Književnici, znanstvenici i poduzetnici: Zašto smatramo da je važno pretplatiti se na Telegram
'Telegram pokazuje kakvo bi trebalo izgledati moderno, mainstream i istinito novinarstvo'
Početkom travnja, šest godina nakon lansiranja, Telegram je uveo opciju pretplatu. Čitateljima su i dalje besplatno dostupni svi naši članci, autorske kolumne, velike priče i istraživački serijali, no do desetak članaka mjesečno. Za neograničeno čitanje Telegrama, kao i druge pogodnosti, čitatelje pozivamo da nas podrže pretplatom.
Uz pomoć naših pretplatnika, povećali smo količinu sadržaja, otvorili brojne važne teme i donijeli niz otkrića, poput afere sa sajtom Cijepise i HBOR-ovim kreditom. Izdali smo knjigu Zrinke Paladino, ‘O Zagrebu’, prvu knjigu iz Telegramove biblioteke, te se autorski dodatno pojačali – kao redovni kolumnist pridružio nam se cijenjeni redatelj Rajko Grlić.
Zamolili smo nekoliko istaknutih pretplatnika da nam kažu zašto su se pretplatili i što najviše vole čitati na Telegramu.
Miljenko Jergović, književnik, novinar i publicist
U Telegramu pišu i objavljuju pismeni pisci, a Telegram se bavi temeljima društvene higijene
“Besplatno pisanje je, kao i besplatno govorenje, nužno ogovaranje, laganje, prikriveno reklamiranje, agitiranje… Besplatno pisanje ne postoji, nego postoje različiti načini plaćanja. Novinarstvo je novinarstvo samo ako se plaća transparentno. To znači da plaćaš upravo ono što čitaš. Pretplatio sam se zato što Telegram svakodnevno čitam. A to košta, ustvari to mora koštati da bi išta vrijedilo. Jednako kao što i kruh, ulaznica za kazalište, vrgoračke jagode, a onda i država, ljudska prava i sloboda, moraju nešto koštati da bi išta vrijedili.
U nedovršenim društvima, kakvo je hrvatsko, neovisno novinarstvo i jest jedino novinarstvo. U dovršenim, stvarno demokratskim i liberalnim društvima, država za vlastito dobro i za dobro društva financira slobodno novinarstvo, a demokratska vlast u takvim društvima sav svoj autoritet ulaže u neovisnost takvog novinarstva. Kod nas javni su mediji propagandni servis desnih politika i desnice unutar Katoličke crkve. U Telegramu pišu i objavljuju pismeni pisci, a Telegram se bavi temeljima društvene higijene. Telegram nije platforma za huškanje ili za kolektivna iživljavanja bilo koje vrste.
Čitam sve, ali kolumniste ne propuštam, kao ni teme iz kulture, kojih u načelu ima nedovoljno. Čitam Dragu Hedla, Davora Špišića, Ivana Violića, Sanju Modrić. Da spomenem samo njih četvero, premda neke druge autore, možda, čitam jednako redovno. Recimo, čitam Mladena Plešea, kad god negdje putuje i s nekim razgovara. Čitam neke klince za koje nikad nisam čuo. Nemojmo dalje s imenima, zaboravit ću najvažnije… Onda, čitam Telesport, koji je – na žalost bez ozbiljnije konkurencije – najozbiljniji i najbolje ispisivan sportski glasnik u Hrvatskoj”.
Vesna Alaburić, odvjetnica
Neovisno novinarstvo poput Telegramovog najbolja je kontrola vlasti i jamstvo demokracije
“Telegram sam čitala i prije uvođenja opcije pretplate, zbog toga što ima provjerene informacije i fer komentare. Zanima me odabir informacija koje uredništvo smatra relevantnima, tekstovi pojedinih autora i prilozi o pojedinim temama. Neovisno novinarstvo bitno je podržavati zbog toga što je neovisno novinarstvo najbolja kontrola vlasti i jamstvo demokracije”.
Prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Telegram pokazuje kakvo bi trebalo izgledati moderno, mainstream, istinito novinarstvo
“Telegram izgleda odlično. Mnogi koji tamo pišu su zanimljivi i relevantni. Čitam ga zato jer nikada o Požegi, pa i o slavonskim HDZ-ovcima, ne bih saznao većinu toga, da nema samo jednog novinara – Drage Hedla. Jedan novinar, koji zna, u stanju je pokazati svu bijedu onih koji bi, valjda, jednoga dana trebali postati predmet istraživanja nekih budućih povjesničara i politologa ili filozofa, što je zastrašujuća perspektiva. Telegram zapravo pokazuje kavo bi trebalo izgledati moderno, mainstream, istinito, novinarstvo.
Novinarstvo i novinare podržavam od kako znam za sebe. Odrastao sam u novinarskoj obitelji, u kući smo imali novine, čitali i slušali vijesti. Novinari s kojima sam se družio ili se družim, uvijek su dobro informirani, znali su odnose, pozadinu, a stalno se događalo nešto novo, drugo, nikada nisu imali iste priče. U svom današnjem poslu, dobra informiranost je zapravo nužna, a pouzdani mediji su ono što će sutra biti prvi izvor za istraživanje prošlosti, pa sam zato onaj koji novinarstvo promatra i očima povjesničara, budućeg korisnika, netko tko se načitao sličnih sekundarnih povijesnih izvora. Zato što je važno ne gubiti vrijeme na bezvrijedno, apologetsko novinarstvo, bizarno iskrivljavano pisanje o stvarnosti.
Najčešće čitam Politiku i kriminal; sve komentatore i sve što se piše o Sveučilištu. Čitam Hedla, jer se o vijestima iz hrvatskog Paragvaja, kako se meni, Slavoncu, izgleda Slavonija, najviše saznam o stvarima koje bolje da se nikada nisu dogodile, a događaju se već trideset godina. Čitam i Đivu Đurovića, koji je čak bio moj student, s kojim imam zajedničke interese za politiku SAD-a. Čitam neke od životnih intervjua, velikih portreta Mladena Plešea. Kako sam stalno na računalu, otvaram Telegram valjda deset ili petnaest puta dnevno, samo da provjerim što je novo, da vidim što je tko izjavio i da ne moram postavljati sedam drugih pitanja, jer dobri i neovisni novinari znaju odgovoriti na ‘tko, što, kada, gdje i kako?’, i dati istiniti i jasni kontekst, ne muljati o stvarnoj poruci, ne podcjenjivati zdrav razum čitatelja. I, najvažnije, ne opterećivati se onim što će reći neki političar čije su sposobnosti u hrvatskom kontekstu ionako najbolje oslikane u Hedlovim člancima. Biti novinar-kompromiser, znači pristajati na kompromis s istinom, a to je protuznanstveno, protuljudski, protunarodno”.
Mia Biberović, glavna urednica Netokracije
Trebalo je hrabrosti kreirati medij koji nudi duže formate, snažne kolumne i istraživačko novinarstvo
Telegram čitam jer donosi informacije i priče koje nisu ‘copy-paste’, što je taktika koja je bila destruktivna za internetsko novinarstvo. Trebalo je hrabrosti kreirati medij koji se bavi širokim temama, a neće ići tim putem, nego nuditi drugačije priče, duže formate, istraživačko novinarstvo i snažne kolumne.
Sadržaj košta. Iako smo navikli da ga konzumiramo ‘besplatno’ putem interneta. Kažem ‘besplatno’, jer se svaki sadržaj plaća na neki način, primjerice, podacima. Posljednjih se godina ta svijest konačno polako mijenja, čak i u našim tvrdokornim krajevima. Tako sve više počinjemo plaćati streaming filmova, serija, glazbe, pristup stranim medijima, a konačno se domaća medijska industrija odvažila na taj nimalo lak korak – ponuditi pretplatu svojim čitateljima. Nimalo lak jer je, po meni, trebao biti davno prije poduzet, ali kako i sama dolazim iz medijske industrije te sa svojim kolegama kreiram neovisan, specijaliziran medij – razumijem sve razloge zašto nije. Nadam se da će ovaj korak prema online pretplati utrti put i specijaliziranim medijima, poput Netokracije, da se okušaju u nečemu sličnome.
