Revizija, za koju je ranije najavljivano da će pročešljati gradske financije trebala bi utvrditi pravo stanje stvari, no prema izvješću za prošlu godinu dugovi su iznosili oko 3 milijarde kuna, od čega se 2,5 milijardi odnosilo na dugoročne kredite. Grad je imao i ima probleme i s likvidnošću, na što su još u rujnu prošle godine upozoravali analitičari Standard & Poors’a. Naime, Grad je 2019. završio sa samo 19 milijuna kuna na računu.
Krpanje proračuna kreditima nije dugoročno rješenje
Jedan od prvih koraka Tomaševićeve uprave, za koji se nadaju da će pridonijeti stabilizaciji gradskih financija, jest kratkoročni kredit od 400 milijuna kuna, koji je dogovoren s četiri banke, s kamatnom stopom od 1,4 posto. “Smatram da smo dobili kredit po dobrim uvjetima, no financijska slika Grada i Holdinga nije dobra i ovo je kredit za likvidnost. Na jesen ćemo s državom i bankama tražiti kredit za refinanciranje”, rekao je danas Tomašević.
No, ovakva krpanja proračuna kratkoročnim kreditima, kako bi se izbjegle blokade računa, ne mogu biti dugoročno rješenje. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Tomašević i ekipa uspjeti racionalizirati potrošnju, jer jedino to, dugoročno gledano, može zaista stabilizirati gradske financije.
Jeftiniji automobili su dobra poruka, ali tek kap u moru troškova
Novoj gradskoj upravi kao izgovor trenutno može poslužiti to da je dobar dio proračuna već potrošen te da nemaju puno manevarskog prostora za rebalans, no Tomašević je danas obećao da će “učiniti sve” da troškove do kraja godine smanji. “Prijedlozima koje smo dobili za uštede nismo zadovoljni i to sada češljamo”, rekao je novi gradonačelnik.
Doduše, do sada su povučeni neki potezi koji signaliziraju da je nova administracija sprema na štednju – poput smanjenja voznog parka, te korištenja jeftinijih vozila – ali realno, tih par milijuna kuna su tek kap u moru troškova koje Grad Zagreb ima i koji se mjere milijardama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Proračun Grada je u posljednjih pet godina Bandićeve vladavine snažno rastao – s oko 7 na 9,5 milijardi kuna. Kada se pribroje i izvanproračunski korisnici, troškovi Grada iznose oko 14 milijardi kuna godišnje. Problematično je da takav rast nije imao podlogu u ekonomskom rastu, a niti je kvaliteta usluga koje su građani dobivali značajno poboljšana – dapače.
Naslijedili nerealno planiran proračun
Proračun je i nerealno planiran, tako da su za 2021. godinu planirani za 11 posto veći prihodi u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, što nema nikakve logike. Teret za gradske financije su i jamstva gradskim poduzećima.
Naime, Grad Zagreb jamac je Zagrebačkom holdingu za zaduženja od 2,8 milijardi kuna. Najveći dio toga odnosi se na obveznice izdane prije nekoliko godina, kojima je refinanciran stari dug.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Teret za gradske financije bit će i obnova nakon potresa
Također, Grad treba sudjelovati i u obnovi potresom oštećenih objekata. Prema Zakonu o obnovi Grad bi u tome trebao sudjelovati s 20 posto, što bi, prema procjenama, iznosilo oko 17 milijardi kuna. Veliki iznos za ionako krhku financijsku konstrukciju Grada Zagreba. Još uvijek nije sasvim jasno i što Tomašević i ekipa namjeravaju s viškom zaposlenih.
Za sada su krenuli u racionalizaciju broja gradskih ureda, što će možda olakšati rad, ali s financijske strane također ne predstavlja veliku uštedu. U Gradu radi oko tri tisuće ljudi, dok u gradskim poduzećima njih još oko 11,5 tisuća. S obzirom na način na koji se zapošljavalo u proteklih 20 godina, nije teško pretpostaviti da je jedan dio sasvim sigurno višak.
Doduše, prošlo je tek mjesec dana, još nije ni kompletirana Uprava Zagrebačkog holdinga, tako da se nisu mogli ni očekivati konkretniji potezi, ali to je također jedan od većih problema, s kojim će se prije ili kasnije morati suočiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tomašević smanjio vozni park i najavio ukidanje nekih ureda, no to su sitnice. Hoće li moći racionalizirati potrošnju?
Zagrebački gradonačelnik danas je predstavio dosadašnje ključne poteze. Što to znači za financije Grada
Krpanja proračuna kratkoročnim kreditima, kako bi se izbjegle blokade računa, ne mogu biti dugoročno rješenje. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Tomašević i ekipa uspjeti racionalizirati potrošnju, jer jedino to, dugoročno gledano, može zaista stabilizirati gradske financije
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u utorak je održao konferenciju za medije na kojoj je predstavio rezultate svog dosadašnjeg rada. Jedan od ključnih problema s kojim se nova uprava Grada treba suočiti jest ogroman dug koji se nagomilao posljednjih desetljeća. Odmah po preuzimanju funkcije gradonačelnika, početkom lipnja, Tomašević je izjavio da je financijska slika Grada i gradskih poduzeća lošija nego što se očekivalo.
Revizija, za koju je ranije najavljivano da će pročešljati gradske financije trebala bi utvrditi pravo stanje stvari, no prema izvješću za prošlu godinu dugovi su iznosili oko 3 milijarde kuna, od čega se 2,5 milijardi odnosilo na dugoročne kredite. Grad je imao i ima probleme i s likvidnošću, na što su još u rujnu prošle godine upozoravali analitičari Standard & Poors’a. Naime, Grad je 2019. završio sa samo 19 milijuna kuna na računu.
Krpanje proračuna kreditima nije dugoročno rješenje
Jedan od prvih koraka Tomaševićeve uprave, za koji se nadaju da će pridonijeti stabilizaciji gradskih financija, jest kratkoročni kredit od 400 milijuna kuna, koji je dogovoren s četiri banke, s kamatnom stopom od 1,4 posto. “Smatram da smo dobili kredit po dobrim uvjetima, no financijska slika Grada i Holdinga nije dobra i ovo je kredit za likvidnost. Na jesen ćemo s državom i bankama tražiti kredit za refinanciranje”, rekao je danas Tomašević.
No, ovakva krpanja proračuna kratkoročnim kreditima, kako bi se izbjegle blokade računa, ne mogu biti dugoročno rješenje. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Tomašević i ekipa uspjeti racionalizirati potrošnju, jer jedino to, dugoročno gledano, može zaista stabilizirati gradske financije.
Jeftiniji automobili su dobra poruka, ali tek kap u moru troškova
Novoj gradskoj upravi kao izgovor trenutno može poslužiti to da je dobar dio proračuna već potrošen te da nemaju puno manevarskog prostora za rebalans, no Tomašević je danas obećao da će “učiniti sve” da troškove do kraja godine smanji. “Prijedlozima koje smo dobili za uštede nismo zadovoljni i to sada češljamo”, rekao je novi gradonačelnik.
Doduše, do sada su povučeni neki potezi koji signaliziraju da je nova administracija sprema na štednju – poput smanjenja voznog parka, te korištenja jeftinijih vozila – ali realno, tih par milijuna kuna su tek kap u moru troškova koje Grad Zagreb ima i koji se mjere milijardama.
Proračun Grada je u posljednjih pet godina Bandićeve vladavine snažno rastao – s oko 7 na 9,5 milijardi kuna. Kada se pribroje i izvanproračunski korisnici, troškovi Grada iznose oko 14 milijardi kuna godišnje. Problematično je da takav rast nije imao podlogu u ekonomskom rastu, a niti je kvaliteta usluga koje su građani dobivali značajno poboljšana – dapače.
Naslijedili nerealno planiran proračun
Proračun je i nerealno planiran, tako da su za 2021. godinu planirani za 11 posto veći prihodi u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, što nema nikakve logike. Teret za gradske financije su i jamstva gradskim poduzećima.
Naime, Grad Zagreb jamac je Zagrebačkom holdingu za zaduženja od 2,8 milijardi kuna. Najveći dio toga odnosi se na obveznice izdane prije nekoliko godina, kojima je refinanciran stari dug.
Teret za gradske financije bit će i obnova nakon potresa
Također, Grad treba sudjelovati i u obnovi potresom oštećenih objekata. Prema Zakonu o obnovi Grad bi u tome trebao sudjelovati s 20 posto, što bi, prema procjenama, iznosilo oko 17 milijardi kuna. Veliki iznos za ionako krhku financijsku konstrukciju Grada Zagreba. Još uvijek nije sasvim jasno i što Tomašević i ekipa namjeravaju s viškom zaposlenih.
Za sada su krenuli u racionalizaciju broja gradskih ureda, što će možda olakšati rad, ali s financijske strane također ne predstavlja veliku uštedu. U Gradu radi oko tri tisuće ljudi, dok u gradskim poduzećima njih još oko 11,5 tisuća. S obzirom na način na koji se zapošljavalo u proteklih 20 godina, nije teško pretpostaviti da je jedan dio sasvim sigurno višak.
Doduše, prošlo je tek mjesec dana, još nije ni kompletirana Uprava Zagrebačkog holdinga, tako da se nisu mogli ni očekivati konkretniji potezi, ali to je također jedan od većih problema, s kojim će se prije ili kasnije morati suočiti.