Puknuće cijevi i slični problemi u zgradama uskoro se neće moći rješavati bez prikupljanja potpisa stanara
Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada donosi nekoliko promjena
Uskoro bi rješavanje hitnih intervencija u zgradama moglo biti puno kompliciranije nego do sada. U slučaju, primjerice, puknuća cijevi u zgradi od 150 stanova, ubuduće će takve intervencije biti potrebno obaviti u roku od tri sata, ali uz jedan uvjet.
Upravitelj zgrade morat će prethodno prikupiti suglasnost 20 posto stanara, što u slučaju zgrade od 150 stanova znači suglasnost i potpis 30-ak stanova, ako su svi stanovi jednake površine. Tako će, naime, ići procedura ako se izglasa Zakon o upravljanju i održavanju zgrada u obliku u kojem je objavljen na javnom savjetovanju, piše Jutarnji list.
Kako će se ubuduće donositi odluke
Prema prijedlogu Zakona, postojat će tri vrste većina suvlasnika koje odlučuju o upravljanju, ovisno o složenosti situacije.
Kvalificiranu većinu činit će suvlasnici koji drže 80 posto udjela u vlasništvu i oni će odlučivati o promjenama namjene zajedničkih dijelova zgrade te o značajnim investicijama ili promjenama za koje je, prema postojećim propisima, dosad bila potrebna 100-postotna suglasnost.
Natpolovična će većina i dalje donositi odluke o svemu onome što spada u redovno održavanje, a za obavljanje takozvanih nužnih popravaka bit će potrebna suglasnost vlasnika najmanje 33 posto udjela zgrade. Pri tome, nužni popravci nisu isto što i hitne intervencije.
Što spada u hitne intervencije
U prijedlogu zakona navodi se da bi pod nužni popravak spadale aktivnosti kao što su popravak ili rekonstrukcija krova, nosivih zidova, međukatnih konstrukcija, temelja i instalacija, dok bi hitne intervencije bile otklanjanje kvarova na plinskim instalacijama, sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, puknuća i oštećenja vodovoda i slično, piše Jutarnji.
Također, uvodi se sankcija za sve one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja. Novost je i da će, prema prijedlogu, zajednica suvlasnika koju će činiti svi vlasnici posebnih dijelova zgrade u budućnosti imati posebnu pravnu težinu.
Oni će moći tužiti ili biti tuženi u stvarima koje se odnose na upravljanje imovinom, a svaka će zajednica morati biti upisana u zasebni registar te imati svoj OIB.
Propisane su i kazne za stanare
“Pozdravljamo činjenicu da se donosi novi zakon, no napominjemo kako on donosi cijeli niz novih obveza pred upravitelje zgrada za koje nije jasno kako će ih iznijeti. Jedna od njih je obveza upisa zajednica suvlasnika u posebni registar, ali i postupak njihove likvidacije što će, ako bude zahtjevno, podrazumijevati da će upravitelji morati zapošljavati nove ljude”, komentirala je Andrea Markešić, predsjednica Upravnog odbora Udruge “Upravitelj”.
Novi zakon predviđa i sankcije za upravitelje koji ne izvršavaju svoje dužnosti, i to u rasponu od 700 do 5000 eura, a one će biti naplaćene ako upravitelj, primjerice, ne organizira hitni popravak u roku od tri sata.
Propisane su i kazne za suvlasnike ako, na primjer, ne dopuste ulaz u svoj posebni dio zgrade upravitelju radi održavanja zajedničkih dijelova ili nepropisno zatvore loggiu ili balkon. Prema predloženom propisu, kršenje prekršajnih odredbi trebalo bi kontrolirati komunalno redarstvo.