FOTO: Vjekoslav Skledar

Velike priče

Profesor Ivković jedan je od onih doktora zbog kojih ćete pomisliti - još uvijek možemo spasiti ovo zdravstvo

Mladen Pleše razgovara s dr. Alanom Ivkovićem, 47-godišnjim voditeljem ortopedskog odjela na Svetom Duhu

Velike priče

Profesor Ivković jedan je od onih doktora zbog kojih ćete pomisliti - još uvijek možemo spasiti ovo zdravstvo

Mladen Pleše razgovara s dr. Alanom Ivkovićem, 47-godišnjim voditeljem ortopedskog odjela na Svetom Duhu

FOTO: Vjekoslav Skledar

Dr. Ivković konstantno uči i na isto potiče kolege oko sebe. Recimo, nakon nedavno završenog postdiplomskoog studija na Harvard Medical Schoolu pod nazivom Surgical Leadership Program kaže: 'Moram priznati da smo ostali osupnuti onim što smo naučili. Kao da nam je netko dignuo koprenu s očiju'

Dok smo s izvanrednim profesorom, dr. sc. Alanom Ivkovićem, 47-godišnjim zamjenikom predstojnika Zavoda za ortopediju te voditeljem ortopedskog odjela, obilazili novu zgradu Kliničke bolnice Sveti Duh, nekoliko ljudi zamolilo ga je za pomoć pri traženju svojih odjela.

Profesor Ivković ljubazno bi im pokazao put, kao što su i nama jedna mlada liječnica i liječnik s puno strpljenja objašnjavali kako pronaći kabinet profesora Ivkovića. Premda voli reći kako je Sveti Duh, u odnosu na državne gigante KBC Zagreb ili KBC Sestre milosrdnice, mala gradska bolnica, u njenim se labirintima nije lako snaći.

Još će k tome uskoro proraditi i nova dnevna bolnica od 23.020 četvornih metara, u čiju je izgradnju i opremanje, zajedno s novom trokatnom garažom, utrošeno 240 milijuna kuna, pa će ta najstarija bolnica u Zagrebu, u kojoj radi 1600 zaposlenika i kroz koju godišnje prođe oko 445.000 pacijenata, dobiti nove, supermoderne prostore opremljene najsuvremenijom tehnologijom.

Dr. Ivković voditelj je ortopedskog odjela Kliničke bolnice Sveti Duh Vjekoslav Skledar

Nova operacijska dvorana

Tako će, primjerice, Zavod za ortopediju imati na raspolaganju dodatnu novu operacijsku dvoranu te dvokrevetne sobe. Profesor Ivković kaže da će tada imati optimalne uvjete za rad. Uz pretpostavku, dakako, da premoste još jednu, možda i najtežu prepreku: novac.

“U privatnim ustanovama koje rade po tržišnom modelu”, upozorava profesor Ivković, “ugradnja umjetnog zgloba kuka stoji dvostruko više nego li što za njega Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, HZZO, plaća bolnicama. U ovoj cijeni sadržani su svi postupci, lijekovi i implantati. Dodatni je problem i sustav limita koji je već desetljećima isti, premda troškovi stalno rastu.”

Procjena je da lijekovi i implantati poskupljuju po godišnjoj stopi od 5 posto, dakle za 10 godina cijena im je porasla za 50 posto, a limit je ostao isti. Svake godine Zavod uvodi nove metode i tehnike kojima prati svjetske ortopedske trendove, no HZZO to ne prati korekcijom cijena, kaže.

‘Radili ili ne radili, svi su isto plaćeni’

Najbolji primjer je rekonstruktivna kirurgija stopala koja koristi moderne i učinkovite implantate, a HZZO uopće ne uzima u obzir koji se implantat ugrađuje. Za svaku operaciju na stopalu plaća istu cijenu, što bolnici i Zavodu stvara gubitke jer se više potroši nego li se zaradi, tvrdi.

Problem je, ističe doktor Ivković, kad više radiš, onda više trošiš, i tada si u problemu. “Ako napraviš manje zahvata, manje trošiš, ne prelaziš limit i time poštuješ nametnuta ograničenja. Posla ima, kadrovski smo ekipirani, znanje i vještinu imamo, ali limit nas doslovce ograničava. Ponosan sam što je zdravstvo jedan od zadnjih bastiona socijalne države i dostupno je svim građanima, no sustav dogovorne ekonomije valja reformirati i unaprijediti.”

