Kako stanuju Hrvati: iako u državi postoji 600.000 praznih stanova, svaki treći je premali za broj ljudi koji u njemu žive
Analiziramo podatke koje su nedavno objavili Državni zavod za statistiku i Eurostat
Hrvatska ima gotovo 600.000 praznih stanova, što je 30 posto ukupnog fonda namijenjenog stanovanju, ali čak 32,7 posto, dakle gotovo trećina nastanjenih nekretnina su “pretrpane”. Ta dva podatka – prvi je neki dan objavio Državni zavod za statistiku, a drugi nešto ranije Eurostat – najbolje govore o tome kakva se stambena politika vodi u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća. Ali i o tome da Hrvatska svojim građanima nije u stanju osigurati posao tamo gdje bi si možda mogli priuštiti kupnju ili najam nekretnine.
Dovoljno prostora za sve ukućane pokazatelj je kvalitete življenja u nekoj državi, a Hrvatska u Europskoj uniji ulazi u krug pet zemalja koje imaju najgore stanje po tom pitanju.
U prosjeku u 16,8 posto kućanstava u EU-u nema dovoljno prostora za broj stanara koji u njima žive. To znači da je u Hrvatskoj taj udio gotovo dvaput veći. Po tom pitanju od Hrvatske su lošije samo Latvija, Rumunjska, Bugarska i Poljska. Primjerice, u susjednoj Sloveniji udio domova koji po svojoj veličini nisu adekvatni za ukućane je 11 posto i gotovo je triput manji od onoga u Hrvatskoj.
Svako šesto kućanstvo ne plaća režije na vrijeme
Pokazatelj tog stanja je i činjenica da hrvatska kućanstva u prosjeku imaju samo 1,2 prostorije po osobi, dok je prosjek u EU-u 1,6, koji drži i Slovenija. Hrvatska kućanstva su pri vrhu i po broju stanara koji u njima žive, u prosjeku 2,7, dok je prosjek EU-a 2,3. Više ukućana od hrvatskih imaju samo stanovi u Slovačkoj i Poljskoj.
Manjak prostora možda i nije najveći problem hrvatskih kućanstava. Naime, tu je činjenica da njih 15,7 posto ima dugovanja za kredit za stan, najam ili račune za režije. To znači da gotovo svako šesto kućanstvo u Hrvatskoj ima problema s plaćanjem tih osnovnih troškova stanovanja.
Gore je samo u Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj
S plaćanjem rata za kredite ili troškova režija teže se nose samo u tri članice Europske unije – Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Prosjek EU-a je 9,2 posto, a Slovenija je pak, što je i očekivano s obzirom na to da susjedi imaju veća primanja od Hrvata, suočena s time da 7,4 posto njezinih obitelji nije u stanju platiti na vrijeme sve obveze povezane sa stanovanjem.
Nešto bolje od prosjeka Hrvatska stoji kad su u pitanju mogućnosti njezinih stanovnika da osiguraju topao dom. Adekvatno zagrijavanje prostora u kojem žive sebi ne može priuštiti svako 11 europsko kućanstvo, odnosno njih devet posto, a situacija je u Hrvatskoj ipak nešto bolja, jer topao dom nije zagarantiran za sedam posto kućanstava, odnosno svako četrnaesto.