Novi detalji o muljaži koju istražuje EPPO: kako je novcem za obnovu od potresa saniran deponij poznatog poduzetnika
Inženjer je priznao da je lažirao dokumentaciju za natječaj
Zagrebački Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo je istragu protiv tri osobe i jednog trgovačkog društva zbog sumnje na počinjenje subvencijske prijevare i krivotvorenja isprava s ciljem dobivanja bespovratne potpore u iznosu od oko 2,2 milijuna eura namijenjene obnovi nakon potresa, a financirane iz Fonda solidarnosti Europske unije. Telegram je ranije doznao da se istraga odnosi na tvrtku Flamtron iz Kutine. Direktor Flamtrona je poduzetnik Anto Marković koji je, sudeći prema objavi Ureda europskog javnog tužitelja te MUP-a, jučer uhićen s još dvojicom osumnjičenika.
Jedan od optuženika, ovlašteni inženjer elektrotehnike, jučer je nakon uhićenja priznao krivnju za krivotvorenje dokumentacije i sudjelovanje u subvencijskog prijevari pa je pušten da se brani sa slobode. Inženjer je opisao kako su on i vještak, na nagovor poduzetnika Markovića, lažirali dokumentaciju za natječaj. Svojim potpisom inženjer je potvrdio da je kutinska tvrtka pretrpjela štetu i ispunjava uvjete za ostvarivanje bespovratne potpore, doznao je N1.
EPPO je ujutro u priopćenju, ne otkrivajući o kojoj se tvrtki radi, naveo da istražuje prijavu na javni poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na kojem se dijelio novac za “vraćanje u prijašnje stanje energetske infrastrukture, energetskih postrojenja, energetskih sustava i pripadajućih građevina koje su oštećene u potresu koji je zadesio sisačko-moslavačku županiju 28. i 29. prosinca 2020.”.
Vlada prodala Markoviću deponij
Tvrtka Flamtron javila se na taj natječaj i u veljači prošle godine provela je javnu nabavu kako bi novcem što ga je dobila iz Fonda solidarnosti kupila robe i usluge za “montažu zamjenske elektroenergetske infrastrukture na deponiju Fosfogipsa i Neutralizacije”. Je li elektroenergetska infrastruktura doista oštećena u potresu i je li bilo moguće obnoviti je novcem iz Fonda solidarnosti valjda će otkriti istražitelji i europski tužitelji.
Marković se obvezao da će sanirati deponij kad ga je prije četiri godine kupio od CERP-a za 120 tisuća kuna. Imao je ambiciozne planove na mjestu deponija izgradi veliku solarnu elektranu. Procjene su bile da za sanaciju treba nekoliko stotina milijuna kuna i baš je taj trošak razlog zbog kojeg je država deponij izdvojila iz Petrokemije kad su u tu tvornicu ulazili Ina i PPD. Oni naprosto nisu htjeli preuzeti i taj trošak.
Marković uzeo potporu iz Fonda solidarnosti
Država je u svoje vlasništvo preuzela deponij, odnosno tvrtku DE-FOS koja je njima upravljala. Dvije godine, koliko je CERP bio vlasnik deponija, država nije učinila ništa na sanaciji i odlučila je prodati tu tvrtku. Tako je Flamtron postao njezin vlasnik, a nejasno je bilo kako tvrtka koja je tada imala godišnji prihod od 12 milijuna kuna, planira pronaći stotine milijuna kuna za sanaciju deponija.
Marković je tada objašnjavao da je plan konkurirati za europski novac koji se za sanaciju odlagališta odobrava preko Fonda za zaštitu okoliša. I Vlada je u prosincu 2021. godine, u izmjenama odluke o gospodarenju otpadom, navela da će se sanacija deponija na rubu Lonjskog polja, među ostalima financirati novcem kojeg raspodjeljuje Fonda za zaštitu okoliša. Fond solidarnosti se ne spominje.