Zbog toga se doktor Ivković zalaže za promjenu sustava vrednovanja individualnog doprinosa pojedinca, za uvođenje stimulacije izvrsnosti i kvalitete. “Jer radili ili ne radili, svi su isto plaćeni, pa pojedinci nisu motivirani za rad i napredak.”

Uporno se vrednuje samo kvantiteta

Iako je sam ugradbeni materijal samo jedna od varijabli koja definira ishod liječenja, profesor Ivković ističe kako oni imaju punu slobodu kakve će implantate ugraditi te da uvijek nastoje uspostaviti balans između cijene i kvalitete. “Ali ne na štetu pacijenta. Borimo se za svaku kunu, ali moramo biti odgovorni jer ljudima ugrađujemo proteze koje će ostati u tijelu 20 godina. I tu ne može biti kompromisa.”

O postdiplomskom na Harvardu: ‘Kao da mi je netko dignuo koprenu s očiju’ Vjekoslav Skledar

Na Zavodu koriste implantate koji su i do tri puta skuplji od sličnih kopija, a dobivaju iste iznose kao oni koji koriste manje kvalitetne implantate. “Pa su oni u plusu, a mi u minusu”, objašnjava profesor Ivković te dodaje kako se ne vodi računa da poslije ugradnje jeftinih implantanata značajno raste broj revizija, odnosno ponovnih intervencija, pa je na kraju kumulativni trošak neusporedivo veći od onoga kada se ugrađuju kvalitetnije proteze.

I tu se pojavljuje novi paradoks. “Kod nas se vrednuje samo kvantiteta”, napominje profesor Ivković. “Ako netko ugradi 100 kukova svi su zadovoljni, a nitko ne kontrolira kvalitetu tih zahvata, ne pita koliko je bilo revizija, koliki je postotak infekcija ili luksacija.” Za razliku od svijeta gdje se za svakog liječnika točno zna koliko je uspješan, u nas, iako su se počeli koristiti neki novi parametri, sustav kontrole kvalitete nije do kraja razrađen i uspostavljen.

Postdiplomski na Harvardu

Izvrsnu upućenost u poslovanje i financijska pitanja profesor Ivković zahvaljuje i završenom postdiplomskom studiju na Harvard Medical Schoolu pod nazivom Surgical Leadership Program koji je pohađao od kraja 2019. do početka 2021. Taj je program namijenjen liječnicima kirurških disciplina srednje dobi koji u određenoj fazi svoje karijere preuzimaju izazov vođenja timova, odjela, klinika ili cijelih bolničkih ustanova.

U Ivkovićevoj klasi bili su kirurzi kojima je Harvard ponudio ono, kako su objasnili, što im nedostaje za obavljanje tih funkcija. Za formalnog školovanja liječnici usvajaju bezbrojna znanja i vještine koje im omogućavaju prepoznavanje i liječenje bolesti, no u pravilu ih nitko ne uči poslovnim strategijama i upravljanju.

Ivković s polaznicima Harvard Medical School Surgical Leadership Programa Privatni album

Stoga je i glavni moto Surgical Leadership Programa bio: “U operacijskoj sali i na odjelu ste unutar svoje zone komfora, ali jednoga dana ćete možda imati priliku voditi timove i sustave ili imati nekakvu inovativnu ideju, stoga vam mi nudimo alate i znanja kako da u tome budete uspješni. Drugim riječima, kako da postanete lideri promjene i stvarate kulturu izvrsnosti!”

‘Kao da nam je netko dignuo koprenu s očiju’

Tamo su im najbolji profesori na svijetu predavali kako se rješavaju konflikti, što je to emocionalna inteligencija, a što strateško planiranje, kako stvarati i voditi uspješne timove, koji su pravni i komercijalni aspekti inovacija u medicini…

“Moram priznati da smo ostali osupnuti onim što smo naučili. Kao da nam je netko dignuo koprenu s očiju. Učili su nas, među ostalim, učinkovitoj komunikaciji, mentorstvu, kako raditi financijske analize zdravstvenog sustava i donositi odluke na osnovu tih pokazatelja, što je kontrola kvalitete, sigurnost pacijenta, a što istraživanje i razvoj u kirurškim disciplinama.”

