Prisiljene da jedu izmet šišmiša, čimpanze bi mogle širiti nove viruse na ljude

Analizirajući izmet znanstvenici su otkrili 27 novih virusa

FOTO: Uganda Wildlife Authority

Prije sedam godina znanstvenici koji su provodili promatranja u šumskom rezervatu Budongo u Ugandi, primijetili su da čimpanze grabe izmet šišmiša i pohlepno ga jedu.

“U 60 godina promatranja na ovoj lokaciji, nikada nismo vidjeli nešto takvo”, kaže veterinarski epidemiolog Tony Goldberg.

Promatrače je uplašilo kada su shvatili kolikim su opasnim virusima koje prenose šišmiši majmuni izloženi, piše Science.

Novi koronavirus

Bojazan je bila opravdana, iako je guano, izmet šišmiša, bogat hranjivim tvarima, sadrži desetke nepoznatih virusa, izvijestili su znanstvenici u Communications Biology. Novi patogeni uključuju i novi koronavirus, srodnik onoga koji je donio covid-19.

“Znanstvenici su otkrili nedovoljno cijenjen način na koji se novi virusi potencijalno mogu širiti sa šišmiša na druge sisavce, uključujući ljude”, kaže biolog Pascal Gagneux sa UC San Diego.

Izvor mnogih virusa

Epidemije smrtonosnih virusa, poput ebole i antraksa, izbile su nakon kontakta ljudi s krvlju, organima ili tjelesnim tekućinama zaraženih čimpanzi ili drugih primata.

Smatra se da virus ebole potječe od čimpanzi u Africi. Čvrsti dokazi upućuju i na to da je većina koronavirusa koji zaraze ljude sa šišmiša prešla preko posrednika. Ali ostalo je nepoznato kako se točno ti patogeni šire sa šišmiša na posrednike.

Osim što su jeli izmet šišmiša, čimpanze su uvlačile glave u šuplje deblo gdje se šišmiši skrivaju, udišući još virusa. Izmet šišmiša, tijekom dvije godine promatranja, jele su različite vrste majmuna, antilope su ga polizale, a jedan čovjek ga je skupljao, možda za gnojivo.

Izmet sadrži 27 novih virusa

Analizom guana ustanovljeno je da sadrži natrij, kalij, magnezij i fosfor. Životinje na tom području obično dobivaju ove minerale jedući srž palme rafije. Ali, od 2006. do 2012. godine, lokalni uzgajivači duhana gotovo su istrijebili palmu, zbog porasta međunarodne potražnje za duhanom, radeći od palminog lišća konopac za sušenje listova duhana.

Kako je nestalo palmi, životinje su potražile druge izvore hranjivih tvari i našle su ga u izmetu šišmiša koje je krcato patogenima. Analizirajući guano znanstvenici su otkrili 27 novih virusa, uključujući i do sada nepoznati koronavirus koji su nazvali Buhirugu virus 1.

Čini se da novi koronavirus ne koristi četiri poznata receptora za ulazak u stanice pa se ne može predvidjeti je li zarazan za ljude.

Katastrofalne posljedice iskorištavanja prirodnih resursa

Novi rad otkrio je važan put prijenosa virusa sa životinja na ljude, piše One Health. Poput drugih mogućih puteva prijenosa, kao igranje čimpanza u špiljama šišmiša, ili jedenje voća s istog drveća kao i bolesne životinje, hranjenje guanom i česta izloženost povećava izglede da se virus prilagodi i mutira kako bi zarazio novog domaćina.

Događaji u Budongou pokazuju kako ljudsko prekomjerno iskorištavanje resursa može imati potencijalno katastrofalne posljedice za pojavu novih patogena izlažući životinje ogromnome broju virusa.

“Nedostaje samo da dijete pronađe mrtvu čimpanzu ili lovac pa je put do pojave novog virusa završen”, kaže Gagneux.