Teško mi je izdvojiti što najviše na Telegramu čitam, ali ako bih morala, mislim da bi to bile priče mog sugrađanina Drage Hedla, jer je istraživačkih novinara poput njega ostalo vrlo malo i drago mi je vidjeti da je pronašao svoje mjesto i u internetsko doba na mediju kao što je Telegram. Važne priče, poput onih koje on donosi, lakše će biti objavljivane uz direktnu podršku čitatelja”.
Marin Trošelj, izvršni direktor STEMI-ja
Crowdfinanciranjem medija otvara se potencijal da se podigne kvaliteta sadržaja
“Tehnologija stavlja sve veće izazove pred cjelokupno društvo, pa tako i novinarstvo. U poplavama lažnih, površnih i subjektivnih vijesti, potreba za kvalitetnim i odgovornim novinarima sve je veća i potrebnija. Crowdfinanciranjem medija otvara se potencijal da se podigne kvaliteta sadržaja, smanji utjecaj raznih interesnih skupina i direktno podrži rad istraživačkog novinarstva. Mi čitatelji dobivamo direktnu moć da podržimo i tražimo više sadržaja od kvalitetnih novinara kao što su Dora Kršul ili Marko Repecki.”
Stevica Kuharski, poduzetnik, investitor i principal fonda Fil Rouge Capital
Telegram treba podržai kako bismo imali pristup neovisnim i kvalitetnim informacijama
“Za konzumaciju sadržaja krajnji korisnik do sada nije trebao plaćati, medijske kuće oslanjale su se na prihod od tiskanih izdanja, a web izdanje krpale viškom novca. Vremena se mijenjaju, a Telegram je pokazao rast kvalitete i viziju razvoja i sadržaja koja se poklapa s mojim željama. Kada se to poklopilo, odluka je postala lakom. Raznolikost tema i posvećenost kvalitetnim tekstovima koji imaju glavu i rep su najjači razlozi zašto čitam Telegram.
Novinarstvo, po mom mišljenju, mora biti neovisno. Ukoliko nije neovisno, tada postaje glasilom interesnih skupina i samo šareni pamflet. Iz tog razloga treba podržavati Telegram, ne radi Telegrama, već radi nas samih kako bismo imali pristup neovisnim i kvalitetnim informacijama. S obzirom na ograničeno vrijeme, najčešće preletim naslove i pročitam tekstove koji me privuku. Raduje me to što naslovi i oprema teksta nisu u clickbait skupini, pa vjerujem da iza dobrog naslova stoji izvrstan članak. Do sada me niste iznevjerili, nadam se da će tako i ostati”.
Hrvoje Krešić, novinar N1 televizije
Priče koje je Telegram otvorio najbolji su pokazatelj onoga što bi novinarstvo trebalo biti
“Budući da redovno čitam Telegram, pretplatiti se mi je bilo jedino normalno i logično što sam mogao učiniti. Svaki dan provedem neko vrijeme na Telegramu. Istovremeno mi je važan izvor informacija za posao, a i zanima me osobno što Telegramovi novinari pišu. Mislim da je track record Telegrama u zadnje dvije godine, vjerojatno i dulje, ali posebno u zadnje dvije godine, dovoljno objašnjenje samo za sebe zašto treba podržati neovisno novinarstvo.
“Naprosto, u zadnjih nekoliko godina, sve što je Telegram otvorio, sve priče koje je istraživao i gurnuo u neki fokus javnosti su najbolji pokazatelj onoga što bi novinarstvo trebalo biti. Pokazatelj su toga da ono što se negdje pokušava skriti, dobro novinarstvo otkriva. Upravo to radi Telegram, a to se isplati podržati i poticati. Govorim to iz perspektive novinara, ali i ‘građanina vulgaris’.
