Plenković najavio rast BDP-a pa se divio: 'U munjevitom roku smo se vratili s pada od prošle godine'
Rekao je kako Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto
Premijer Andrej Plenković danas je na sjednici Vlade govorio o rebalansu proračuna i rastu BDP-a. Rekao je kako Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto, a prihode proračuna za 2022. godinu na 164,5 milijardi kuna.
“Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 9 posto, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine”, rekao je Plenković. “Time smo se u munjevitom roku vratili s pada BDP-a od osam posto prošle godine. Mislimo da je to jako dobro postignuće”, dodao je.
Po njegovim riječima, rebalansom državnog proračuna za 2021. godini ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.
Udio javnog duga u BDP-u se smanjuje u 2021. godini
Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak (deficit) u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a, rekao je premijer.
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a.
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je. Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto u 2022., zatim 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini.
Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u
Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6 posto BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9 posto BDP-a.
Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3 posto BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7 posto u 2022., 78 posto BDP u 2023. godini te 75,3 posto BDP-a u 2024 godini.
‘Pokazali smo kako se to radi’
Premijer je u uvodnom govoru podsjetio i kako je njegova Vlada prije izbijanja koronakrize vodila politiku makroekonomske stabilnosti i stabilizirali javne financije. “To je, po meni, pomoglo Vladi i državi da stekne povjerenje međunarodnih kreditnih institucija, tržišta i agencija za rejting”, kazao je.
“Pokazali smo kako se iz uobičajenog proračunskog deficita dolazi ili u situaciju uravnoteženog proračuna ili u suficit i rapidno smanjenje javnoga duga. Ta činjenica, taj prostor koji smo si sami stvorili je pomogao Hrvatskoj da zadrži reputaciju i da kamate koje država ima na nova zaduživanja budu puno povoljnija nego ranije. To je naša startna pozicija i postignuće”, kazao je premijer.
Rrashodi iz proračuna za 2022.
Obrazložio je i na što će se odnositi rashodi iz proračuna za 2022. godinu. “Osiguravamo dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada, a u kontekstu demografske politike će se povećati roditeljske naknade. Predviđena su dodana sredstva za spajanje jedinica lokalne samouprave, a uvrstili smo i sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona”, kazao je i dodao da će se nastaviti s odgovornim upravljanjem financija.
Rekao je kako se očekuje daljnje smanjenje kretanja javnog duga u narednim godinama. “Sve je to na tragu naše politike ispunjavanja kriterija za pristupanje u EU financijsko područje”, kazao je. Dodao je kako misli da je važno povjerenje građana, financijskih institucija i socijalnih partnera kada se radi o smjeru i načinu u kojemu se vodi Hrvatska.
“Ovo je desetljeće u kojemu ćemo iskoristiti najveća sredstva ikada i nastaviti politiku hvatanja koraka s državama srednje i istočne EU koje su u članstvu od 2004. i koje su od ’89. imale izdašna nepovratna sredstva za ulaganja i sve ono što su učinile. Ta brzina hvatanja koraka je najvažnija zadaća koju imamo u ovom desetljeću”, zaključio je premijer u uvodnom gvooru, nakon čega ministar Medved izlaže stanje s obnovom nakon potresa.