Pozadina kaosa u Belgorodu: tko su ruski partizani koji su izveli napad na svoju zemlju i koji im je pravi cilj
Disidenti, dezerteri i ekstremni desničari koji preziru Putina
Prve vijesti o borbama u okolici Belgoroda pojavile su se na stranicama ruskih i ukrajinski medija u ponedjeljak prijepodne. Bilo je potrebno nekoliko sati da se situacija barem donekle razjasni. Guverner Belgorodske objavio je kako je došlo do napada u okrugu Grajvoron, uz granicu Rusije s Ukrajinom, navevši kako su ukrajinski vojnici upali na teritorij Ruske Federacije i napale lokalne vojne snage.
Ubrzo su se oglasili i napadači, koji su demantirali navode guvernera i drugih ruskih dužnosnika. Belgorodsku regiju nisu napali Ukrajinci, objavila je na Telegramu organizacija poznata kao Legija slobode za Rusiju, nego Rusi koji žele srušiti Putinov režim. Muškarac koji se predstavio kao član te grupe pozvao je građane RF-a da se ne boje. “Vraćamo se kući, Rusija će biti slobodna”, obećao je.
Kijev tvrdi da nema ukrajinskih vojnika u Rusiji
Konfuziju je povećala objava koja se nedugo potom pojavila na Telegramu druge skupine Putinovih protivnika, također ruske nacionalnosti. Ruski dobrovoljački korpus objavio je video navodno snimljen u selu nedaleko od granice s Ukrajinom. Na snimci se navodi kako su borci Dobrovoljačkog korpusa prešli granicu i upali na teritorij Ruske Federacije.
Službeni Kijev naposljetku je potvrdio kako su na područje Belgoroda prodrli Rusi koji žele srušiti Putinov režim. Jedan od šefova ukrajinskih obavještajaca, Andrej Jusov, izjavio je da Ruski dobrovoljački korpus i Legija slobode za Rusiju provode operaciju stvaranja “sigurnosne zone” za zaštitu ukrajinskih civila.
Naglasio je da su u operaciji sudjelovali samo ruski državljani. Prema Jusovljevim riječima, napad bi trebao povećati sigurnost ukrajinskog civilnog stanovništva koje trpi granatiranje s one strane granice.
/14. The RVC and the Legion of Freedom of Russia continue to control the territory of Bilgorod region. At the moment, a map of the territory of Russia that is not under the control of the Putin’s regime looks like this, according to DeepState https://t.co/tjDvBXPEPX pic.twitter.com/W0NepuVUCK
— Special Kherson Cat 🐈🇺🇦 (@bayraktar_1love) May 23, 2023
Jedinica sastavljena od ruskih prebjega
Prva od naoružanih grupacija uključenih u napad na pogranično područje, Legija za slobodu Rusije, osnovana je u ožujku 2022. godine, nedugo nakon početka invazija Moskve na Ukrajinu. Članovi su ruski dobrovoljci koji se protive ruskoj agresiji, a među njima navodno prevladavaju dezerteri koji su napustili ruske jedinice angažirane u Ukrajini.
Prema ukrajinskim izvorima i New York Timesu, Legija je začeta kada je čitava satnija ruskih vojnika, više od stotinu ljudi, nekoliko dana nakon početka invazije prebjegla na ukrajinsku stranu. Bivši ruski vojnici ubrzo su integrirani u ukrajinsku vojsku, gdje su prošli obuku na oružju zapadne proizvodnje, specijaliziravši se za antitenkovske sustave.
Borbe u Ukrajini i sabotaže u Rusiji
Medijske aktivnosti Legija je započela u ožujku prošle godine, kada su njezini predstavnici objavili prvi video na Telegramu, komunikacijskoj platformi izuzetno popularnoj u istočnoj Europi. Vođe Legije tada su pozvali ruske građane da se pridruže njihovoj oružanoj borbi protiv “ratnog zločinca Vladimira Putina“. Pripadnici jedinice koji su nakon toga istupali na društvenim mrežama ili u medijima obično su maskirani, te odbijaju iznijeti svoja imena ili detalje o jedinicama ruske vojske koje su napustili kako bi se u rat uključili na strani Ukrajine.
Borci Legije za slobodu uključili su se u borbe u istočnoj Ukrajini potkraj travnja prošle godine, a poznato je da su sudjelovali i u ukrajinskoj ofenzivi u kojoj su tijekom jeseni 2022. oslobođeni veliki dijelovi okupiranog teritorija. Ova jedinica navodno organizira i napade te sabotaže na teritoriju Rusije, ali taj dio njihovih aktivnosti slabo je poznat iz očiglednih razloga.
Oznaka Legije je trobojnica s plavom prugom okruženom dvjema bijelim prugama, zastava koja je postala simbol onog dijela Rusa koji se protive agresiji na Ukrajinu. Na njoj je gornje bijelo i srednje plavo polje preuzeto sa službene zastave Ruske Federacije, dok je donje crveno polje zamijenjeno još jednim bijelim kako bi se Legija distancirala od asocijacija na nasilje i krv koju proljeva Putinov režim.
Kontroverzna deklaracija
Poznato je da je Legija za slobodu Rusije članica Internacionalne legije, veće jedinice u sklopu ukrajinskih oružanih snaga u kojoj se bore dobrovoljci iz više od 90 stranih država. Osim Legije za slobodu Rusije, u internacionalnoj postrojbi sudjeluju još dvije jedinice sastavljene od ruskih građana: Nacionalna republikanska armija i Ruski dobrovoljački korpus.
