Kako je autocesta koju Kinezi grade u Crnoj Gori tu zemlju odvukla u dugove? 'To je cesta koje vodi od ničega ničemu'
Kopija ugovora o zajmu koji je pregledao NPR pokazuje da, ako Crna Gora ne otplatiti kredit na vrijeme, banka ima pravo oduzeti zemljište Crnoj Gori
Dionica autoceste koja prijeti da će osakatiti crnogorsko gospodarstvo, započinje u podnožju glavnog grada Podgorice gdje su postavljene skele za višetračnu brzu cestu. Autocesta, za sada, završava na zabačenom planinskome terenu istočno od grada. Kineska državna tvrtka još nije završila izgradnju pa automobili koriste staru cestu ispod nje.
Autocesta još nije plaćena. Prva rata zajma od milijardu dolara Kineske državne banke dospijeva u srpnju, a nejasno je hoće li Crna Gora, čiji se dug zbog ovog projekta popeo na više od 100 posto BDP, to moći priuštiti. Što je još gore, kaže bivši ministar Dragan Šoć, nakon što se završi, cesta ionako ne vodi nikamo. “Mi se šalimo: To je autocesta od ničega ka ničemu”, rekao je.
Dionica od 40 kilometara predložene autoceste od 435 kilometara koja bi išla od crnogorske luke Bari na Jadranskome moru do Beograda, nije samo pitanje odluka donesenih od strane prethodnih čelnika Crne Gore i neodrživih dugova povezanih s ambicioznom kineskom infrastrukturom i trgovinskom inicijativom preko nekoliko kontinenata; nego to utječe na rastući utjecaj Kine duž periferije Europske unije kao i na pitanje je li EU propustila priliku da pomogne Crnoj Gori, piše NPR.
Vlada kaže da si gradnju ostatka ceste ne može priuštiti
Crnogorska vlada kaže da ih je prvi dio toliko zadužio da više ne mogu priuštiti izgradnju ostatka autoceste. “Možda ova generacija neće platiti ali buduće hoće”, kaže bivši ministar pravosuđa Crne Gore, Šoć. “Ovo nije problem Kine. Ovo je naša loša odluka”, dodao je.
On nije jedini koji bivšu vladu optužuje za katapultiranje zemlje u povijesni dug ovim projektom koji je potpisan 2014. godine s Kineskom korporacijom za ceste i mostove, a koji je financirala Kineska izvozna banka. “Sada smo žrtva izuzetno loše odluke bivše vlade”, kazao je ogorčeni potpredsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović za Euronews ovog proljeća, pokušavajući apelirati na EU da priskoči u pomoć jer Crna Gora jednog dana želi biti članica EU.
Kopija ugovora o zajmu koji je pregledao NPR pokazuje da, ako Crna Gora ne bude u stanju otplatiti kredit na vrijeme, banka ima pravo oduzeti zemljište Crnoj Gori, ako ono ne pripada vojsci ili se ne koristi u diplomatske svrhe. Bivša crnogorska vlada potpisala je sporazum kojim je kineskom državnom sudu dozvolila da ima posljednju riječ u izvršenju ugovora. Potpredsjednik Abazović kazao je da to nije normalno i da nije u skladu s bilo kakvom logikom nacionalnog interesa.
Nije skroz jasno zašto je Kina ušla u ovaj projekt
Izvor nedoumice je i zašto je Kina uopće bila zainteresirana za ovaj projekt. “Crna Gora godinama ima planove za izgradnju ove autoceste ali europske banke nisu bile zainteresirane za posudbu novca jer nisu vjerovale da će im se vratiti”, kaže Milica Kovačević, predsjednica Centra za demokratsku tranziciju. Kovačević je karijeru provela proučavajući ruske investicije i ruski utjecaj u Crnoj Gori.
“Potpuno razumijemo rusku politiku prema regiji i ona se nije promijenila stotinama godina. Nikada se zemlju nije okupiralo. Ali je trebalo destabilizirati i spriječiti bilo kakvu zapadnu integraciju, bilo da se radilo o Austro-Ugarskom carstvu ili sada o EU ili NATO-u. Znali smo ciljeve. Mogli smo se pripremiti za to. Ali za Kinu nitko ne razumije što je konačni cilj”, objašnjava Kovačević za NRP.
Kina širi utjecaj na zemlje koje su u Europi ali ne u EU?
Stefan Vladisavljev, koordinator programa Beogradskog fonda za političku izvrsnost godinama je pratio projekte koje Kina financira u Srbiji. On vidi šire političke ciljeve za Peking, posebno u slučaju Crne Gore gdje je usprkos molbama EU Bruxelles odbio pomoći u vraćanju zajma Kini. “Ovo je bila šansa za Bruxelles da stekne prednost u regiji”, kaže Vladisavljev. Ne pomažući Crnoj Gori, EU je prepustila potencijalni utjecaj Kini.
“Činjenica da zemlje zapadnog Balkana nisu dio Europske unije daje EU priliku za utjecaj izvan granica. To je jednostavan put do europskog teritorija. To je jednostavan način uspostavljanja sfere utjecaja u neposrednom susjedstvu Europske unije”, tumači Vladisavljev.
I to je nešto na čemu Kina godinama naporno radi. U okviru svoje inicijative ‘Belt and Road’, Peking je kupio grčku luku Pirej, pretvarajući je u drugu po veličini luku na Mediteranu, a također gradi autoceste i željeznice vrijedne milijarde dolara, uključujući planiranu brzu prugu Beograd – Budimpešta.
‘Svi kineski projekti imaju politički cilj’
Kinesko veleposlanstvo u Crnoj Gori odbilo je intervju za NPR, a to je učinilo i nekoliko članova crnogorske vlade. Vladisavljev vjeruje da je iznenadna šutnja vlade znak da crnogorski dužnosnici pregovaraju s Pekingom o restrukturiranju uvjeta zajma. To je Peking radio s drugim projektima ‘Belt and Road’, u proteklih godinu dana. Mladen Grgić, suradnik u Europskom institutu za azijske studije koji radi na doktoratu o kineskim ulaganjima u zapadni Balkan, kaže da svi projekti imaju politički cilj.
“Bez obzira na sve probleme to najljepši put koji je moja zemlja ikada vidjela. Da bi Crna Gora imala takvu cestu to je kao kupovina Ferrarija s prosječnom plaćom. A onda tek ustanovite kako nemate novaca za benzin”, kaže. “Takve vrste projekata su uvijek političke. U osnovi je to kako se sve radi na Balkanu, javni novac upotrebljavate da ga preraspodijelite u svoju prijateljsku mrežu, a zatim ga koristite u političke svrhe”, rekao je Grgić. Dodao je kako je sada korupcija lakša budući da se radi o novcu rastuće velesile željne utjecaja.
Abazović je u intervjuu u svibnju kazao da je otvoren za pokretanje istrage o navodnoj korupciji među članovima bivše vlade u slučaju izgradnje ove autoceste. Ali to je kazao prije nego je prestao komunicirati s međunarodnim tiskom, prije nego je njegova vlada počela razgovarati s Pekingom o tome kako vratiti novac koji duguju Kini. Do sada, nikakva istraga o korupciji nije pokrenuta, zaključuje NPR.