Teško bi mi bilo izdvojiti samo dvije ili tri takve teme koje je Telegram otvorio. Među njima su zasigurno priče koje su otvarali Drago Hedl, Ana Raić Knežević i Andrej Dimitrijević, koje bi uglavnom završile smjenama ministara, a spomenut ću i Jasmina Klarića, koji se bavio platformom Cijepise. Pored tog istraživačkog dijela, tu su još kolumnisti i analitičari koje pratim i čije mišljenje zaista cijenim, od Đive Đurovića do Irene Frlan Gašparović.
Priznajem da najčešće čitam naslovnicu. U nekoliko navrata dnevno otvorim Telegram, otvorim par tekstova i onda im se vraćam u rupama, koliko mi vrijeme dozvoli. Čitam redovno i Telesport. Jednako mi je relevantan, privatno. Naprosto mi je gušt. Volim te duge sportske priče i ozbiljnu sportsku analitiku, te takav profil tekstova”.
Bojana Božanić, predsjednica uprave Lider Medije, predsjednica Udruge novinskih izdavača HUP-a
Telegram me osvojio komentarima i drugim formama, ozbiljan ste medij kojem se može vjerovati
“Moć medija u rukama je čitatelja. O tome koliko izdavač ima pretplatnika, koliko ljudi čita i prati njegove publikacije, ovisi i njegov utjecaj. Nema poštenijeg odnosa od toga da čitatelj kroz pretplatu podrži medij, a medij svakodnevno objektivnim i neovisnim tekstovima opravdava čitateljima njihovo ulaganje. Taj je odnos do sada bio rezerviran za tiskane medije, no uvođenjem naplate sadržaja na portalima, seli se i na Internet. Svaki rad ima svoju cijenu, nema besplatnog ručka osim sira u mišolovci. Mediji se moraju fokusirati na ono što je uistinu njihov biznis – proizvodnja kvalitetnog sadržaja, a plaćati ga trebaju oni koji ga konzumiraju.
Telegramovi čitatelji pokazali su kako cijene rad redakcije i spremni su ga, osim kroz klikove, podržati i financijski. Veseli me to i kao izdavača, jer pokazuje kako kvaliteta uvijek nađe put. Telegram pratim od samog početka, kupovala sam ga kada je izlazio i u tiskanom formatu, čitala kao portal, a sada sam i digitalni pretplatnik jer vrijedni projekti se ne podržavaju samo tapšanjem po ramenu.
Telegram me osvojio komentarima i dugim formama, ponajprije tekstovima koji prikazuju nečiji lik i djelo. Nema puno autora u medijima koji tako spretno vezu priču, spajaju nespojivo i drže pozornost čitatelja na internetu tekstovima koji su toliko dugi da bi u tisku zauzeli i 15-ak stranica. Moja najdraža rubrika je Velike priče, a sa zanimanjem pratim i vaše serijale u domeni istraživačkog novinarstva, u kojima dok otkrivate razne skandale i afere ne radite to na senzacionalistički način već kroz istraživanje i činjenice, potvrđujući kako ste ozbiljan medij kojem se može vjerovati.”
Nevio Marasović, redatelj
Telegram je moj prvi izbor informacija, od početka drži izraziti naglasak na kvaliteti
“Pretplatiti se na Telegram je za mene bilo neupitno od samog početka, jer znam da taj korak omogućuje veću kvalitetu, istinitost i otvorene ruke. Neovisno novinarstvo za mene jedino i ima smisla, jer ljudi nisu ni svjesni da većinu članaka i naslova diktiraju isključivo broj klikova na pojedini članak, zbog čega su portali primorani stavljati u prvi plan senzacionalističke naslove koje tjeraju ljude da otvore tekst zbog faktora straha, šoka ili neutažive znatiželje. Zato i jesmo tu gdje jesmo kao društvo. Uplašeni, ljuti na cijeli svijet, polarizirani.
