Ključno pitanje: je li Putin prevario Kineze?

Opsežna analiza kaže da nisu znali da Rusija sprema pravu invaziju na Ukrajinu

Nekoliko tjedana uoči invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je Zimske olimpijske igre u Kini i odradio sastanak s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom. “Nikad snažniji odnosi Kine i Rusije”, objavljeno je u ruskim medijima, a lideri su svečano objavili dogovor o “partnerstvu bez ograničenja”.

Promatračima koji su tada bili zabrinuti razvojem događaja na ukrajinskoj granici, gdje je Putin gomilao svoje trupe, susret u Kini djelovao je kao suptilno signaliziranje kineske potpore vojnoj akciji, ako se Rusija odluči na nju.

Međutim, nekoliko analitičara, dobro upućenih u kinesku politiku, kažu kako postoje jasni znakovi da Kinezi nisu imali pojma što točno Putin planira. Pretpostavlja se, piše poznati think tank Stimson Center, kako im je Putin servirao poluistine – ako i dođe do vojne operacije, bit će vrlo limitirana i usmjerena na separatističke pokrajine.

Kina nije pripremila evakuaciju građana

“Izjava Rusije i Kine od 4. veljače bila je toliko snažno sročena, da se postavlja pitanje je li Kina znala što će se dogoditi i tako odigrala ulogu pomagača”, piše Yun Sun, analitičarka Stimsona s iskustvom u Washingtonu i Pekingu. “No, po svemu sudeći, Putin je namjerno stvorio taj dojam bezuvjetnog partnerstva i time je nasamario Kinu oko invazije”.

Jedan od ključnih dokaza za tu tvrdnju jest što Peking nije pripremio baš nikakvu evakuaciju kineskih građana iz Ukrajine, što inače uvijek čini kada su ratne zone u pitanju. “Tek su dan nakon invazije počeli popisivati oko šest tisuća Kineza koji žive u Ukrajini”, piše Yun Sun.

“Onda su pokušali organizirati letove, pa su ustanovili da čarter-letovi nisu opcija tijekom rata. A tek su 27. veljače objavili da organiziraju druge načine prijevoza kineskih državljana. To je nezamisliv propust, nemoguće je da je Peking znao za invaziju, a da se nije pripremio zaštititi svoje državljane”.

Kinezi ne mogu priznati da su nasamareni

Kineska ambasada u Kijevu uporno je tvrdila kako do rata sigurno neće doći, a isto su, u javnim objavama i privatnim razgovorima, ponavljali prominentni kineski diplomati, profesori i dužnosnici. “Niti jedan kineski stručnjak za vanjsku politiku nije smatrao da će doći do napada, a samo je jedan tvrdio kako bi Rusija mogla podržati neovisnost Donbasa”.

Stvar je u tome što Kina ne može javno priznati da ju je Putin prevario: ispali bi izuzetno slabi, neupućeni u ključne odluke svog saveznika. “U tome je ljepota Putinovog manevra”, piše u analizi Stimsona.

“Kineska vanjska politika vodi se načelom da prvo treba pokušati pobijediti bez ratovanja, kroz prijetnje i taktiku, pa zatim kroz diplomaciju, a ako nikako ne ide, kroz oružane sukobe. Njima je to zadnja opcija. Mislili su da će Putin nagomilati vojsku, blefirati i zatim iz pozicije nadmoći pregovarati da dobije ono što želi. Nisu mogli pretpostaviti da se radi u punoj, pravoj invaziji”.

Putin iskoristio nejasnoće u izjavi

“Putin je odigrao na kartu nejasnoće u njihovoj zajedničkoj izjavi: dok su Kinezi mislili da daju načelnu podršku partneru da riješi sigurnosne izazove, posebno u smislu blefiranja i zavrtanja ruke Zapadu, Putin je namjerno stvorio dojam kako se radi o podršci za invaziju.

Fraza o “partnerstvu bez ograničenja” odnosila se na bilateralne odnose generalno, objašnjava Sun Yun, a ne na sigurnosne probleme i sukobe s NATO-om na koje se Rusija žalila, odnosno na Ukrajinu. S njenom se ocjenom slaže i američki Bloomberg, koji u svojoj analizi također tvrdi da Kinezi nisu bili obaviješteni.

Prema njihovim informacijama, koje je objavio i Reuters, Kinezi zasad nisu pružili nikakvu konkretnu podršku Rusiji u sankcijama, a odmah nakon invazije svojim su državnim bankama ograničili trgovanje ruskim instrumentima i robama.

Implicitna kritika ruskog ponašanja

Na sjednici UN-ovog Vijeća za sigurnost, odbili su glasati protiv rezolucije kojom se osuđuje Rusija, već su samo bili suzdržani, što analitičarka Yun Sun tumači kao ozbiljnu uskratu podrške.

Zatim je 28. veljače kinesko Ministarstvo vanjskih poslova izdalo znakovito priopćenje, u kojem su implicitno kritizirali Rusiju: “Niti jedna zemlja ne smije beskrupulozno oštetiti suverenitet i sigurnost druge zemlje, u namjeri da ostvari apsolutnu vojnu prednost i apsolutno sigurnost”.

Iako dijele animozitet prema Sjedinjenim državama i NATO-u, pa se predstavljaju kao čvrsti partneri, piše Sun Yun, dvije su zemlje prepune međusobnog nepovjerenja. Putinova riskantna odluka da nasamari Kineze dugoročno bi mogla biti itekako značajna.