U kolovozu prošle godine te su tri organizacije održale sastanak u ukrajinskom gradu Irpinu. Nakon tog sastanka potpisan je kontroverzni dokument poznat kao Irpinska deklaracija. Cilj deklaracije bio je stvoriti političku platformu paralelnu s vojnom, te uspostaviti zajedničko predstavništvo koje bi zastupalo interese ruskih disidenata pred međunarodnim partnerima.
Kao čelnik tako nastale političke organizacije istupio je Ilija Ponomarev, bivši član ruske Dume koji je 2016. godine izbjegao u Kijev pred progonom Putinovog režima. No, nedugo nakon što je u javnost izašla vijest o političkom dogovoru tri grupe, predstavnici Ruskog dobrovoljačkog korpusa demantirali su potpisivanje Irpinske deklaracije. Dobrovoljci su prilično rezolutno istaknuli kako su sudjelovali na sastanku ali ništa nisu potpisali, te kako Ponomareva ne priznaju kao svojeg predstavnika.
Disidentski borci nisu složni
Takav ishod ukazuje na određena politička neslaganja između Legije za slobodu Ukrajine i Ruskog dobrovoljačkog korpusa, dvije organizacije čiji se pripadnici upravo bore u okolici Belgoroda. Nesuglasice su vjerojatno posljedica svjetonazorskih razmimoilaženja članova dviju skupina. Naime, većina pripadnika Dobrovoljačkog korpusa ekstremni su ruski nacionalisti.
O Korpusu i njegovom vođi, Denisu Nikitinu, Telegram je već pisao u ožujku. I tada su pripadnici ove jedinice upali u okolicu Belgoroda, upustili se u borbu s ruskim snagama, te se povukli nakon što su izazvali popriličan kaos. Čini se da su sličan pothvat pokušali izvesti u travnju u Brijanskoj oblasti, ali ta je akcija bila znatno manje spektakularna od ove upravo aktualne.
Ukratko, Nikitin je još jedan ruski emigrant koji se sklonio u Ukrajinu. U ruskim i ukrajinskim medijima često ga proglašavaju neonacistom, a prisutne su i optužbe da se bavio proizvodnjom amfetamina. Reuters je svojevremeno objavio kako Nikitin sam sebe smatra “nacionalistom koji se bori za Rusiju koja će pripadati etničkim Rusima”, ali demantira da je neonacist i bijeli supremacist.
Ekstremno desni korpus
Prema informacijama dostupnim u ukrajinskim i poljskim medijima, Ruski dobrovoljački korpus osnovali su Rusi koji su se nakon početka rata pridružili ukrajinskom Azovskom bataljunu i drugim sličnim jedinicama. Za razliku od pripadnika Legije za slobodu Rusije, borci Korpusa nisu zarobljeni ruski vojnici ili dezerteri, nego ekstremno desni protivnici Putinovog režima.
Kako navodi Reuters, Korpus koristi simbole Ruske oslobodilačke vojske, koja je surađivala s nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rata. Njegovi pripadnici bore se za Ukrajinu kako bi svrgnuli Putina, uvjereni da Rusija treba napustiti svoje imperijalne ambicije i usredotočiti se na dobrobit etničkih Rusa.
Male šanse za opći ustanak
Naravno, tvrdnje Kijeva kako su dvije jedinice ruskih disidenata djelovale neovisno u napadu na teritorij RF-a treba uzeti s velikom rezervom. Jednako je malo vjerojatno da je njihov cilj zaista zauzimanje teritorija uz granicu kako bi dugoročno onemogućili granatiranje ukrajinskih civila. Naime, od početka akcije bilo je prilično jasno da će ruske sigurnosne snage prije ili kasnije, a vjerojatno vrlo brzo, rastjerati brojčano slabe i ne pretjerano teško naoružane napadače.
Prema tvrdnjama Moskve, to se i dogodilo tijekom današnjeg prijepodneva. Rusko ministarstvo obrane objavilo je kako je pritom ubijeno više od 70 napadača, dok su se ostali bili prisiljeni povući u Rusiju. Još nema neovisne potvrde za ove tvrdnje, ali u ovom slučaju navodi Kremlja djeluju vjerodostojno.
Nerealni su i pozivi napadača ruskim građanima da im se pridruže i podignu ustanak protiv Putina. Prema većini izvještaja, brojni stanovnici Ruske Federacije podlegli su državnoj propagandi, te su uvjereni su kako se njihova vojska u Ukrajini bori protiv nacista i marioneta NATO saveza koji im želi uništiti zemlju. Oni koji u to ne vjeruju, zastrašeni su prijetnjom režimskim nasiljem, pa nije osobito vjerojatno da će krenuti u rušenje Putina.
Koji je onda bio cilj akcije?
Većina analitičara smatra kako je znatno vjerojatnije da je napad na okolicu Belgoroda izveden s ciljem zadavanja psihološkog udarca Rusima. Naime, vijest o osvajanju Bahmuta, grada kojeg su ruske jedinice, barem prema tvrdnjama Moskve, pokorile prije nekoliko dana nakon mjeseci borbi i strašnih gubitaka, vjerojatno je prilično podigla moral ruskim vojnicima.
Budući da ukrajinske snage pripremaju toliko spominjanu ofenzivu, poželjno je da Rusi budu uplašeni i demoralizirani. Uspješan napad na teritorij Ruske Federacije i rastjerivanje lokalnih snaga mogli bi prilično obodriti ukrajinsku javnost, istovremeno izazivajući šok i strah na ruskoj strani. Ako će Kremlj pritom morati povući dio snaga iz Ukrajine kako bi se obračunao s napadačima oko Belgoroda, tim bolje za ukrajinsku ofenzivu.