S druge strane, neovisno novinarstvo koji ne ovisi o clickbaitovima otvara vrata pravog novinarstva i točnih informacija, čime se direktno borimo protiv navedenih pošasti. Kao osobi koja čita novine svaki dan, Telegram je od početka bio moj prvi izvor informacija, pošto od samog nastanka drži izraziti naglasak na kvaliteti nad kvantitetom, a sada te odlike iz dana u dan skaču na nove grane odličnosti. Najčešće pratim unutarnju i vanjsku politiku te znanost i kulturu. Tu se pojavila cijela generacija odličnih autora poput Vanje Došen, Ivana Luzara, Đive Đurovića, Davora Špišića, Mladena Plešea ili pak mojeg kolege, redatelja Rajka Grlića čiju se novu kolumnu radujem čitati”
Tomislav Presečki, direktor agencije McCann Zagreb
Telegram ima bogatu riznicu autora koji raskrinkavaju gdje nam pravna država šteka
“Danas živimo u svijetu zagušenim informacijama u kojem se nerijetko dopušta društvenim mrežama da razmišljaju umjesto nas pa riskiramo ne samo izolaciju od ostatka svijeta, već nerijetko i od zdravog razuma. U tom i takvom svijetu, Telegram nam dođe kao lijek, neka obvezna intelektualna vitaminska tableta kojom započinje dan.
Pretplata na Telegram za mene je obavezna, ne samo zato da se informiram o vijestima širom svijeta, nego i zato što Telegram dubokim insightima u publiku tj. čitateljstvo stvara moćne, relevantne, višedimenzionalne priče. Bogata riznica autora i novinara koji sačinjavaju redakciju čini komplicirani svijet razumljivijim, a često ustrajno raskrinkavaju stvari, ljude i radnje u kojima nam pravna država šteka. Ipak, uz sve prednosti Telegram ima i jednu manu. Premalo Beatlesa”.
Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala srednja.hr, mirovina.hr i baustela.hr
Uloga medija nije samo objava informacija, nego stavljanje u pravi kontekst. Zato sam podržao Telegram
“Telegram me u startu osvojio s naslovima, pomalo neobičnima i drugačijima, ali tako ste uspjeli puno malih vijesti kvalitetno objasniti. Uloga medija nije samo objava informacija, nego i stavljanje istih u pravi kontekst. Digitalni mediji sve više zamjenjuju tiskovine koje su bile temelj novinarstva. Mediji koji se čitaju to će uvijek biti, u printu ili digitalu. Koliko ljudi će ih podržati, toliko će biti jako novinarstvo.
Kroz obitelj od djetinjstva, a onda i kasnije kroz život, preplaćen sam na razne tiskovine pa i digitalne medije. Ljudima iz struke je možda jasno da proizvodnja informacije košta, ali tek radimo na tome da to šira javnost spozna. Telegram je krenuo u zdravom smjeru educiranja publike i zato sam se pretplatio. Priznajem, na Telesportu volim pročitati long readove Ivana Mlinarića, kolege s faksa. Na samom Telegramu ima više autora koje pratim. To je još jedan pomak koji je Telegram uspio napraviti, brendiranje autora, a ne samo medija.”
Igor Rudan, znanstvenik
Pretplatio sam se na Telegram jer bira zanimljive teme i ima kvalitetne kolumniste koji ih obrađuju
“Sve su ljudske zajednice ranjive na društvene nejednakosti i nepravde svih vrsta. Bez mehanizama korekcije tih procesa, razni društveni problemi mogu doseći zastrašujuće razmjere. Kada se iscrpe sve druge mogućnosti, mediji su često zadnja obrana od toga da cijelo društvo te nejednakosti i nepravde jednostavno ne prihvati i ne pomiri se s njima. Zbog toga u medijima tako često čitamo kritike i loše vijesti, jer ukazivanje na probleme u društvu njihova je važna zadaća.
