Novi uspjeh hrvatskog pravosuđa. Europski sud u jednom danu utvrdio da je 7 suđenja bilo nepravedno
Postavlja se pitanje hoće li biti dopušteno ponavljanje ovih sudskih procesa
Europski sud za ljudska prava donio je jedinstvenu odluku u kojoj su presudili da sedam sudskih postupaka koje su proveli hrvatski sudovi nije bilo pravedno. Hrvatska je zbog kršenja prava ovoj sedmorici okrivljenika kažnjena te im mora platiti simbolične odštete, do 1.500 eura.
U svih sedam slučajeva, smatra Europski sud, povrijeđeno je pravo na obranu – ili odvjetnici okrivljenika nisu dobili određenu dokumentaciju tužiteljstva, što ih je dovelo u neravnopravni položaj, ili okrivljenici i njihovi branitelji nisu pozvani na sudske sjednice u žalbenom postupku, što je također ugrozilo prava obrane.
Riječ je o postupcima koji su vođeni prije više od deset godina, a nakon što su u Hrvatskoj pravomoćno okončani, u Strasbourgu je utvrđeno da nisu bili pravedni. Ukoliko odluče svi ovi ljudi sada mogu tražiti i obnovu sudskih postupaka u domovini. S obzirom na dosadašnju praksu nije izvjesno hoće li im to biti i dopušteno.
Evo koji sudski postupci su proglašeni nepravednima
Josip i Ivan Romić osuđeni su još 2010. godine. Zbog gospodarskog kriminala, Josip Romić kažnjen je s tri godine zatvora, dok je Ivan Romić dobio dvije i pol godine. Na tu presudu Županijskog suda u Zagrebu uložili su žalbe. Državno odvjetništvo na žalbe se očitovalo, no to mišljenje nikada nije uručeno Romićima ni njihovim odvjetnicima.
U siječnju 2011. održana je i javna sjednica na Vrhovnom sudu RH nakon koje su kazne Romićima potvrđene.
Iako su obojica naknadno i od Ustavnog suda tražili da utvrdi povredu njihovog prava na obranu, budući da im dokument državnog odvjetništva nije uručen tijekom žalbenog postupka, to se nije dogodilo. Ustavni sud ocijenio je kako zakon ne propisuje da se okrivljenicima mora dostaviti odgovor državnog odvjetništva pa stoga to i ne može biti protivno zakonu i Ustavu.
Europski sud dosudio im je svakom po tisuću eura odštete.
Zašto se toliko krše prava obrane na našim sudovima?
Željko Vlaškarić još je u svibnju 2001. zbog pljačke osuđen na Općinskom sudu u Belom Manastiru. Kažnjen je uvjetno s 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od pet godina. Na tu presudu uložilo je žalbu, tražeći da ga se pozove na sjednicu žalbenog vijeća.
Međutim, unatoč tome, 30. svibnja 2012. na Županijskom sudu u Osijeku vijeće je Vlaškarićevu žalbu razmatralo bez njega. Odbacilo ju je i podržalo prvostupanjsku presudu. U listopadu te iste godine i Ustavni sud RH odbio mu je tužbu u kojoj se žalio na povredu ustavnih prava. Sada će mu Hrvatska, prema presudi iz Strasbourga, platiti 1.500 eura odštete.
Toliku odštetu zbog povrede prava na pravično suđenje dobit će i Želimir Radonić. Njemu je suđeno zbog oštećenja imovine u državnom vlasništvu. U rujnu 2010. proglašen je krivim te je dobio ukor. Smatrao je kako je tijekom tog postupka bilo propusta pa je uložio žalbu i tražio da se i njega i njegovog odvjetnika pozove na sud kada ona bude razmatrana.
Žalbu na ovu presudu uložilo je i državno odvjetništvo, no ona Radoniću nije proslijeđena. Na kraju je u siječnju 2011. održana sjednica vijeća Županijskog suda u Zagrebu na kojoj su obje žalbe odbačene bez da je okrivljenik pozvan da sa svojim odvjetnikom sudjeluje u raspravi. U ožujku 2013. Ustavni sud odbio mu je tužbu koju je podnio zbog povrede prava na pravično suđenje.
Pada li presuda za ubojstvo 16-godišnjakinje na Badnjak?
Europski sud za ljudska prava utvrdio je da je nepravedno bilo i suđenje Zvonimiru Dumančiću Cimbali. Za to će mu Hrvatska platiti 1.500 eura odštete.
Dumančić je, nakon četiri ponovljena sudska postupka na hrvatskim sudovima, u ožujku 2012. pravomoćno osuđen na četiri i pol godine zatvora. Proglašen je krivim zbog pucnjave na Badnjak 1992. u kojoj je hicem pogođena 16-godišnja Tanja Sjeverac. Djevojčica je ubijena dok je s prijateljicom pušila u šljiviku u Gračanskoj cesti 93 u Zagrebu. Na njih je Dumančić zapucao s balkona uzviknuvši “Mater vam vašu”. Druga djevojka, Ivana Č., tada je lakše ranjena. Dumančić je osuđen zbog dovođenja u opasnost života i imovine.
Međutim, u žalbenom postupku koji je pokrenuo nakon prvostupanjske presude, nije sve napravljeno prema proceduri. Nije mu dostavljen odgovor državnog odvjetništva na žalbu, što je Europski sud za ljudska prava ocijenio kao kršenje prava na učinkovitu obranu, odnosno prava na pravično suđenje. Ustavni sud RH nije ranije bio takvog stava.
Još tri slučaja u kojima su kršenja prava okrivljenika
Sudovi su napravili identične propuste u još tri slučaja; postupku protiv Željka Severca, koji je osuđen uvjetno zbog prijevare, Josipa Topalovića, koji je kažnjen s pet i pol godina zatvora zbog pokušaja ubojstva pred narodnjačkim klubom “Pasha” 2006. godine, te Darka Domazeta, koji je dobio uvjetnu kaznu zbog izazivanja prometne nesreće.
I dok Ustavni sud RH nije smatrao da su ovim okrivljenicima povrijeđena osnovna prava u sudskim postupcima, Europski sud za ljudska prava sada kaže da su osuđeni u postupcima koji nisu bili pravedni. Svakom je dosuđena odšteta od 1.500 eura koju će im platiti Republika Hrvatska.