I stranci odustaju od kupovine nekretnine u Hrvatskoj: zabilježen dramatičan pad interesa iz Njemačke i Austrije
Najveći pad broja transakcija zabilježen je među državljanima Njemačke i Austrije
Promet nekretninama je na razini cijele Hrvatske pao za 9,3 posto, a Jutarnji list piše kako to za sada sa sobom ne nosi i pad cijena. Stambeno nekretninsko tržište usporilo je kada se uspoređuju podaci prve polovice ove godine s podacima od prve polovice prošle godine. Tako je u Zagrebu promet nekretninama pao za gotovo 23 posto.
Pala je i prodaja stranim državljanima, sa 6182 nekretnine prošle godine, na 5341 nekretninu ove godine, što je pad od 13,6 posto. Najveći pad zabilježen je među državljanima Njemačke (25 posto) i Austrije (29 posto), što se ocrtalo i na ukupni promet.
Niz faktora je doveo do usporavanja tržišta
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK te direktor agencije Kastel nekretnine, rekao je za Jutarnji da pa pad prometa ne znači istovremeno i pad cijena, što bi mnoge moglo zbuniti. “Tržište nekretninama u tom se smislu smatra tromim. Ipak, uočava se da su cijene rasle po bitno manjim stopama nego prošle godine. Pad prometa nekretninama je uobičajeni nagovještaj za kasniji pad cijena”, tumači Ranilović.
Usporavanje tržišta je, kaže Ranilović, očekivana posljedica niza faktora. Prvi među njima je rast kamatnih stopa u eurozoni, s namjerom da se uspori inflacija. “Iako su kamate u Hrvatskoj relativno niske, stanje u svijetu i Europi svakako će utjecati i na nas. To se već osjeća na padu broja transakcija u kojima sudjeluju stranci. Jedan od bitnih uzroka usporavanja tržišta je i nerealni rast cijena dobrom dijelu nekretnina, i to posebno onih rabljenih. Uz ionako već slabu ponudu nekretnina na tržištu, nerealni rast cijena je dodatno smanjio promet”, kaže Ranilović.
Dodaje kako je razlika između realiziranih i traženih cijena već dosegla oko 15 posto, a mnoge nekretnine se prodaju već mjesecima.
Očekuje se stabilizacija tržišta zemljišta
Ranilović objašnjava da je sada izvjestan sljedeći ciklus na tržištu, te da je jasno da tržište ne može rasti u nedogled. Takve promjene dogodile su se 2001., 2008. i 2015. godine, a očekuju se i sada. “Ipak, ne mislimo na krizu, posebno ne nekretninskog tržišta, ali možemo svjedočiti da se događa promjena trendova. To se ne odnosi na sve nekretnine jednako. Novogradnja će se i dalje bolje držati od starogradnje, ali svi će morati pažljivije kalkulirati kada formiraju izlaznu cijenu”, objašnjava Ranilović, koji dodaje i kako se očekuje stabilizacija cijena građevinskih zemljišta, nakon što su se već stabilizirale cijene građevinskog materijala.
Ti faktori su također utjecali na konačne cijene novih stanova. Kao dodatni problem Ranilović navodi i nedostatak ponude kvalitetnih nekretnina. “To je najveći problem kod rabljenih stanova jer ako je stan pojedinačno i solidan, često se nalazi u dotrajaloj i neodržavanoj zgradi, pa možemo zaključiti da je postojeći stambeni fond zapravo prosječno u lošem stanju. Zato kupci radije odabiru nove nekretnine, ali je pitanje koliko si hrvatskih građana može priuštiti novu nekretninu”, priča Ranilović, pa dodaje kako će se država i lokalne uprave morati okrenuti nekim drugim modelima priuštivog stanovanja, dakle ne onom koji je okrenut tržištu.