WHO je objavio podatke o vodećim uzrocima smrti u svijetu za 2019.; najgore su bolesti srca

Prema najnovijem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, bolesti srca, dijabetes, moždani udar, rak pluća i kronična opstruktivna plućna bolest odgovorni su za gotovo 100 milijuna izgubljenih života u 2019., što je znatno povećanje u odnosu na 2000. godinu. Od 2000. do 2019. ishemijeske bolesti srca bile su najveći ubojica ljudi i odgovorne su za 16 posto ukupnih smrtnih slučajeva na svijetu, priopćila je u srijedu Svjetska zdravstvena organizacija.

Od 2000. do 2019. broj umrlih od te bolesti porastao je s 2 milijuna na čak 8,9 milijuna i to je najveći porast smrtnih slučajeva. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od polovice od 2 milijuna dodatnih smrtnih slučajeva dogodio se u zemljama zapadnog Pacifika, dok je u Europi zabilježen pad smrti od srčanih bolesti za 15 posto. Moždani udar i kronična opstruktivna plućna bolest, drugi su i treći vodeći uzroci smrti, odgovorni za približno 11 posto i 6 posto ukupnih smrtnih slučajeva.

Infekcije dišnih putova najsmrtonosnije

Infekcije dišnih putova ostale su najsmrtonosnija zarazna bolest na svijetu i nalaze se na četvrtom mjestu vodećih uzroka smrti. Međutim, broj smrtnih slučajeva znatno je opao: 2019. odnio je 2,6 milijuna života, 460.000 manje nego 2000. godine. U 2019. godini upala pluća i druge infekcije donjih dišnih putova bile su najsmrtonosnija skupina zaraznih bolesti.

Neonatalni uvjeti rangirani su na petom mjestu. Međutim, smrt od neonatalnih uvjeta jedna je od kategorija za koju je globalni pad smrtnih slučajeva u apsolutnom broju tijekom posljednja dva desetljeća bio najveći: ti su uvjeti 2000. odgovorni za smrt 2 milijuna novorođenčadi i male djece, dok su u 2019., krivi za smrt 800.000 novorođenčadi.

Porast smrtnosti zbog dijabetesa

Smrt od raka dušnika, bronha i pluća porasla je s 1,2 na 1,8 milijuna i sada je na šestom mjestu među vodećim uzrocima smrti. Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije zauzimaju sedmo mjesto među vodećim uzrocima smrti. Žene su nesrazmjerno pogođene. Globalno, više od 65 posto žena umrlo je od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. No, u SAD-u i Europi 2019. Alzheimerova bolest popela se na treće mjesto po broju izgubljenih života.

Značajno je pao broj smrtnih slučajeva od dijareje, pa je 2000. od te bolesti umrlo 2,6 milijuna ljudi, a 2019. 1,5 milijuna u ljudi. Najveći porast smrtnosti u posljednjem desetljeću, čak 70 posto posto, zabilježen je kod bolesnika od dijabetesa.

Zbog toga se dijabetes nalazi na devetom mjestu po broju umrlih, a ujedno je odgovoran za najveći porast smrtnosti muškaraca, za čak 80 posto u odnosu na 2000. godinu. U istočnom Mediteranu smrtnost od dijabetesa više se nego udvostručila i predstavlja najveći postotak povećanja u svim regijama Svjetske zdravstvene organizacije.

HIV ispao s popisa prvih 10 uzroka smrti

Bolesti bubrega skočile su s 13. mjesta vodećeg uzroka smrti na svijetu 2000. na deseto mjesto 2019. Smrtnost se povećala s 813.000 na 1,3 milijuna ljudi. S popisa prvih deset uzroka smrti iz 2000. ispao je, među ostalim, HIV odnosno AIDS. Broj smrtnih slučajeva od HIV-a/AIDS-a smanjio se za 51 posto tijekom posljednjih 20 godina, pa je pao 2019. s osmog na 19. mjesto po broju umrlih u svijetu. Ovo smanjenje u skladu je s općim globalnim padom postotka smrti uzrokovanih zaraznim bolestima.

Sve je to posljedica velikog napretka u sprečavanju infekcija, testiranjima na virus i liječenju bolesti. Iako je HIV, odnosno AIDS, i dalje četvrti vodeći uzrok smrti u Africi, broj smrtnih slučajeva smanjio se za više od polovine, s preko jednog milijuna u 2000. pa je na 435.000 u 2019. Tuberkuloza također više nije među prvih 10 uzroka smrtnosti na svijetu.

Sa sedmog mjesta 2000. pala je na trinaesto mjesto 2019., s 30 postotnim smanjenjem globalnih smrtnih slučajeva. Ipak, i dalje ostaje među 10 najvećih uzroka smrti u afričkim i jugoistočnim azijskim regijama, gdje je osmi, odnosno peti uzrok smrti. Iako je Afrika zabilježila porast smrtnosti od tuberkuloze, nakon 2000. godine taj broj počeo je posljednjih nekoliko godina padati.

‘Pojačati prevenciju nezaraznih bolesti’

Objavljujući te podatke, Svjetska zdravstvena organizacija istaknula je da trendovi smrtnosti i morbiditeta uzrokovanih bolestima i ozljedama tijekom posljednja dva desetljeća pokazuju da je nužno usredotočiti se prevenciju i liječenju kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa i kroničnih bolesti dišnog sustava, kao i na uspješno saniranje ozljeda, kako i je navedeno u agendi za ciljeve održivog razvoja UN-a .

“Ove nove procjene još su jedan podsjetnik da moramo brzo pojačati prevenciju, dijagnozu i liječenje nezaraznih bolesti”, izjavio je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, te je dodao da je potrebno hitno, na pravičan i cjelovit način, drastično poboljšati primarnu zdravstvenu zaštite. “Jaka primarna zdravstvena zaštita očito je temelj na kojem počiva sve, od borbe protiv nezaraznih bolesti do upravljanja globalnom pandemijom.”

Više ulagati u zdravlje građana

Dio razloga rasta broja smrtnosti od nekih bolesti, ponajprije Alzheimerove bolesti, svakako leži u činjenici da se životni vijek ljudi značajno produžio. U 2019. ljudi su prosjeku u svijetu živjeli više od šest godina duže nego 2000., s globalnim prosjekom većim od 73 godine života u 2019., u usporedbi s gotovo 67 godina u 2000. U prosjeku pet godina od tih dodatnih godina života ljudi su živjeli u dobrom zdravlju.

Ozljede su i dalje jedan od glavnih uzroka invalidnosti i smrti. Dramatično je porastao broj smrtnih slučajeva u prometu u Africi, dok je smrtnost zbog upotrebe droga od 2000. do 2019. samo u SAD porasla za 300 posto. Zbog toga je Katie Dain iz The George Institute for Global Health, kazala kako taj izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije otkriva porazan danak u ljudskim životima koji je mogao i trebao biti spriječen.

“Ako se vlade žele što bolje pripremiti za zaštitu zdravlja svojih građana, posebno u slučajevima budućih pandemija, onda moraju ulagati znatno veća sredstva u zdravlje svojih građana te promovirati zdravo okruženje baveći se zajedničkim čimbenicima rizika – alkoholom, duhanom, tjelesnim aktivnostima, nezdravom prehrane i onečišćenja zraka te osiguranjem pristupa osnovnoj i spasonosnoj dijagnozi, liječenju i njezi svima kojima je to potrebno.”