Na djelima Leonarda da Vincija pronađeni su mikroorganizmi iz njegovog vremena

Leonardo da Vinci je imao zapanjujuće veliki opus, od čuvene Mona Lise do kodeksa koji su raspravljali o mogućnostima ljudskog mehaničkog leta i revolucionarnih anatomskih skica.

Iako su djela ovog umjetnika renesanse preživjela i pažljivo su čuvana stoljećima, jedan Leonardov arhiv ostaje relativno neistražen, a to su ostaci mikroba i gljivica koji počivaju na površinama njegovih djela, bezbrojnih, a nevidljivih ljudskom oku.

Tragovi ljudi i kukaca na slikama

Tim mikrobiologa u Italiji i Austriji nedavno je pobliže pogledao bio arhivu na sedam Leonardovih 500 godina starih skica, piše Live Science. Uz pomoć nove nano tehnologije, razvijene na Oxfordu, znanstvenici su otkrili tragove koje su kustosi pa čak i insekti ostavili na neprocjenjivim papirima tijekom stoljeća.

Wired piše da su znanstvenici proučavali pet skica iz Kraljevske knjižnice u Torinu i dvije iz Korzijske knjižnice u Rimu, uključujući Autoritratto, poznat kao Portret čovjeka u crvenoj kredi, za koji se smatra da je autoportret nastao u umjetnikovoj starosti i Uomo della Bitta.

Na iznenađenje znanstvenika, na površinama skica dominiraju bakterije, a ne gljivice. Nađene su bakterije povezane s ljudskim crijevima, salmonela i e.coli, te bakterije tipične za crijeva voćnih muha.

Možda je i da Vincijev DNK na slici

Identificirani mikroorganizmi nisu nužno živi. “Crteži su konzervirani tako da ne postoji način na koji bi tragovi današnjih insekata mogli biti na crtežima. Prisutni mikroorganizmi su iz vremena kada crteži nisu bili pohranjeni kao sada”, zaključuju znanstvenici.

Nije se istraživalo pripada li bilo koji trag ljudskog DNK samome Leonardu jer ne postoji pouzdan zapis o umjetnikovom genetskom kodu, vjerojatnije je da pripadaju ljudima koji su tijekom godina obnavljali djela.

Ipak, netaknuta DNK može preživjeti vrlo dugo, pa nije isključena mogućnost da dio ljudskih DNK prisutnih na slikama pripada umjetniku.

Još uvijek nije sve otkriveno o da Vinciju

Profili mikrobioma s Leonardovih skica iz Torina i Rima ukazuje na to da bi se znanstvenici mogli oslanjati na mikrobiome umjetničkih djela kako bi utvrdili tragove o njihovoj provenijenciji i zemljopisnoj povijesti.

Analiza bi, osim toga, mogla upozoriti konzervatore na prisutnost potencijalno prijetećih gljivica koje još nisu vidljive na površini djela. Pola tisućljeća nakon Leonardove smrti traju mnoge misterije o njegovoj umjetnosti. Upravo je prošli tjedan talijanska znanstvenica Annalisa Di Maria dospjela na naslovnice tvrdeći da je crtež crvenom kredom Isusa Krista možda skica za pravo djelo Salvatore Mundi.

Iako se većina znanstvenika slaže da je Leonardo za života stvorio djelo pod nazivom Salvador Mundi, ne slažu se da je njegova i ta slika koja je preko aukcijske kuće Christie’s prodana 2017.godine.