Čitav program temeljio se na analizi realnih slučajeva iz prakse, case studies, što je originalna harvardska metoda koju primjenjuju sve poslovne škole svijeta. Svi polaznici morali su izraditi poslovni plan za određenu inovaciju u zdravstvu i predstaviti ga u dvominutnom predavanju. Radove su po najstrožim kriterijima ocjenjivali profesori s Harvard Business School, a profesor Ivković je bio među trojicom najboljih ocijenjenih.

Dr. Ivković proslavio se nakon usavršavanja metode koja iz temelja mijenja način liječenja oštećenja hrskavice Vjekoslav Skledar

I u pandemiji uspjeli održati većinu redovnog programa

Zavod za ortopediju bolnice Sveti Duh jedna je od najstarijih ortopedskih ustanova u Hrvatskoj i pod vodstvom prof. dr. sc. Saše Jankovića danas ima 8 specijalista i 3 specijalizanta. Specijaliziran je za sportsku ortopediju i odraslu rekonstruktivnu kirurgiju, a prepoznat je u široj javnosti i stručnim krugovima po svojim postignućima u rekonstruktivnoj kirurgiji kuka, koljena, ramena i stopala te ugradnji umjetnih zglobova.

Godišnje se obavi oko 1000 zahvata, a tijekom pandemije Zavod je, uz podršku ostalih struka, posebice anesteziologa, uspio održati čak 80 posto redovnog programa. Zavod je, ističe profesor Ivković, ispunio sve uvjete da postane klinika za ortopediju i traumatologiju te edukacijski i nastavni centar. Većina liječnika već rade kao nastavnici i predavači, ali i kao konzultanti i demonstratori za velike inozemne kompanije.

Zavod je poznat i po tome što četvero od osmero specijalista imaju akademske titule profesora ili docenta, dok su svi specijalizanti ujedno i kandidati za doktore znanosti. “Zalažemo se da svi naši liječnici steknu najviša stručna i akademska znanja, jer je to preduvjet ne samo za osobni napredak i usavršavanje, već i za budućnost cijelog Zavoda.”

Potiče kolege na povezivanje kliničkog i znanstvenog rada

Profesor Ivković nastoji potaknuti kolege na povezivanje kliničkog i znanstvenog rada, da istodobno budu s pacijentima u ambulanti, na odjelu, u operacijskoj sali, ali i da se posvete znanstvenim istraživanjima.

Tu novu vrstu liječnika zovu kliničarima znanstvenicima i oni mogu predvoditi multidisciplinarne timove koji u kliničku praksu znaju pretočiti otkrića iz laboratorija.

Zavod surađuje na raznim projektima s drugim klinikama, a kao akademska ustanova sudjeluju u edukaciji studenata medicine, specijalizanata, medicinskih sestara, fizioterapeuta, provode i subspecijalističko usavršavanje…

Velika kirurška i znanstvena karijera

Alan Ivković potječe iz liječničke obitelji: otac mu je bio otorinolaringolog, a majka pedijatrica. Od srednjoškolskih dana provedenih u zagrebačkom MIOC-u zanimale su ga prirodne znanosti, kemija, biologija, molekularna fizika, fenomen “molekule života” DNK koja od začeća do smrti regulira sve što se zbiva u našem organizmu.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalizirao ortopediju na Klinici za ortopediju KBC-a Zagreb, a osim završenog stupnja doktora znanosti, stječe i zvanje naslovnog docenta te izvanrednog profesora interdisciplinarnog područja biotehnologije u biomedicini. Specijalizirao se za rekonstruktivnu kirurgiju donjih ekstremiteta, sportsku traumatologiju, kirurgiju stopala te primjenu regenerativne medicine i tkivnog inženjeringa u ortopediji.

Predavač je na više dodiplomskih i poslijediplomskih kolegija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, docent je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te profesor više škole na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u recenziranim časopisima, kao i poglavlja u raznim knjigama, udžbenicima i enciklopedijama.

Tehnike koje su u potpunosti promijenile ortopediju

Doktor Ivković napominje kako su uporaba inovativnih materijala, titanija, polietilena, medicinskog čelika, kao i razvoj minimalno invazivnih tehnika, u potpunosti promijenili ortopediju.

“Veliki napredak ostvaren je u perioperativnoj skrbi za pacijenta tako da danas koristimo najmodernije tehnike regionalne anestezije, smanjenja intraoperacijskog krvarenja, kontrole boli… Ovakav pristup često se naziva i fast-track kirurgija jer omogućava puno brži oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima.”

