Splitska kardiologinja: 'Petina oboljelih od covida ima znakove oštećenja srca'
Bolesnici se često dodatno tuže i na nesanicu, poremećaj pamćenja, depresiju
Prosječno petina oboljelih od covida ima znakove oštećenja srca koji se očituju promjenama u EKG-u i srčanim enzimima, tvrdi kardiologinja iz KBC-a Split Duška Glavaš za Slobodnu Dalmaciju.
“Susretali smo se i s pacijentima koji imaju trombozu svih krvnih žila, u isto vrijeme moždani i srčani udar, kao i trombozu arterija nogu. Zatajivanje srca može biti posljedica virusnog miokarditisa, citokinske oluje ili postojeće sklonosti. Visok metabolički zahtjev u infekciji potiče srčane komplikacije, dok citokini (dio upalne reakcije) mogu potencirati šok i promijeniti cirkulaciju i koronarnih krvnih žila uz stvaranje mikrotromba. Često je i hipoksija, a takvi su bolesnici posebno skloni smrtnom ishodu”, upozorava dr. Glavaš.
Govoreći o tome kako nakon preboljenja covida prepoznati srčane tegobe, kaže kako su od akutnih komplikacija najčešći akutni koronarni sindrom, a spominje i emboliju plućne arterije uz duboku vensku trombozu, aritmije uz razvoj moždanog udara, ali i zatajivanje srca.
Veći rizik kod bolesnika s kardiovaskularnim bolestima
Kaže, teže i češće obolijevaju pacijenti s komorbiditetima kao što su dijabetes, hipertenzija, bolesti pluća, bubrega, pretilost ili hemato-onkološki bolesnici te oni s postojećom kardiovaskularnom bolesti. Kod zaraženih osoba mogu prevladavati znakovi infekcije, kao i smetnje s disanjem i pritisak u prsištu, što zna nalikovati srčanom udaru, objasnila je dr. Glavaš.
“Kod preminulih, srce je zahvaćeno u oko 40 posto slučajeva. Bolesnici s kardiovaskularnim bolestima imaju četiri puta veći rizik smrti. Kod hospitaliziranih od koronavirusa, najčešće akutne kardiološke komplikacije su zatajivanje srca (3 do 33 posto) kardiogeni šok (9 do 17 posto), ishemija ili infarkt miokarda (0,9-11 posto), disfunkcija lijeve klijetke (10-41 posto), disfunkcija desne klijetke (33-47 posto), biventrikularna disfunkcija (3-15 posto) i aritmije”, kaže liječnica.
Nakon preboljenja covida, bolesnici često dolaze u ambulante i na Hitni prijem radi varijacija tlaka, pulsa, aritmija, zamaranja, pritiska u prsištu, uz poremećaj disanja. Može se raditi o prolaznim reakcijama, no važno je analizirati, i ukoliko je potrebno, dodatno liječiti, upozorava.
Nesanica, poremećaj pamćenja, depresija…
Glavaš kaže kako za dugotrajno zamaranje pri manjim naporima nakon covida najčešće nemamo mjerljive parametre, a simptomi se mogu javiti odmah nakon bolesti ili u odmaku vremena, i to različitog trajanja. Dužina tegoba može biti i preko godinu dana. Slično je, kaže, i s bolovima u zglobovima, mišićima, glavi. Bolesnici se često dodatno tuže i na nesanicu, poremećaj pamćenja, hladnoću nogu, poremećaje probavnog sustava pa i depresiju.
Podsjeća da je Europsko kardiološki društvo (ESC) krajem 2021. godine objavilo sveobuhvatnu analizu podataka o covidu-19 i kardiovaskularnim bolestima iz kojih se vidi značajan utjecaj virusne infekcije.