Što se zbivalo ovog tjedna? HDZ-ov i Borasov skandal, gubitak parlamentarne većine, kaos oko cjepiva i tragedije
Dragan Markovina donosi pregled zbivanja posljednjih sedam dana
Tjedan koji je iza nas obilježen je trakavicom vezanom uz nabavku cjepiva, velikim skandalima vezanim uz optužbe za seksualna uznemiravanja, prvim gubitkom parlamentarne većine te zastrašujućim zločinima počinjenim nelegalnim oružjem, kojih je zemlja još uvijek puna.
Ispadanje sa Svjetskog rukometnog prvenstva
Kao malo kada protekli tjedan je počeo toliko usporeno da se prvog dana gotovo ništa nije moglo zabilježiti. Tek je ispadanje reprezentacije sa Svjetskog rukometnog prvenstva u ranoj fazi natjecanja označilo kraj jedne duge veze kojoj je možda davno bilo vrijeme da se okonča. Iako je nakon poraza od Argentine Hrvatska još uvijek bila u igri za završnicu, ukoliko joj se poklope ostali rezultati, izbornik Červar je zapravo već odustao.
Pa čak i kad se, zahvaljujući Kataru, rezultat poklopio i reprezentacija je opet ovisila o sebi, dogodio se težak poraz protiv Danske koji sada valjda definitivno označava kraj Červarovog doba u reprezentaciji. Koje će ostati zabilježeno po velikim uspjesima i rukometnoj euforiji koja je u nekoliko navrata probuđena u zemlji, ali i po Červarovim osebujnim istupima i nedostatku osjećaja kada bi trebalo podvući crtu.
Borasovo mrcvarenje Filozofskog i nevjerojatan skandal
I taman kad je rektor zagrebačkog sveučilišta, uz premoćnu podršku Senata, nastavio svoj obračun s Filozofskim fakultetom, odbivši oba kandidata za dekana koja su predložena od strane Fakultetskog vijeća, uz uvijek ista sumanuta obrazloženja vlastite odluke, što je skandalozno samo po sebi, skandal je postao još i veći. Naime, Telegram je otkrio da je rektor Boras unutar vlastite kvote promovirao na tom fakultetu u profesora emeritusa čovjeka protiv kojega postoji potpisana izjava studentice o seksualnom uznemiravanju, što je bio i ključni razlog da fakultet odbije njegov zahtjev.
U čitavoj priči oko zagrebačkog sveučilišta generalno, ali i rektorovog odnosa prema Filozofskom, zastrašujuće je odsustvo interesa šire javnosti. Pri tome ne mislim na medije, nego na građane. Potpuno je nevjerojatno da se javnost ozbiljno i s pravom uznemiri na svaki slučaj korupcije na lokalnoj razini, a ostaje potpuno nezainteresirana za nevjerojatne stvari koje se događaju na vodećem hrvatskom sveučilištu. Rektor je, po svemu sudeći, odlučio do kraja proizvesti kaos na ključnom društveno-humanističkom fakultetu u zemlji, ali to ne dopire ni do javnosti, ni do premijera, što dosta toga govori o statusu znanja i obrazovanja u društvu.
Pokušaj potkupljivanja vijećnika u Oroslavlju
A onda smo, zahvaljujući prije svega nezavisnom vijećniku i poštenom čovjeku Viktoru Šimuniću, a potom i medijima, u konkretnom slučaju dnevniku 24 sata, otkrili još jedan slučaj korupcije na lokalnoj razini. Šimunić je prvo ispričao pa potom snimkama potkrijepio na koji ga je sve način čelnik HDZ-a u Oroslavlju i saborski zastupnik Žarko Tušek pokušao potkupiti da uđu u poslijeizbornu koaliciju. Iz čitavog slučaja nismo, nažalost, saznali ništa novo.
Sve je tu, od raspolaganja javnim institucijama i imovinom kao da je stranačka, preko načina na koji se vladajuća stranka održava i funkcionira, do nemušte obrane, očitog laganja, pokušaja premijera i stranke da zaštite vlastitog člana i na koncu neke polukazne do koje je ipak moralo zbog pritiska javnosti doći. Ukratko, svaki tjedan isto, s tom razlikom što se za izjavu tjedna kandidirao nekadašnji vukovarski gradonačelnik Sabo, jedini čovjek koji je zbog istog ponašanja završio u zatvoru, pogledavajući sa zavišću prema HDZ-u koji, kaže, štiti svoje ljude. Fascinantno negativan nastup iskrenosti.