Nekada su, primjerice, pacijenti nakon operacije ugradnje umjetnog kuka i koljena ležali u bolnici više tjedana, a danas se to vrijeme skratilo na svega nekoliko dana.

Dr. Ivković snimljen prije par godina s kolegama u ordinaciji Vjekoslav Skledar

Nekoć su kirurzi morali biti spretniji i hrabriji

Ortopedija je, objašnjava profesor Ivković, visoko tehnološka struka koja uvelike ovisi o napretku tehnologije, robotike, anestezije, antibiotika, sterilnih uvjeta rada… Primjerice minimalno invazivne artroskopske operacije nemoguće je raditi bez naprednih mini kamera i vrhunskih instrumenata.

“Od vremena kad sam bio specijalizant mnoga toga se promijenilo, i neke stvari koje su se tada činile nemogućima danas predstavljaju rutinu.”

Stoga doktor Ivković svojim studentima često zna reći kako su nekoć kirurzi bili spretniji operateri i znatno hrabriji liječnici jer su morali raditi bez današnje vrhunske opreme i lijekova.

Roboti nikada neće zamijeniti ljudsku ruku…

Uvjeren je kako roboti i umjetna inteligencija nikada neće zamijeniti ljudsku ruku, ali da će kirurzi koji poznaju i primjenjuju robotiku i umjetnu inteligenciju, zamijeniti one koji ih ne poznaju.

“Ako uzmete algoritme umjetne inteligencije, oni su u medicini fantastični, ali potrebna je profesionalna liječnička intuicija kako bi se iskoristila analitička sposobnost umjetne inteligencije. Isto je tako i s robotima, oni ne predstavljaju ništa bez profesionalne intuicije liječnika i njihove sposobnosti donošenja odluka.”

Prof. Ivković u društvu čuvenog engleskog neurokirurga Henrya Marsha, zvijezde dokumentarca The English Surgeon Privatni album

Kad je prvi put vidio kako zajedno funkcioniraju robot i liječnik

U početku je profesor Ivković bio pomalo sumnjičav spram robota, držao je to pomodarstvom. No, promijenio je mišljenje kad je prvi puta u Njemačkoj vidio kako zajedno funkcioniraju robot i liječnik.

“Ortopedija je precizna struka pa možete unaprijed puno toga izračunati i isplanirati. Stoga unesete u robot sve potrebne parametre te tijekom operacije pratite pridržavate li se zadanih okvira. Kirurg koji upravlja robotom te radi rezove takozvanom haptičkom rukom, poznatom i kao kinestetička komunikacija ili 3D dodir, ne može izaći iz okvira koje je ranije odredio.

I preciznost je savršena,” ističe profesor Ivković te dodaje da su roboti na velika vrata ušli u ortopediju, no još je potrebno puno istraživanja kako bi se dokazala stvarna vrijednost ove tehnologije te utvrdilo je li njihova primjena zaista poboljšava ishode liječenja.

Sa svojim punk rock bendom radi na novim pjesmama

Kao jednu jednostavnu, ali iznimno korisnu inovaciju, doktor Ivković navodi specijalne trodimenzionalne naočale koje uvećavaju i puno bolje pokazuju strukture, pa je s njima puno sigurnije i lakše raditi. Ovakva tehnologija proširene realnosti prvenstveno je poznata igračima video igara, ali odnedavno se kao pilot projekt primjenjuje u operacijama kralješnice u jednoj švicarskoj klinici.

Profesor Ivković dobitnik je prestižne Fulbrightove stipendije, godinu dana proveo je u Centru za molekularnu ortopediju na Sveučilištu Harvard u Bostonu, gdje je radio na translacijskim projektima primjene molekularnih metoda u regeneraciji i reparaciji koštanog i hrskavičnog tkiva. Nakon Harvarda, znanje i iskustvo stjecao je na klinikama u Chicagu, Freiburgu, Baselu, Münchenu, Barceloni, Amsterdamu…

Supruga Jana također je liječnica i doktorica znanosti, zaposlena je u farmaceutskoj kompaniji, pa ima razumijevanja za njegovu golemu angažiranost. Doktor Ivković veliki je zaljubljenik u glazbu, a sa svojim punk rock bendom Oposum B trenutačno radi na novim autorskim materijalima. Vrijedno vježbaju i čekaju da se ponovno vrate živim svirkama na festivalima i u klubovima.