No, tu zadaću mogu ispunjavati samo ako su doista neovisni. Ako mediji financijski počnu potpuno ovisiti o oglašavanju drugih, onda se svojim sadržajem pretvaraju u sredstva za privlačenje pažnje čitatelja. Tada se njihova se važna zadaća – ukazivanje na društvene probleme – polako gubi. Ne mogu više ni kritički pisati o onima o čijoj financijskoj potpori ovise. Zato je važno podržati neovisno novinarstvo. Na taj način omogućujemo medijima da slobodno pišu o svim temama od općeg interesa. Kolumnisti Telegrama o mnogim temama koje ne stižem sam dovoljno pratiti pišu članke iz kojih dobijam precizan i realan uvid u mnoge dimenzije problema. Iako se o svim tim temama može čitati i drugdje, zanima me uvijek i mišljenje kolumnista Telegrama.
Pretplatio sam se na Telegram jer bira zanimljive teme i ima kvalitetne kolumniste koji ih obrađuju. Iako i sam pišem za Večernji list, koji je također okupio izniman kolumnistički tim, vjerojatno baš zbog toga cijenim predan i stručan rad i kod drugih medija u Hrvatskoj. Redovito pratim sjajne tekstove Đive Đurovića o Sjedinjenim Američkim Državama i Sanje Modrić o zbivanjima u Hrvatskoj. Zanimljivi su mi i osvrti Dore Kršul na stanje u hrvatskoj akademskoj zajednici, a vrlo često na društvenim mrežama pročitam i članke svih drugih Telegramovih kolumnista koji se tamo dijele i tako šire svoj doseg.”
Petar Panjkota, reporter RTL-a
Neovisno novinarstvo vrijedi podržavati jer je temelj onoga što bi trebalo biti četvrti stup demokracije
“Na Telegram sam se pretplatio jer znam da ću za cijenu od četiri i pol dnevna novinska lista cijeli mjesec, 24/7, biti na izvoru svih bitnih informacija, kako dnevnih vijesti, tako i dubljih analiza i istraživačkih tema. Neovisno novinarstvo vrijedi podržavati jer je temelj onoga što bi trebalo biti četvrti stup demokracije, a u posljednje vrijeme već se pokazalo ključnim mehanizmom kontrole ponašanja svih moćnika u državi.
Telegram čitam zbog niza odličnih autora, što novinara, što kolumnista, zbog sigurnosti da ću naći svaku bitnu temu u svakom trenutku koja će, često već u naslovu teksta, biti stavljena u pravi kontekst. Premda su mi najzanimljiviji komentari aktualno-političkih događaja, istraživačke priče i kolumne na Telesportu, ali najčešće ipak čitam dnevne vijesti”.
Marko Kovačić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu
Telegram je jedan od rijetkih medija koji na strukturiran i profesionalan način pokriva teme iz obrazovanja
“Dubinska istraživanja koja rezultiraju kvalitetnim tekstovima dosad su otkrila priče u području obrazovanja i mladih koje javnost mora znati. Ako će simbolička cijena novinarskog teksta rezultirati kvalitetnijim novinarstvom, osobno sam spreman odvojiti istu. Ulaganje u kritičku oštricu novinara Telegrama koja će nastaviti razotkrivati korupciju, kriminal, kronizam i diletantizam političkih elita čini mi se kao veći benefit od financijskog troška, ukoliko je on više simbolički nego komercijalan.
Upravo kako bih imao gdje pročitati kvalitetne tekstove na teme mladih i obrazovanja bez clickbait naslova, bezbrojnih reklame u i oko teksta i prikrivenog oglašavanja, izdvojit ću novac za medijski sadržaj koji Telegram nudi. Telegram je jedan od rijetkih medija u Hrvatskoj koji na strukturiran, profesionalan i primjeren način pokriva teme vezane za mlade i obrazovanje”.
Na Telegram se možete pretplatiti posjetom na ovu stranicu, na kojoj se nalazi popis pretplatničkih paketa.