Naučite kako odrediti strane svijeta na jednostavan način

Strane svijeta su četiri osnovne orijentacijske točke, a to su sjever, jug, istok i zapad. One nam pomažu razumjeti smjerove kako bi se mogli lakše navigirati u prirodi. Sjever pokazuje prema polarnom sjeveru, jug prema polarnom jugu, istok prema izlasku sunca, dok zapad prema zalasku sunca. Određivanje strana svijeta može biti korisno za svakoga tko želi bolje razumjeti svoje okruženje i lakše se kretati u njemu.

Zašto je potrebno znati kako odrediti strane svijeta?

Bez obzira koristite li kompas, sunce, prirodu ili druge moderne tehnologije, važno je znati kako odrediti strane svijeta kako biste bili sigurni u svojim aktivnostima na otvorenom.

Poznavanje strana svijeta može biti korisno iz više razloga. Prvo, omogućuje vam bolju orijentaciju u prostoru, posebno kada ste izvan u poznatog okruženja.

Korisno je prilikom planiranja putovanja ili aktivnosti na otvorenom, kao što su planinarenje ili kampiranje. Znanje o stranama svijeta može biti i korisno za navigaciju čak i u gradskim sredinama, gdje vam pomaže odrediti smjer kretanja.

Kako odrediti strane svijeta?

Najlakši način određivanja strana svijeta je kompas. Kompas je jedan od najčešćih alata za određivanje strana svijeta. Glavni pokazivač na kompasu pokazuje prema sjeveru, što vam omogućuje lakše određivanje ostalih smjerova. Suprotno od sjevera je jug, desno od sjevera je istoka, a lijevo od sjevera je zapad.

Kada nemate kompas, postoji još nekoliko jednostavnih načina određivanja strana svijeta, poput sunca. Sunce izlazi na istoku i zalazi na zapadu. Tijekom jutra, kada sunce izlazi, istok je tamo gdje se sunce pojavljuje. Zalaskom sunca na zapadu, možete odrediti smjer zapada.

Biljke mogu pomoći u određivanju strana svijeta

Ako je točno podne, tada je sunce više na jugu, ali sunce nikada nije na sjevernoj strani. Osim sunca, postoji još nekoliko prirodnih znakova koji pomažu odrediti strane svijeta. Biljke, mahovina i drugi prirodni znakovi mogu vam pomoći u određivanju strana svijeta.

Na primjer, na sjevernoj strani stabla ili stijene raste više mahovine. Mahovina voli tamno i vlažno okruženje, a s obzirom na to da sunce nikada nije na sjevernoj strani, to znači da je sjeverna strana stabla uvijek u hladu, što omogućuje mahovini da raste.