Za naše bolnice su nužna kvalitetna klinička istraživanja

Profesor Ivković smatra kako su za naše bolnice velika prilika kvalitetna klinička istraživanja koja su neophodna kako bismo mogli primjenjivati nove metode i lijekove. Tijekom svakog istraživanja stječu se nova znanja i vještine, a stvara se i dodana vrijednost u obliku sredstava koja ulaze u sustav, a ne opterećuju proračun.

Iako je Sveti Duh gradska bolnica, njegov Zavod za ortopediju, Klinika za očne bolesti, Klinika za ginekologiju i porodništvo i Zavod za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku, u javnosti i među stručnim krugovima na glasu su posvojim vrhunskim dostignućima. Upravo se na ortopediji privodi kraju studija Horizon 2020 BIO-CHIP, u kojoj se, na temelju 30 operativnih zahvata, analizira učinak presađivanja umjetno uzgojenih stanica hrskavice u oštećeno koljeno.

Metoda koja će promijeniti način liječenja hrskavice

Transplantacija hrskavice iz nosa u koljeno jedinstvena je metoda u svijetu, a svaka operacija stoji oko tridesetak tisuća eura. Sve su operacije financirane iz sredstava fondova EU, dakle, radi se o uslugama vrijednosti oko 7 milijuna kuna koje su hrvatski građani dobili besplatno. Bezbolnim postupkom uzima se komadić nosne hrskavice u lokalnoj anesteziji.

Prof. Ivković i dr. Marcus Mumme na tiskovnoj konferenciji povodom prve uspješne operacije Nose2Knee na zagrebačkom Svetom Duhu Privatni album

Nakon enzimske razgradnje, stanice hrskavice koje se umnažaju i stvaraju milijune novih u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, nasađuju se na kolagensku membranu te se onda počne stvarati novo tkivo. Nakon 2 do 4 tjedna novo tkivo se ugrađuje u oštećeno koljeno. U 5 europskih centara obavljeno je 108 operacija, i sada se evaluiraju podaci.

Budući da je na Svetom Duhu obavljeno najviše operacija, Zagrebu, profesoru Ivkoviću i njegovom timu svojedobno je ukazana čast da prirede svjetsku premijeru ove metode. Ona bi trebala iz temelja promijeniti način liječenja oštećenja hrskavice, s obzirom na to da se transplantira pravo, zdravo tkivo uzgojeno u laboratoriju. Rezultati koje su postigli u Zagrebu jako su dobri, a doktor Ivković nada se da će ući i u treću fazu kliničkog ispitivanja.

Možemo biti kompetitivni s cijenama

U Njemačkoj takav postupak, tvrdi doktor Ivković, stoji oko 30.000 eura, dok je u nas značajno jeftiniji. “Kad smo u specifikaciji napisali da biopsija stoji oko 400 eura, stranci nisu mogli vjerovati. Što najbolje pokazuje koliko možemo biti kompetitivni s cijenama u usporedbi s inozemstvom.”

U Klinici za traumatologiju već postoji laboratorij u kojem bi se moglo uzgajati tkivo, pa profesor Ivković drži da je potrebno školovati pojedince i napraviti transfer tehnologije kako bi se kod kuće mogao obaviti cijeli proces, od uzimanja uzorka i uzgajanja tkiva do transplantiranja.

“Ovako uzgojeno tkivo nazivamo naprednim medicinskim proizvodom koji želimo uklopiti u naš zdravstveni sustav. Za očekivati je da bi kod nas dolazili pacijenti iz inozemstva, pa bi uz dostupnost domaćim bolesnicima, te operacije imale i potencijalni komercijalni aspekt,” zaključio je doktor Ivković, uz napomenu da ih je korona pandemija strašno unazadila pa je većina potrebnih resursa sada nedostupna za daljnji razvoj ovog projekta.

Za jedno istraživanje dobili milijun eura

Pod vodstvom prof. dr.s c. Ane-Marie Šimundić, pročelnice Zavoda za medicinsko laboratorijsku dijagnostiku, bolnica Sveti Duh dobila je milijun eura iz strukturnih fondova za istraživanje kalprotektina – proteina koji je izvrstan biljeg upale. “Naša je zadaća utvrditi u kojim upalnim stanjima i pod kojim je okolnostima ovaj protein izražen. U to istraživanje na razini cijele bolnice uključena je većina klinika, a veliku podršku projektu dala je i uprava bolnice na čelu s ravnateljem prof.dr.sc. Mladenom Bušićem.”

