Detaljnim mapiranjem Jadrana pronađene ogromne strukture kod Lastova, Mljeta i Visa. Znanstvenici nisu sigurni što je to
Nova karta obuhvaća površinu od 28 tisuća kvadratnih metara
Novom kartom mapirano je 51 posto površine podmorja hrvatskog dijela Jadrana, a riječ je o jedinstvenom projektu na cijelom Mediteranu. Karta obuhvaća površinu od 28 tisuća kvadratnih kilometara podmorja, do dubine od 40 metara. Karta je prošlog tjedna svečano lansirana u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, koji je jedna od ustanova koja su sudjelovale na projektu proteklih pet godina.
Portal Morski.hr piše kako je lansiranjem obilježen uspješan završetak projekta “Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom”, koje je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) Republike Hrvatske s konzorcijem od 200 stručnjaka.
Portal također ističe kako je ovo završetak “jedne od najambicioznijih i najkompleksnijih inicijativa kartiranja morskih staništa”, te početak jedne nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora.
Iznimno bitni podaci
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode i okoliša i MINGORP, otkrio je u razgovoru za Radio Split da je cilj projekta bio doći do saznanja o tome “što se nalazi ispod valova”, odnosno, “što skriva naše more”.
“Ti podaci su nam bili nevjerojatno bitni kako bismo mogli u budućem razdoblju na kvalitetniji i sveobuhvatniji način s jedne strane planirati mjere za očuvanje prirode, ali i na održiv način koristiti sva prirodna dobra Jadranskog mora. Nažalost, do sada nismo imali ta saznanja, ali smo upravo sredstva Europske unije iskoristili kako bismo prikupili znanja kao jedno opće dobro koje je sada i javno dostupna putem Bioportala“, priča Duplić.
Podaci prikupljeni projektom služit će za integrirano prostorno planiranje na moru, za održivo ribarstvo, održivi turizam i sve druge aktivnosti koje se nalaze na moru i koje su povezane s morem. Duplić također dodaje da je 85 posto troškova projekta, koji su iznosili 11,9 milijuna eura, sufinancirano iz sredstava Europske unije.
Oko Lastova otkrivene nevjerojatne strukture
Duplić je otkrio kako su oko Lastova otkrili nevjerojatne strukture promjera 20 metara, koje izgledaju kao saće od pčela visine četiri metra. “Ne samo oko Lastova, već i oko Mljeta i Visa, a ne znamo na koji su se način te strukture razvile tako da već planiramo ekspediciju u proljeće kako bismo detaljnije istražili takve stvari. Geolozi su vidjeli stara paleokorita naših rijeka”, kaže.
Ravnatelj Duplić dalje ističe kako bi znanstvenici i istraživači mogli godinama raditi i obrađivati podatke koji su prikupljeni. “Projektom je predviđeno kartiranje do nekih 100-tinjak metara dubine, a toliko smo i detaljno kartirali, osim u Jabučkoj kotlini, gdje smo došli do otprilike 200 metara dubine, ali se modelom došlo do nekih 270 metara dubine. Najdublja točka u Jadranu je 1233 metra, ali taj dio posla se očekuje u nastavku kartiranja preostalih 49 posto našeg podmorja”, rekao je Duplić.
Livada posidonije ima značajno manje nego što se mislilo
Podaci koji su prikupljeni mapiranjem vrlo su velike preciznosti. Duplić ističe da je karta vrijedna i “zbog toga što je u ovako velikom prostornom obuhvatu, a govorimo o preko 28 tisuća kilometara kvadratnih, ujedno i najdetaljnija karta takvog tipa na Mediteranu, a vjerojatno i puno šire”.
Kao primjer navodi da su sada dobili vrlo dobre podatke o livadama posidonije. “Do sada, po staroj karti iz 2004. koja je rađena kao model u mjerilu 1 naprema 100 tisuća, procjenjivalo se da posidonije imamo na 120 tisuća hektara. Sada smo utvrdili vrlo precizno koje su to površine i gdje su. Možemo reći da je, nažalost, ta površina značajno manja – ona se kreće negdje oko četrdeset tisuća hektara. Livade posidonije su iznimno bitan stanišni tip, ne samo zbog bioraznolikosti, nego su bitne i za ublažavanje klimatskih promjena, zbog toga što su jedan izuzetno jak značajan ponor za ugradnju ugljika”, zaključio je Duplić.