Prebogati tajkun nije uspio izvući potporu za mlade poljoprivrednike. Sad tuži državu i traži 38 milijuna kn
Novac koji potražuje nedavno mu je nepravomoćno dosuđen
Već nekoliko godina na Trgovačkom sudu u Osijeku vodi se zanimljiva pravosudna bitka teška više od 38 milijuna kuna. Poljoprivredni magnat Mirko Ervačić, o čijem poslovanju redovito izvještavamo, taj iznos uvećan za kamate želi naplatiti od Republike Hrvatske, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Višemilijunsku odštetu traži zbog staklenika koji je izgradio, a za koji nije dobio očekivanu novčanu potporu iz europskih fondova.
Nadležna Agencija, naime, odbila je njegov zahtjev za poticaje s argumentacijom kako je umjetno stvorio uvjete za dobivanje potpore. Ervačićeva Osatina grupa svejedno je tužila državu i prvo nepravomoćno dobila spor. No, Visoki trgovački sud srušio je presudu zbog manjkavosti i vratio na ponovno odlučivanje. U najnovijem obratu, kako doznajemo, osječka sutkinja Mirjana Baran je, prilično ekspresno za domaće pravosudne standarde, opet presudila u Ervačićevu korist.
Hidroponski uzgoj rajčica
Slučaj datira iz travnja 2015. godine kada se Ervačić s tvrtkama Osatina grupa i Vego centar prijavio na natječaj APPRRR-a za potporu prilikom ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, s projektom izgradnje staklenika za hidroponski uzgoj rajčica. Iako je projekt bio naveden na radnoj rang listi, u daljnjoj proceduri APPRRR je odbio njegov zahtjev za potporom.
I tu nastaje ključni zaplet priče: temeljem, kako iz Agencije tvrde, neobvezujuće i tek preliminarne rang liste, Ervačić je započeo i dovršio izgradnju staklenika računajući na novac. APPRRR je nakon dodatnih provjera i žalbenog postupka zaključio kako se radi o situaciji u kojoj su se Ervačićeve tvrtke “na prvi pogled udružile u zajednički projekt”, ali zapravo sve “u konačnici završava kod istog vlasnika i to kod osobe koja nije mladi poljoprivrednik”. Ukratko, u Agenciji smatraju kako je uštimao uvjete da dobije dodatni europski novac, pa su ga odbili.
Pokušao srušiti odluku Agencije, nije mu prošlo
Ervačić je prvo pokušao srušiti tu odluku tužbom protiv Ministarstva poljoprivrede na Upravnom sudu u Osijeku, ali mu je tužba odbačena kao nedopuštena. Ni žalba Visokom upravnom sudu nije pomogla, jer je na njemu samo potvrđena prvostupanjska presuda. Tada se odlučio za novi pravni manevar: tužio je Republiku Hrvatsku za štetu zbog izmakle koristi.
Slučaj se i danas nalazi na Trgovačkom sudu u Osijeku, a u rukama je sutkinje Mirjane Baran, koja je tada obnašala i dužnost predsjednice suda. Prošle je godine, treba istaknuti, nakon prijave kolege suca vezane za “pogodovna i koruptivna postupanja”, sutkinja Baran bila predmet postupanja pravosudne inspekcije. Danas više nije predsjednica suda. No, i dalje odlučuje u ovom predmetu.
Prva presuda poništena zbog manjkavosti
Osatina grupa dobila je prvi spor 2020. godine zbog “počinjene štete u vidu izmakle koristi”. Kako je sutkinja Baran zaključila nakon saslušanja svjedoka i pregleda dokaznog materijala, Agencija je prilikom donošenja odluke o poticajima postupala “nepravilno, odnosno arbitrarno i time neprihvatljivo”. DORH, koji zastupa RH, tvrdio je da sud nije ovlašten odlučivati u ovom postupku, a Agencija da nije učinila ništa protupravno ni nezakonito uskratom sredstava.
Nakon žalbe DORH-a, Visoki trgovački sud u Zagrebu ukinuo je presudu sutkinje Baran zbog bitnih povreda odredbi parničnog postupka i drugih nedostataka. Istaknuli su da u ponovljenom postupku mora ocijeniti je li Agencija zapravo odstupala od procedura i pravila kada je odbila dodjelu novca te razjasniti je li se Osatina prethodno informirala o zahtjevima iz Uredbi koje definiraju mladog poljoprivrednika i jesu li, u konačnici, umjetno stvarali uvjete za poticaje.
Opet nepravomoćno dobio spor
Vrlo brzo, svega tri mjeseca nakon što joj je nepravomoćna presuda poništena i vraćena na ponovno odlučivanje, sutkinja Baran donosi novu, drugu po redu nepravomoćnu presudu, ponovno u korist Osatina grupe. Zaključak je potpuno isti – Agencija je nepravilno postupala i time “spriječila povećanje imovine tužitelja gubitkom koristi”.
Osatina grupa je, zaključuje sutkinja, osnovano potraživala 38.224.000,00 kuna naknade za štetu, sve uz pripadajuće zatezne kamate, a priznat joj je i parnični trošak u visini 1.717.500,00 kuna. No i dalje se radi o nepravomoćnoj presudi na koju je moguća žalba Visokom trgovačkom sudu. U protivnom će državni proračun biti olakšan za desetke milijuna kuna.