Studentice masovno optužile profesora za zlostavljanje. I? Pokrenut je postupak protiv žene koja ga je prijavila

Telegram je početkom godine otkrio veliki skandal na Sveučilištu u Zagrebu. Rektor nije učinio ništa da zaštiti studentice, dapače

Regionalni pokret #NisamTražila ove je godine velikog traga ostavio i na hrvatskim fakultetima, nakon što se glasno i opsežno počelo problematizirati ponašanje profesora predatora koji su godinama vrebali, uznemiravali i napadali svoje žrtve. Najistaknutiji slučaj otkrio je Telegram. U petak 29. siječnja ekskluzivno smo objavili dokumente koji dokazuju kako je rektor Damir Boras znao za pisanu izjavu kojom bivša studentica Filozofskog fakulteta optužuje svog nekadašnjeg profesora Dragu Roksandića za kontinuirano seksualno uznemiravanje.

Zagrebački rektor na to se oglušio i Roksandića je osobno, koristeći svoju kvotu, 2019. promovirao u počasno zvanje professor emeritus. Nakon otkrića, javile su nam se još četiri žene s detaljnim opisima mučnih situacija u kojima su se, tvrde, tijekom studija našle s profesorom Roksandićem. Nakon ukupno pet svjedočanstava pet žena, 9. veljače objavili smo identitet profesora.

Kada je konačno profunkcioniralo, povjerenstvo Filozofskog fakulteta koje se bavilo prijavama u svibnju je zaključilo kako se u slučaju Roksandić radi o “opetovanom i teškom seksualnom uznemiravanju”. Preporučili su dekanu da pozove rektora na preispitivanje odluke o počasnom zvanju professor emeritus. Gotovo punu godinu kasnije od otkrića skandala, nije se dogodilo ništa. Odnosno, kako smo doznali, jedini postupak koji je pokrenut – na Roksandićevu inicijativu – jest etički postupak protiv nekadašnje studentice koja je sastavila pisanu izjavu o uznemiravanju.

Kako je Boras zaključio da je sve OK

U pisanoj izjavi koju je sastavila, nekadašnja studentica Filozofskog fakulteta zapisala je kako ju je Roksandić kontinuirano seksualno uznemiravao. Opisujući “najeklatantniji slučaj koji se dogodio”, napisala je: “povukao me preko svog radnog stola i nasilno poljubio”. Tu je pisanu izjavu, kako proizlazi iz dokumenata koje smo u siječnju tjednima prikupljali, službeno zatražio i – nakon pristanka nekadašnje studentice – zaprimio rektor Boras.

Iz skandaloznog Borasovog priopćenja nakon otkrića afere, doznali smo da je – prije no što ga je predložio za počasno zvanje – od Roksandića tek zatražio očitovanje o pisanoj izjavi nekadašnje studentice. Profesor mu se očitovao i Boras je na temelju toga zaključio da je sve OK te da su optužbe protiv njegovog kandidata za emeritusa neosnovane. Počasno zvanje Roksandiću je dodijeljeno 2019. godine.

Obuhvatili smo priče žena u rasponu od 20 godina

Nakon objave afere, Telegramu su se javile još četiri žene sa svojim pričama o istom profesoru. “Nakon jednih konzultacija u njegovom kabinetu, pozdravljali smo se, još nešto dogovarali na samim vratima zatvorenog kabineta i onda me primio za lice, povukao i uvalio mi jezik u usta”, ispričala nam je jedna bivša studentica čiji nam je identitet poznat i koja nam je u pisanoj izjavi potvrdila kako će, u slučaju sudskoga spora, o ovome posvjedočiti na sudu.

Posebno je znakovit slučaj bivše studentice koja nam je ispričala svoju situaciju za koju tvrdi da joj se dogodila s Roksandićem na ljetnoj školi u Srbiji prije dvadesetak godina. Time su priče žena koje su nam se javile dobile jasan vremenski okvir; slučajevi o kojima su nam pričale datiraju najdalje u početak 2000-ih godina, a najrecentniji u godine pred Roksandićevo umirovljenje 2018.

Krizni sveučilišni Senat, koji se sastao uživo u ožujku, još je jednom pokazao raskošno debelu kožu članova Senata; uvjerljivo su sačuvali rektorovu ugodnu poziciju i pritom niti jednom riječju nisu problematizirali seksualno uznemiravanje na Sveučilištu.

Roksandić inicirao postupak protiv nekadašnje studentice

Kada je konačno pokrenuto povjerenstvo Filozofskog koje se bavilo prijavama za spolno uznemiravanje, u svibnju je na temelju prijava protiv Roksandića donijelo zaključak o “opetovanom i teškom seksualnom uznemiravanju”. Predložili su i tadašnjem v.d. dekanu Miljenku Jurkoviću da pozove Borasa na preispitivanje Roksandićevog počasnog zvanja. Na rektorovu reakciju nije trebalo dugo čekati; javio se uznemiren jer je Roksandićevo ime u javnosti i porukom: “Reagirat ću možda danas, možda sutra, možda prekosutra”.

To je izgovorio 25. svibnja ove godine i od tada se nije dogodilo ništa. Doduše jest, no ne ono što bi u ovom slučaju bilo očekivano. Kako je Telegram tek nedavno doznao, u lipnju ove godine Etičko povjerenstvo Filozofskog pokrenulo je – temeljem Roksandićeve prijave – etički postupak protiv nekadašnje studentice koja je u pisanoj izjavi zapisala da ju je kontinuirano seksualno uznemiravao.

Prijavio ju je zbog, između ostaloga, navodnog lažnog svjedočenja i klevete. U rujnu ove godine, Etičko povjerenstvo većinom je glasova obustavilo postupak protiv nekadašnje studentice s obrazloženjem kako Roksandićeva prijava nije utemeljena i kako nekadašnja studentica nije lažno svjedočila. Referirali su se i na mišljenje povjerenstva za zaprimanje prijava za uznemiravanje, koje je utvrdilo kako je do spolnog uznemiravanja u ovom slučaju “nepobitno došlo”.

Rektor ne odgovara što čini sa slučajem

Prije 15 dana rektoru Borasu uputili smo pitanje o tome je li u međuvremenu analizirao još u svibnju dostavljene dokumente povjerenstva Filozofskog o slučaju Roksandić i je li što odlučio ili poduzeo. Pitali smo ga i je li, na tragu preporuke povjerenstva Filozofskog, preispitao Roksandićevo počasno zvanje i na tom tragu donio kakvu odluku. Rektor nam, nažalost, na ta pitanja nije odgovorio.

Ako ikada dođu, odmah ćemo ih objaviti. Uostalom, i nadalje ćemo rektora pitati o ovome slučaju. Valja reći i da je, kako smo već izvijestili, radna skupina profesora Željka Potočnjaka s Pravnog fakulteta– koju je krajem ožujka imenovao rektor Boras – izradila izvješće u kojem su detektirali sve slabe točke sveučilišnog bolno manjkavog sustava sankcija za počinitelje spolnog uznemiravanja i zlostavljanja.

Rektor ne odgovara što čini da poboljša sustav sankcija

Potočnjakova skupina donijela je 12 preporuka o koracima koje bi Sveučilište u Zagrebu trebalo učiniti po pitanju prevencije i suzbijanja spolnog uznemiravanja i zlostavljanja. Između ostaloga, preporučili su izmjene ili donošenje posve novog Etičkog kodeksa, donošenje oglednog pravilnika na razini Sveučilišta o sprječavanju spolnog uznemiravanja, kao i da se na Senatu Sveučilišta – na prijedlog rektora – razmotri problem spolnog uznemiravanja te da Senat zauzme stajališta o smjeru i sadržaju daljnjih unapređenja.

Rektora Borasa upitali smo o svim navedenim preporukama skupine profesora Potočnjaka te koji će biti daljnji koraci Sveučilišta u suzbijanju spolnog uznemiravanja i zlostavljanja. Rektor nam niti na ta pitanja nije odgovorio. S obzirom na njihovu važnost, i dalje ćemo mu ih postavljati i o eventualnim odgovorima – ili njihovom izostanku – izvještavati javnost.