Kako su, u pet poteza, Vlada i Stožer potkopali povjerenje u kampanju cijepljenja protiv Covida
Cijepljenje je zasjenjeno nevjerojatnim opravdanjima, manjkavim reakcijama i zakašnjelim potezima
Nema puno stvari koje tako presudno istodobno utječu na život na mikro razini i u globalu. O kojima u isto vrijeme ovisi hoćete li neki od sljedećih vikenda posjetiti starije roditelje i hoće li državne financije kolabirati.
Cijepljenje protiv Covida-19 jedna je od takvih stvari. Uz obnovu nakon dva razorna potresa, ključni zadatak Vlade u ovoj godini. Zašto je onda bilo moguće da kampanja cijepljenja, u svega nekoliko dana, bude debelo zasjenjena nevjerojatnim opravdanjima, manjkavim reakcijama i zakašnjelim potezima Vlade i Stožera?
Tko (ni)je na redu?
Lista ljudi za koje se mediji i javnost pitaju po kojim su se kriterijima oni cijepili, u koju to prioritetnu skupinu spadaju, iz dana u dan je sve duža. Najprije se pisalo o rektoru zagrebačkog sveučilišta Damiru Borasu, koji se u tom trenutku zatekao na stomatološkim konzultacijama. Onda se problematiziralo cijepljenje predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića.
Zatim je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević Alemka Markotić danima objašnjavala okolnosti cijepljenja njezine starije majke. Preko vikenda su se pojavile priče o zaobilaženju reda za cijepljenje i u KBC-u Zagreb. Ravnatelj Ante Ćorušić kaže kako ta bolnica “nije postala mjesto za cijepljenje privilegiranih”.
Višak manjka cjepiva
Cjepiva manjka, ali ne manjka začudnih objašnjenja i opravdanja. Ljude se cijepi viškom cjepiva kojeg manjka. Da ih se nije cijepilo, doze dragocjenog cjepiva u otvorenim bočicama bi propale. Nije jedino precizirano kako se, za višak doze, zateći na pravom mjestu u pravom trenutku.
Odgovor možda leži u neobičnoj strategiji što ju je preko vikenda otkrio ravnatelj KBC-a Zagreb. Javili su im se, kazao je, „ljudi koji su gotovo kampirali pred KBC-om čekajući višak doze“. Koprivničko-križevački župan Darko Koren nije kampirao. Koren se naprosto zatekao na punktu gdje se upravo provodilo cijepljenje, pa ga je glavna županijska epidemiologinja pozvala da se cijepi.
Manjkavost sustava
Čim su se u medijima pojavile prve informacije o mogućem preskakanju reda, reagirao je ministar zdravstva Vili Beroš – javnom osudom, priopćenjem, statusom na Facebooku, pozivanjem na moralnu odgovornost, najavama inspekcija… Promptno?
Cijepljenje protiv Covida traje 50 dana. Da se mediji nisu uključili, kada bi zdravstvene ustanove dobile iz Beroševog ministarstva nalog da provjere provodili li se cijepljenje prema pravilima? Kad bi ministar spomenuo inspekcije? Kad bi bila objavljena uputa što s neutrošenim dozama u otvorenim bočicama?
Komunikacijska katastrofa
Prošlotjedna konferencija za novinare Nacionalnog Stožera civilne zaštite bila bi, možda, dovoljan argument za tvrdnju da kampanju cijepljenja, koja bi trebala biti prekretnica u borbi protiv koronavirusa (tako je svjedobno tvrdio ministar Beroš), prati katastrofalna komunikacija.
A onda se preko vikenda doznalo da u Primorsko-goranskoj županiji starije od 60 godina neće cijepiti AstraZenecom jer čekaju dodatnu dokumentaciju. Na nacionalnoj razini, međutim, nikakva ograničenja nisu postavljena, dapače.
Ministar Beroš neki dan se čak sastao s predstavnicima umirovljenika kako bi ih uvjerio da je cijepljenje AstraZenecom učinkovito i kod starijih. Nevjerojatno je da se u takvim okolnostima, kada već postoje određene sumnje baš kod ljudi koji bi trebali primiti to cjepivo, dogodi ovakav komunikacijski promašaj.
Kako to radi Europa
Kad se u Austriji otkrilo da su se neki cijepili, a da nisu u prioritetnim skupinama koje je odredila vlada, neke austrijske pokrajine poslale su na teren kontrolore da ubuduće spriječe takve slučajeve.
U Njemačkoj se spominje slučaj šefa lokalnog Crvenog križa koji je morao odstupiti jer se otkrilo da su on i još neki zaposlenici cijepljeni viškom cjepiva. U Španjolskoj je ostavku dao visokopozicionirani general.
Austrija, Njemačka, Španjolska… Kakve to uopće veze ima s kampanjom cijepljenja u Hrvatskoj kad se ništa od toga nije dogodilo kod nas? U tome, međutim, i jest problem.