Seksualno uznemiravanje na HRT-u
O zaštiti nekih svojih ljudi i potpunoj ignoranciji vlastitih zaposlenica nešto bi mogli reći i na HRT-u, budući da je Nacional objavio kako je jedna od novinarki optužila Mislava Stipića, ravnatelja jedinice Poslovanje HRT-a, za seksualno uznemiravanje, prenijevši usput kompletnu prepisku i sve što je novinarka dostavila u prijavi o odnosu nadređenih prema sebi. Što nikoga iz vodstva te kuće nije osobito uznemirilo. I opet se suočavamo s bizarnim scenarijem u kojem su građani osjetljiviji na skandale u lokalnoj politici, nego na zagrebačkom sveučilištu i HRT-u. Da je drukčije, pritisak javnosti bi odavno proizveo barem neke promjene u tim institucijama.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta
Proteklog tjedna obilježavao se i međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, kad smo još jednom imali prilike vidjeti sav cinizam vladajućih. S jedne strane prigodni govori, a s druge nove poruke predsjednika Sabora, praktično s istog mjesta, kako ustaški pozdrav ima više konotacija, najavivši kako smo se očito prerano ponadali da će sastanak predstavnika saborskih stranaka s čelnikom židovske zajednice Ognjenom Krausom, konačno omogućiti donošenje zakona o zabrani veličanja ustaštva i isticanja tih simbola.
Stvar je dodatno začinio sudac Turudić, izgledni kandidat za predsjednika novog suda koji se upravo uspostavlja. Tako će predsjednica povjerenstva za obranu njegovog doktorata na Hrvatskim studijima biti Vlatka Vukelić koja negira postojanje i stvarnost ustaških logora, a on sam je u nastupu na N1 vezanom uz donošenje maloprije spomenutog zakona održao politički govor, vezujući ga uz istovremenu zabranu petokrake. Svaki put kad čovjek pomisli da se eventualno možemo pomaknuti s mjesta, stvarnost ga brutalno demantira.
Saga oko cjepiva
Svi su pak izgledi da će ambiciozni planovi o relativno brzom procjepljivanju stanovništva, ne samo u Hrvatskoj, nego i na razini Europske unije, morati biti temeljito revidirani. Rasprava pa i svađa između Europske komisije i farmaceutske tvrtke AstraZeneca, koja je najavila da će radikalno smanjiti isporuku obećanih doza cjepiva, trajala je čitav tjedan, poprimajući na trenutke elemente groteske. Nakon svih, što javnih, što tajnih prijetnji i diplomacije, iz tvrtke su odlučili izaći u susret Europskoj uniji, tako što su prvotno smanjenje od obećanih 80 milijuna doza u prvoj tranši na 31 milijun, odlučili ublažiti za osam milijuna što nije beznačajno, ali zapravo ništa ne mijenja.
Europska unija naznačila je da bi mogla zabraniti izvoz cjepiva iz tvornica unutar EU dok se ne ispuni ugovor, a da problem bude veći, na samom kraju tjedna je Europska regulatorna agencija za lijekove donijela očekivanu odluku i konačno odobrila to cjepivo. No, istovremeno je Njemačka agencija za lijekove odlučila da s njim neće cijepiti starije od 65 godina jer nema dovoljno potvrde da je za njih učinkovito, Italija je čak spustila tu granicu na 55 godina, a Hrvatska govori da će još vidjeti. Tog cjepiva smo naručili najviše. Ukratko, postavlja se pitanje: A što sad?
Znakovi živosti u SDP-u
Od manje bitnih vijesti izdvajamo da se odlukom o raspuštanju vukovarskog ogranka i kriznom upravljanju organizacijom u Zagrebu, Peđa Grbin konačno odlučio pozabaviti strankom, ali realno nismo saznali ništa novo. SDP se i dalje bavi sobom i svojim unutrašnjim problemima, bez bilo kakvih naznaka da će se išta uskoro promijeniti po tom pitanju.
Raspad saborske većine
A na kraju tjedna smo još jednom vidjeli kako izgleda premijer Plenković kad izgubi živce i realnu kontrolu nad procesima. Nakon što je shvatio da će većina zastupnika, uključujući neke od koalicijskih mu partnera, izglasati ukidanje obavezne članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru, prvo je predsjednik Sabora povukao tu točku s glasanja, da bi onda oporba srušila kvorum. Sve od tada pratimo premijerove tragikomične i patetične izjave o tome kako bezdušna opozicija iskorištava bolesnog čovjeka i radi protiv interesa ljudi na Baniji. A stvari su vrlo jednostavne. HDZ je proteklog tjedna izgubio većinu u Saboru i, kao i uvijek kad se takvo nešto dogodi, nije u stanju provariti realnost.
Tjedan velikih tragedija
Na kraju, bio je ovo i tjedan velikih tragedija. Prvo je u Pakracu čovjek bacio bombu na trojicu radnika HEP-a koji su mu zbog dugova došli isključiti struju, ranivši jednog teže, a dvojicu lakše. Nakon čega mu je u kući pronađen arsenal oružja. Potom se u subotu na šibenskom području dogodilo četverostruko ubojstvo te samoubojstvo ubojice, najvjerojatnije vezano uz neslaganja oko stečaja i prodaje imovine firme. Bez obzira što je rat odavno završio, činjenica jeste da se nije napravilo skoro ništa da se iz njega stvarno izađe. Bilo da je riječ o društvenoj atmosferi, psihološkoj pomoći društvu u cjelini i pojedincima te konačnom razoružavanju svih koji imaju oružje po kućama i svakako je krajnje vrijeme da do toga dođe.