Utvrđeno je, primjerice, da je taj protein dobar za dijagnostiku periprotetičkih infekcija kuka i koljena pa je profesor Ivković došao na ideju da osmisli uređaj koji bi brzo i točno iz malog uzorka zglobne tekućine dijagnosticirao infekciju. Kaže kako bi se interdisciplinarnom suradnjom mogli napraviti veliki iskoraci u dizajnu i primjeni ovog rješenja. Povezivanjem sa stručnjacima sa zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva (FER) koji se bave medicinskim uređajima, moglo bi se domaćom pameću napraviti jako puno.

Želi osnovati Odjel za regenerativnu ortopediju i tkivni inženjering

Svi ti uspjesi potaknuli su doktora Ivkovića da se založi za osnivanje Odjela za regenerativnu ortopediju i tkivni inženjering gdje bi se nove tehnologije ispitivale u kliničkoj praksi. Cilj mu je da rezultati njegovih istraživanja postanu što pristupačniji i jeftiniji kako bi mogli ući u što širu uporabu. Također smatra kako bi od velike važnosti bilo i osnivanje Ureda za inovacije i transfer tehnologija u samoj bolnici.

Zadaća ovog ureda bila bi pružanje potpore liječnicima koji istražuju i bave se inovacijama. “Time bi se stvarala nova vrijednost što bi pridonijelo boljoj financijskoj situaciji. Bez obzira na to što smo javni sektor i što smo liječnici kojima je pacijent najvažniji, puno je ljudi koji posjeduju znanja i imaju interesa za inovacije. To bi moglo uroditi zanimljivim inovacijama, možda bi jednog dana mogli svjedočiti rađanju novog jednoroga kao što je primjerice Infobip”, optimistički najavljuje profesor Ivković.

U svijetu je, objašnjava, puno pozitivnih primjera. U Izraelu postoje stotine biotehnoloških kompanija koje su nastala u akademskom okružju, a u Velikoj Britaniji u ovom trenutku postoji čak 150 tvrtki koje se bave primjenom umjetne inteligencije u medicini. “To je rudnik koji ima neiscrpni potencijal”, ističe doktor Ivković.

Proces liječenja se pomiče prema pacijentu

Sljedeći je korak, napominje profesor Ivković, iskoristiti sve potencijale kako bi se izgradio moderniji i efikasniji sustav koji je orijentiran prema pacijentu, posebno uz pomoć umjetne inteligencije i robotike u medicini.

“Trend je da se proces liječenja sve više od bolnice, doktora i laboratorija, pomiče prema pacijentu. Bolesniku se mora omogućiti što više uvida u njegovo zdravstveno stanje, on prestaje biti isključivo objekt te prerasta u suradnika koji sudjeluje u postupku liječenja.” Začeci takvog pristupa su, primjerice, pametni satovi koji prate krvni tlak u realnom vremenu, kontroliraju rad srca i preveniraju aritmije ili mjere šećer u krvi, a tu su već i pametne očne leće.

Danas je potrebno puno vremena da bi se napravio pregled srca i dobio nalaz. No, u trenutku kada pacijent bude mogao pomoću pametnog sata i pametnog telefona pratiti visinu svog krvnog tlaka, onda će, kaže doktor Ivoković, dobrim dijelom sam rješavati problem.

Ima punk bend Oposum B s kojim trenutačno radi na novim pjesmama Vjekoslav Skledar

‘Liječnik će vam napisati recept za aplikaciju’

“Ako liječnik ima oko 500 pacijenata, teško im se može posve posvetiti. No, ako srčani bolesnik dobije aplikaciju preko koje će moći komunicirati s liječnikom onda će sve biti puno brže i lakše. Doktor će preko svoje aplikacije moći pratiti promjene krvnog tlaka pacijenta, pa ako uoči nepravilnosti moći će odmah intervenirati. Znat će koliko ste tableta popili, koliko ste vježbali, koju ste hranu konzumirali, pa će moći odmah savjetovati što valja poduzeti.”

Tada pacijent neće trebati ići u bolnicu i satima čekati na pregled već će po savjetu liječnika moći prilagoditi terapiju. Takva će komunikacija smanjiti troškove i opterećenost zdravstvenog sustava te poboljšati ishode liječenja. “U vrlo skoroj budućnosti liječnik će vam napisati recept za instaliranje i korištenje aplikacije, a sve će to pokrivati zdravstveno osiguranje”, zaključuje entuzijastično dr. Ivković.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu