Sveučilišni savjet kritizirao Borasa u izvješću. Šef tog tijela, Luka Burilović, spremio ga u ladicu i ne šalje u Sabor
Iz Sabora su nam potvrdili da izvješće nisu zaprimili. Napisano je 30. kolovoza
Pasivizirani Sveučilišni savjet Sveučilišta u Zagrebu, koji se ozbiljnije počeo sastajati od veljače ove godine usred skandala seksualnog uznemiravanja na Sveučilištu, konačno je sastavio svoje godišnje izvješće. Kako se u aktualnom sastavu nisu sastajali od listopada 2019. do veljače 2021., sastavili su izvješće za 2019., prvu godinu u kojoj su djelovali u sadašnjem sastavu. Telegram je već pisao o tome da Savjet – tijelo koje nadzire zakonitost rada Sveučilišta – pod predsjedanjem šefa HGK Luke Burilovića najmanje pet godina nije podnio izvješće o radu Hrvatskom saboru.
Međutim, Savjet je sada sastavio dosta kritičko izvješće o radu uprave Damira Borasa za 2019. godinu i to se izvješće ima uputiti Saboru. Međutim, kako doznajemo, šef Savjeta Burilović već mjesec dana izvješće ne šalje u Sabor, iako ga na to obvezuju i Statut Sveučilišta u Zagrebu i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Izvješće zaključeno 30. kolovoza
Savjet koji se, nakon gotovo dvogodišnje stanke, počeo redovitije sastajati od veljače ove godine, 30. kolovoza zaključio je svoje izvješće za 2019. godinu, prvu u kojoj djeluju u aktualnom sastavu. Nakon što je izvješće sastavljeno, odaslano je predsjedniku Savjeta Buriloviću da dalje s njime postupi – odnosno pošalje ga Saboru. Gospodina Burilovića upitali smo je li izvješće Savjeta poslao Saboru, no do zaključenja teksta nije odgovorio na naš upit* (odgovor je stigao naknadno, možete ga pročitati na dnu ovog članka).
Međutim, kako je Telegramu službeno potvrđeno iz Hrvatskog sabora, izvješće Burilovićevog Savjeta nije zaprimljeno u saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu.
Dapače, ovaj se saborski odbor sastaje u srijedu prijepodne, no na dnevnom redu njihove sjednice nema izvješća Savjeta jer ono, jasno, Saboru nije niti odaslano. U svome izvješću – u čijem je Telegram posjedu – Savjet u prvome redu navodi da 2019. rektor Boras nije ispoštovao Statut prema kojem vlastito godišnje izvješće o radu mora podnijeti na zajedničkoj sjednici Senata, vijeća područja, Savjeta i Rektorskog kolegija u širem sastavu.
Seciranje Borasovih financija
Dalje se poglavito bave financijama Sveučilišta pa ističu kako Sveučilište u 2019. godini nije potpisalo programske ugovore s Ministarstvom (op.a radi se o modelu financiranja sveučilišta prema ostvarenim rezultatima). Nije im, pišu, jasno zašto Sveučilište te ugovore s državom nije potpisalo “kad je jasno da se na taj način Sveučilište odreklo značajnih sredstava (procjena je oko 9 milijuna kuna za 2019. godinu)”. Bilježe i da bi bilo dobro kada bi rektor u svom godišnjem izvješću naznačio koliko je novih ljudi zaposlio na Rektoratu i na kojim radnim mjestima.
Pisalo se, naime, o enormnom porastu broja zaposlenih u Rektoratu; samo od početka mandata rektora Borasa 2014., u Rektoratu je zaposleno 87 novih ljudi. Spore i način raspodjele sredstava za tzv. tekuće i investicijsko održavanje. Pojedini zahtjevi za sredstvima, navode, odobreni su bez jasnih kriterija. “Takav način raspodjele sredstava bez savjetovanja Odbora za proračun nije dobar primjer transparentnog trošenja sredstava. Osim toga, u izvješću nema niti riječi o radu Odbora za proračun”, primjećuje Sveučilišni savjet.
Pišući dalje o financijama, Savjet podsjeća da su od akademske godine 18./19. povećana izdvajanja iz studentskih školarina za potrebe Rektorata s 5 na 10 posto. “Odboru za proračun nikad nije predočena detaljna analiza tih troškova iako je to u više navrata traženo”, piše Savjet. Problematičnim bilježe i financijsko izvješće sveučilišnog Ureda za sport koji je dvostruko probio svoj proračun i umjesto 400.000 kuna potrošio 800.000 kuna 2019. godine. “Nije dobro da se novci potroše i onda se traži od Uprave i Senata da tako veliko povećanje pokrije rebalansom”, navode.
Koliko se troši na Universitas i Z1
Posebnu pozornost posvetili su novinskom prilogu Universitas koji Sveučilište – plaćajući milijunske iznose – objavljuje uz Večernji, Jutarnji te Novi list, ali i emisiji Sveučilišni Zagreb na Z1 televiziji koju vodi prorektor Miljenko Šimpraga. Savjet ističe kako bi bilo dobro da rektor u svom izvješću navede iznose koje Sveučilište za to plaća. “Bilo bi bolje da se Sveučilište u Zagrebu izbori kvalitetom svojih priloga za objavljivanje u novinama i televiziji, a ne da plaća milijunske iznose za promidžbu”, piše Savjet u izvješću koje ne dolazi do Sabora.
Podsjetimo kako smo detaljno pisali o Universitasu, nekritičkom biltenu na koji se zaista troše milijuni kuna poreznih obveznika. Savjet primjećuje i da su tijekom 2019. sniženi kriteriji upisa u studijske programe Sveučilišta, i to spuštanjem tražene razine predmeta s državne mature. Bez obzira na to, navodi Savjet, popunjenost upisnih kvota u godini 19./20. pala je za 6,5 posto u odnosu na prethodnu pa kažu “da kvote ne bi trebalo popunjavati snižavanjem kriterija upisa, nego traženjem studenata izvan Hrvatske i programima na engleskom jeziku”.
Pišu i da je tijekom 2019. godine bilo pohvalno da se Sveučilište borilo za financiranje domaćih znanstvenih časopisa, no da je važno da oni budu dobro rangirani u međunarodnoj zajednici. “Želimo li podići kvalitetu znanstvenih istraživanja na Sveučilištu, bitno je da objavljeni radovi budu u časopisima koji nisu u zadnjem kvartilu po rangu kvalitete”, napominju.
___________________________________________________________
* NOVO Nakon objave teksta, stigao je odgovor iz HGK, prenosimo ga u cijelosti: Radna skupina unutar Sveučilišnog savjeta je napravila prijedlog Izvješća prema kritičkim osvrtima članova Sveučilišnog savjeta. Stoga će se u najskorijem mogućem roku organizirati sjednica Sveučilišnog savjeta na kojoj će se provesti rasprava o navedenim kritičkim osvrtima. Izvješće će se, u skladu sa zaključcima s rasprave, nadopuniti i usvojiti te biti poslano i u Ministarstvo znanosti i obrazovanja te u Hrvatski sabor.