Kako se raspoređuju glasovi hrvatskih birača: da nije bilo d'Hondta HDZ bi dobio 5 mandata manje, a Možemo i DP znatno više
Je li konačno vrijeme za promjenu kontaminiranog izbornog sustava u Hrvatskoj?
D’Hondt nije jedina metoda izračuna broja mandata. U svijetu je jedna od poznatijih i korištenijih također i Saint-Lagüeova metoda koja je proporcionalnija i koristi se u Njemačkoj, Švedskoj, Norveškoj i mnogim drugim zemljama
Za dokazati da je hrvatski izborni proces ozbiljno kontaminiran, ne treba ići dalje od scena ove srijede. Redovi za glasanje u Varšavskoj u centru Zagreba, gdje se čekalo duže od sat vremena za dolazak do birališta, rezultat su bizarnog propusta ili zle namjere državne administracije. Kao i problemi s biračima koji su odjednom ispali iz popisa, pa su prije glasanja morali u matične urede po dodatnu potvrdu s kojom su onda išli natrag na birališta.
No, to je samo vrh ogromne sante prljavog leda. Činjenica da ima skoro pola milijuna birača više nego punoljetnih ljudi u Hrvatskoj, mahniti gerrymandering promjenom izbornih jedinica koje je u tajnosti lani odradio HDZ, izborni sustav deset jedinica (bez dijaspore i manjina) i visokim izbornim pragom koji žestoko favorizira velike stranke… A onda, tu je i d’Hondt – metoda kojom se broj dobivenih glasova preračunava u broj mandata i koja, opet, više pogoduje većim strankama.
Njemačka, Švedska, Norveška…
D’Hondt nije jedina metoda izračuna broja mandata. U svijetu je jedna od poznatijih i korištenijih također i Saint-Lagüeova metoda koja je proporcionalnija, odnosno postotak osvojenih mandata bliži je postotku dobivenih glasova nego što je to slučaj kod d’Hondta. Saint-Lagüeova metoda koristi se, primjerice, u Njemačkoj, Švedskoj, Norveškoj i mnogim drugim zemljama.
Politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Višeslav Raos objavio je na društvenim mrežama svoj izračun mandata s ovih parlamentarnih izbora po Saint-Lagüevoj metodi i usporedio ih sa stvarnim rezultatima, dobivenim po d’Hondtu. Razlike su vrlo zanimljive.
HDZ minus, Možemo! i DP plus
HDZ je, očekivano, najveći gubitnik – ostao bi bez čak pet mandata i u pregovore o slaganju većine u Saboru ulazio sa 56, a ne 61 mandatom. Jedan mandat izgubile bi i Rijeke pravde, te pale 41. Najveći dobitnik, što znači da je i najveći gubitnik po d’Hondtu je stranka Možemo!, oni bi imali 13, a ne deset saborskih zastupnica i zastupnika. Za dva mandata u plusu bio bi Domovinski pokret (ukupno 16), a jedan bi dobio i IDS pa bi tako ostali na svom dosad uobičajenom rezultatu od tri osvojena mandata.
Ovako, izračunom po d’Hondtu, HDZ je sa malo više od 34 posto dobivenih glasova uzeo osvojio više od 41 posto mandata u Saboru (ne računajući dijasporu i manjine). Možemo! je, pak, s više od devet posto glasova, dobio 6,5 posto mandata.
Ako se ikad u Hrvatskoj, bilo za dva dana ili dva desetljeća, formira vlast spremna preispitivati cijeli kontaminirani kompleks domaćeg izbornog sustava, promjena iz d’Hondta u neki proporcionalniji sustav izračuna broja osvojenih mandata bila bi dobar početak. Ili, još bolje, trešnjica na vrhu torte.