrivanju ekonomskih temelja društva 13, tehnokratima sedam, iredentizmu šest, liberalizmu jedan… No, te je godine bilo više novih suradnika od onih s kojima je prekinuta suradnja. Mreža se povećala, kaže dokument, za 23 osobe. Tajna služba iste je godine stalno prisluškivala 76 objekata. U Zagrebu 31, u Karlovcu 14 i Splitu osam. Mjere TKTR-a (prisluškivanje telefona) provedene su nad 602 osobe. Njih 365 pod stalnom je mjerom kontrole telefona, a povremenom 237.
Najintenzivnija nacionalistička ativnost, potvrđuje izvještaj, odvijala se u Zagrebu. Spominju se dva imena: Vlade Gotovca i Franje Tuđmana. Tajnoj policiji bili su sumnjivi strani novinari i dio djelatnika organizacija za zaštitu ljudskih prava koji su s njima kontaktirali. Istupi Vladimira Šeksa u Osijeku ocijenjeni su kao grubi neprijateljski ispadi. Političke lidere Hrvatskog proljeća Savku Dabčević-Kučar i Miku Tripala tajna policija kontrolirala je preko suradnika kodnih imena Marko, Nenad, Kim i Fedja. Preko tih izvora dobivali su kvalitetne informacije. Ozvučeni objekti sa šiframa Siget i Ivo, pišu, nisu dali rezultate. Utvrdili su da Tripalo i Dabčević-Kučar često kontaktiraju s Tuđmanom i Gotovcem.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 27. lipnja 2015.