Učenici, ravnatelji i profesori u sve su većoj panici zbog mature, mole ministricu da se izjasni. Pričali smo s njima

U okolnostima posve nadrealne školske godine, obilježene dvomjesečnim štrajkom prosvjetara, epidemijom koronavirusa i potresom kojeg su proživjeli zagrebački učenici, sve su glasniji i artikuliraniji zahtjevi maturanata prema resornom ministarstvu s univerzalnom porukom – “recite nam konačno što će biti s maturom”. Dok su Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Malta i Švedska već otkazale ili najavile otkazivanje mature, desetak zemalja EU je već odlučilo o terminima mature, a ostatak EU članica, među njima i Hrvatska, još nije donijelo odluku o konačnom terminu.

Na adresu naše redakcije jučer je stiglo poduže pismo koje je sastavila grupa splitskih maturanata, a u kojem se ministarstvo poziva da hitno donesu konačnu odluku o održavanju mature. U pismu napominju kako nadaju da će “ministrica shvatiti ozbiljnost situacije u kojoj se maturanti nalaze”. U ovome trenutku, naime, jasna slika ovogodišnje državne mature nije definirana. Tek je poznato da je esejski dio ispita iz Hrvatskog jezika odgođen, a iz Ministarstva uporno ponavljaju kako imaju više scenarija za polaganje ovogodišnje državne mature, uz opasku tek da je izgledno polaganje u lipnju. Kako ostali scenariji izgledaju, u ovome trenutku nije poznato niti maturantima niti njihovim profesorima. No, ravnatelji i profesori s kojima smo razgovarali nude dva konkretna scenarija koja bi već u ovom trenutku raspetljala cijelu priču oko polaganja mature.

Detalji tri tjedna prije pisanja mature?

Splitski maturanti upozoravaju kako im je ova školska godina, i inače najstresnija zbog završetka srednjoškolskog obrazovanja, prvo narušena štrajkom, a zatim pandemijom koronavirusa i online nastavom. “U cijeloj ovoj situaciji šlag na torti je ipak organizacija mature i plan za njezinu provedbu koji bi se trebao znati otprilike polovicom svibnja. Mi bismo tri tjedna prije najvažnijeg ispita u našem obrazovanju trebali biti obaviješteni hoćemo li ga pisati ili ne? Zar samo nama ovo zvuči smiješno i tragično u isto vrijeme?”, pitaju se splitski maturanti.

Dodaju kako se ministrica Blaženka Divjak “ponaša kao da je sve u redu i kao da nije izvanredno stanje”. U pismu predlažu i da ministrica putem e-dnevnika provede anketu među maturantima, kroz koju bi se i oni mogli izjasniti o načinu provedbe mature.

S vremenom raste panika među maturantima

Pismo ministrici Divjak sastavila je i maturantica Veterinarske škole u Zagrebu Lana Ključarić Kelčec. Između ostaloga, upitala je ministricu zna li da je većina maturanata konstantno umorna, zabrinuta i “pomalo frustrirana cijelom ovom situacijom”. Maturantica je apelirala na Divjak da konačno donese finalnu odluku i da je potpiše. U kratkom razgovoru koji smo s njom vodili, kazala nam je kako i dalje strpljivo čeka odgovor iz Ministarstva. “Nisam protiv državne mature. Međutim, kada i koji oblik? Razumijem da smo mi mladi nestrpljivi, ali nas psihički ubija cjelokupna neizvjesnost”, kaže maturantica Lana.

Svjesna je da je ključ svega epidemiološka situacija, no kako kaže, izjave ministrice koje počinju s “vidjet ćemo”, “možda” ili “ovisi”, izrazito frustriraju maturante. “Nismo mala djeca, ali zar nije zadaća Ministarstva i ministrice Divjak da donese konačnu odluku?”, pita se ova maturantica.

Neizvjesnost koju proživljavaju ovogodišnji maturanti itekako prepoznaju i njihovi profesori i ravnatelji. Filip Zoričić, ravnatelj Gimnazije Pula, u razgovoru nam je kazao kako maturanti ničime nisu zaslužili ovoliku neizvjesnost i da je nužno što prije donijeti neko jasno rješenje kojim će se ta neizvjesnost dokinuti. “Naši učenici dobro rade i pripremaju se, ali su u većem stresu nego prije, s vremenom panika samo raste i nužna su konkretna rješenja, jasni datumi i rokovi”, poručuje.

Ravnatelji apeliraju na hitan i jasan potez Ministarstva

Smatra kako bi trebalo razmisliti o dva scenarija i što prije se opredijeliti za jedan od njih. Prema prvome, kako kaže Zoričić, maturu bi se moglo provesti prema redovno zacrtanim rokovima, uz sve mjere Stožera, i opciju da se u velikim školama, koje pod svojim krovom imaju više učenika ili čak više gimnazija, matura provede u dva turnusa, jutarnjem i popodnevnom, uz opciju A i B grupe testova za sve predmete.

