Službeno je: Od sljedeće godine 20 tisuća ljudi bez radnog staža dobivat će 800 kuna mirovine
Državu će to sljedeće godine koštati oko 132 milijuna kuna, a 2022. godine 181 milijun
Na posljednjoj sjednici Vlade održanoj 7. svibnja usvojen je prijedlog Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, kojom će oko 20 tisuća ljudi, bez radnog staža dovoljnog za mirovinu ili nekih drugih primanja, dobiti naknadu od 800 kuna mjesečno.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 60 tisuća ljudi starijih od 65 godina bez minimalnih uvjeta za ostvarenje prava na mirovinu, odnosno imaju manje od 15 godina mirovinskog staža. Kako bi se dobio točan broj primatelja ove naknade, iz ovih 60 tisuća bit će potrebno, primjenom odgovarajućih kriterija, izdvojiti osobe koje ne zadovoljavaju uvjete.
Tko nema pravo
Pravo na nacionalnu naknadu neće imati osobe koje su primatelji uzdržavanja temeljem ugovora o doživotnom, odnosno dosmrtnom uzdržavanju ili su korisnici usluge smještaja, prema propisima o socijalnoj skrbi, koja im osigurava osnovne uvjete za život na teret sustava socijalne skrbi. Pravo na naknadu nemaju ni osobe koje ostvaruju nekakav drugi prihod, a koji je već od minimalne naknade.
Osim toga, osoba treba biti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina. S obzirom na kriterije Vlada procjenjuje da će nacionalnu naknadu za starije osobe ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini te 21.550 osoba u 2022. godini.
Trošak 132 i 181 milijun kuna
Što se tiče troškova, Vlada procjenjuje da će trošak proračuna na ove naknade sljedeće godine iznositi oko 132 milijuna kuna, dok bi se 2022. godine popeo na 181,5 milijuna kuna. Iznos nacionalne naknade bit će vezan za indeks potrošačkih cijena, te će biti usklađivan svake godine, počevši od 1. siječnja 2022., o čemu će odluku donositi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Slične institute, u nekom od oblika, ima oko 100 država svijeta, a i uvjeti su slični te ovise o dobi i državljanstvu, prebivalištu te o primanjima, dohotku ili imovini.
Jedan radnik za mirovinu jednog umirovljenika
Hrvatski mirovinski sustav pod velikim je pritiskom, zbog nepovoljnog odnosa broja umirovljenika i radnika. Prosječna mirovina iz mirovinskog sustava iznosi oko 2500 kuna. Iznos koji se godišnje isplaćuje za mirovine premašio je 40 milijardi kuna, a dobar dio toga zapravo dolazi iz državnog proračuna, a ne iz doprinosa.
Zbog nepovoljnih demografskih trendova i iseljavanja došli smo do omjera od 1,3 radnika na jednog umirovljenika, što je osnovni razlog zbog čega su mirovine male, a s druge strane opterećenje plaća radnika doprinosima veliko. Praktički jedan radnik mora zaraditi mirovinu za jednog umirovljenika.