Smrtonosne bolesti koje prenose komarci šire se po dijelovima Europe u kojima su dosad bile nezamislive. Krivac su klimatske promjene

Bolesti koje prenose komarci šire se svijetom, a posebno Europom, zbog klimatskih promjena, rekla je za The Guardiran profesorica Rachel Lowe koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni.

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina paralelno s globalnim zatopljenjem. Lowe je upozorila da će se tijekom sljedećih nekoliko desetljeća epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije.

Lowe bi trebala održati prezentaciju na globalnom kongresu Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti u Barceloni kako bi upozorila da svijet mora biti spreman na nagli porast ovih bolesti. ”Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu zahvaćaju više teritorija i država, a posebno su ugrožena područja gdje su ljudi vjerojatno imunološki slabiji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, ističe stručnjakinja. ”Stvarnost će uskoro biti takva da će duže sezone toplijeg vremena povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima je sve teže nositi se”, dodala je.

Proširili se u 13 zemalja

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama, budući da niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca komaraca. Duža razdoblja paklenih vrućina i sve rjeđa pojava mraza doveli su do toga da je denga postala virusna bolest koja se najbrže širi u svijetu, a uzima maha i u Europi. Azijski tigrasti komarac nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja – Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Devet od 10 najpovoljnijih godina za prijenos bolesti dogodilo se od 2000., a broj slučajeva denga groznice prijavljenih WHO-u porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s pola milijuna u 2000. na više od 5 milijuna u 2019. godini.

Lowe je istaknula da će klimatski slom potaknuti ovo širenje jer nakon poplava slijede suše. ”Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža idealne uvjete za razmnožavanje komaraca. Lekcije iz prethodnih epidemija naglašavaju važnost procjene budućih rizika od vektorskih bolesti i pripreme za nepredviđene situacije za buduće epidemije”, pojasnila je profesorica.

Za očekivati je sve više slučajeva

Rekla je da će se, ako se nastavi s visokim emisijama stakleničkih plinova i porastom broja stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci udvostručiti na 4,7 milijardi do kraja stoljeća. ”Budući da se klimatske promjene čine tako teškima za rješavanje, možemo očekivati da ćemo vidjeti sve više slučajeva i vjerojatno smrti od bolesti kao što su denga groznica i malarija diljem kontinentalne Europe. Moramo predvidjeti izbijanja i rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti”, upozorila je.

Profesorica Sabiha Essack, voditeljica jedinice za antimikrobnu otpornost na Sveučilištu KwaZulu-Natal u Južnoj Africi, rekla je da s klimatskim promjenama raste i prijetnja za antimikrobnu otpornost.

”Klimatske promjene ugrožavaju ekološki i okolišni integritet živih sustava i omogućavaju patogenima lakše širenje. Utjecaj na vodne sustave, životinje koje proizvode hranu i usjeve prijeti globalnoj opskrbi hranom. Ljudske aktivnosti povezane s rastom stanovništva i transportom, zajedno s klimatskim promjenama, povećavaju otpornost na antibiotike i širenje vodenih i vektorskih bolesti ljudi, životinja i biljaka”.