U drugom scenariju, kojem je ravnatelj skloniji, smatra kako bi valjalo razmisliti o tome da se maturantima zaključe ocjene četvrtog razreda te da s njima uspješno maturiraju i završe svoje srednjoškolsko obrazovanje. Potom bi se, smatra, u kasno ljeto u školama trebali provesti nacionalni kvalifikacijski ispiti s kojima bi se učenici prijavljivali za nastavak obrazovanja u visokom školstvu.

Zoričićev pulski kolega Ivan Žagar, ravnatelj tamošnje Medicinske škole, smatra pak kako bi bilo idealno da se državna matura za ovu godinu ukine te da se, s obzirom na izvanrednu situaciju, bodovi za upis na visoka učilišta dodjeljuju temeljem zaključnih ocjena. Između 30 i 40 posto učenika njegove škole, koji se opredjeljuju za nastavak obrazovanja na fakultetima, polaže ispite državne mature pa Žagar smatra da Ministarstvo hitno mora povući neki potez jer se kraj nastavne godine za maturante približava. “Od deset pitanja o maturi, maturanti imaju deset nepoznanica. Nemaju nikakav okvir, ne znaju što će biti, a zaista bi trebali znati, krajnje je vrijeme”, poručuje Žagar za Telegram.

Profesori žele znati koje scenarije ima Ministarstvo

Razgovarali smo i s profesoricom jedne zagrebačke gimnazije, koja je zamolila da u tekstu ostane anonimna. Kako kaže, njoj i učenicima posve je neprihvatljivo da se u ovome trenutku konkretno ne zna hodogram mature i da Ministarstvo tek načelno govori da ima nekoliko scenarija. “Neozbiljno je govoriti o scenarijima, a ne dati konkretan odgovor. Ako se već govori o scenarijima, voljeli bismo znati koji su, da se na njih stignemo psihički pripremiti, bez ikakvih šokova”, poručuje zagrebačka profesorica.

Sličnog je mišljenja i njena kolegica Lilijana Radobuljac, profesorica hrvatskog jezika iz Tehničke škole Nikola Tesla u Vukovaru. Smatra kako zdravlje i sigurnost učenika moraju biti na prvome mjestu, no da je nužno maturante rasteretiti stresa, neizvjesnosti i razbijanja glave o tome što će biti ili možda neće biti za mjesec dana. “Ovo nije normalna situacija i nemojmo se ponašati kao da je sve ovo normalno. Nije, i zato maturantima treba olakšati završetak školske godine”, kaže Radobuljac, priklanjajući se ideji ravnatelja Zoričića o zaključivanju ocjena čime bi gimnazijalci završili svoje srednjoškolsko obrazovanje, a potom provođenju kvalifikacijskih ispita za ulazak u visoko obrazovanje. Kako predaje u strukovnoj školi, za čiji završetak nije nužno polaganje državne mature, već obrana završnog rada, ističe kako bi i strukovnjacima valjalo omogućiti da završe srednju školu zaključnim ocjenama, a zatim da brane rad kada se za to steknu uvjeti.

Malo brige o mentalnom zdravlju učenika

Ideju o nacionalnom kvalifikacijskom ispitu kao ulaznom ispitu za visoko obrazovanje, koji bi se održao nakon ljeta, prošloga je tjedna u RTL Direktu iznio i Boris Jokić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Razgovarali smo i s Eli Pijacom Plavšić, izvršnom direktoricom nevladine organizacije Forum za slobodu odgoja. U prvome redu ističe kako nitko ne vodi brigu o mentalnom zdravlju i socio-emocionalnom razvoju učenika, dodajući kako je nužno dati jasne odgovore maturantima. “Kakav god bio scenarij, bitno je da imaju jasnu informaciju. Ako su to dva scenarija, scenarij A i scenarij B, važno je da su maturanti već sada s njima upoznati kako bi znali na što mogu računati ako jedan od njih otpadne”, smatra Pijaca Plavšić.

I preliminarna istraživanja govore da je maturantima situacija neizdrživa

Na kraju, podsjetimo kako smo već opširno pisali o nezahvalnoj i neizvjesnoj situaciji u kojoj se maturanti nalaze; isticali smo kako potpisuju peticije kojima žele doprijeti do Ministarstva, kao i upozorenja obrazovnih stručnjaka da se obrazovne vlasti prema maturi i maturantima moraju čim prije i čim jasnije odrediti i poručiti učenicima što se od njih očekuje.

Pisali smo i o pilot istraživanju znanstvenice Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja, čiji su rezultati pokazali da su u situaciji nastave na daljinu i svih okolnosti posljednjih mjesec dana upravo maturanti izrazito ranjiva skupina. O njima “obrazovni sustav i pojedine škole trebaju voditi posebno računa. To se prije svega odnosi na pravovremeno informiranje maturanata o (eventualnim) promjenama u državnoj maturi i upisima u visoko obrazovanje”, stoji u zaključku pilot istraživanja.