Kako će Hrvatska, sada je već prilično izvjesno, promašiti sve EU ciljeve oko cijepljenja
I interni EU dokument predviđa da će Hrvatska do kraja lipnja biti među rijetkim članicama s manje od polovice cijepljenih
Plan Bruxellesa bio je ambiciozan. Zemlje članice Europske unije trebale bi do kraja ožujka cijepiti najmanje 80 posto građana starijih od 80 godina i isto toliko zaposlenika u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi. Ožujak je prošao, a to se nije dogodilo: većina članica EU-a, uključujući i Hrvatsku, nije uspio ostvariti taj prvi cilj masovnog cijepljenja protiv Covida-19.
Podaci Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti pokazuju da je svega pet država EU-a dosad uspjelo barem prvom dozom cijepiti više od 80 posto svojih građana starijih od 80 godina. To su Malta, Irska, Švedska, Finska i Portugal. Blizu ciljanom postotku još su Danska i Luksemburg.
Među pet lošijih
Prema podacima ECDC-a, koji se u ovoj kategoriji vode za 23 države (četiri zemlje ne dostavljaju ove podatke), Hrvatska je peta s drugog, lošijeg kraja ljestvice. Barem jednu dozu cjepiva kod nas je, pokazuje statistika ECDC-a, primilo 41,4 posto osoba starijih od 80 godina. Otprilike upola manje nego u zemljama s vrha ove skale.
Statistika o cijepljenju u zdravstvenom sustavu dostupna je za svega polovicu članica EU-a. Hrvatska, prema ovom pokazatelju, trenutno stoji bolje nego kad je posrijedi cijepljenje starijih osoba. ECDC-ovi podaci pokazuju da je prvu dozu cjepiva dobilo 53,4 posto zaposlenika u zdravstvenoj skrbi, slično kao u, primjerice, Grčkoj ili Francuskoj. Ipak, još uvijek značajno zaostajemo za Estonijom, Mađarskom ili Irskom koje su na samom vrhu.
Ispod europskog prosjeka
Iz Vlade su ranije najavljivali da bi do kraja ožujka u Hrvatskoj moglo biti cijepljeno 20 posto ljudi. Ni taj cilj nije ostvaren: prema ECDC-u, prvu dozu primilo je 11,4 posto osoba starijih od 18 godina, što je manje od prosjeka za cijelu EU. Iako po tom podatku ne zaostajemo previše od nekih drugih članica Unije, poput Njemačke (12,9 posto), Slovenije (13,4 posto) ili Italije (13,9 posto), ipak se radi o jednom od najnižih postotaka u EU (nakon Bugarske i Latvije)
Kada je još u siječnju postavila ciljeve za cijepljenje starijih i zaposlenika u zdravstvu, Europska komisija je navela i da bi do kraja ljeta države članice trebale cijepiti najmanje 70 posto odraslog stanovništva. Neke zemlje uspjet će taj cilj ostvariti već do kraja lipnja – Hrvatska, međutim, nije među njima. Dapače, prema informacijama koje je danas objavio Bloomberg, kad je u pitanju cijepljenje, i nakon kalendarskog početka ljeta zaostajat ćemo za EU prosjekom.
Zaostajanje za EU do lipnja
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak ponovio je danas da bi do kraja lipnja trebalo biti 50 posto cijepljenih, dodavši da je to na razini drugih EU država. No, Bloomberg je, pozivajući se na interni dokument Europske komisije, Hrvatsku svrstao među lošije performere.
Prema tom dokumentu, očekuje se da će do kraja lipnja u Hrvatskoj biti cijepljeno 45,3 posto ljudi. Malta će, po tim projekcijama, imati duplo više cijepljenih, 93,1 posto osoba. Osim Malte, dobre su prognoze i za Dansku, Nizozemsku, Njemačku, Francusku. Uz Hrvatsku, i Bugarska bi bila tek na 45 posto, pokazuje izvješće Bloomberga.
Ne pomažu ni dodatne doze?
Procjene, na koje se pozivaju, napravljene su temeljem količine doza cjepiva koje bi svaka od država članica trebala dobiti do kraja lipnja. Pritom su uzete u obzir i dodatne doze cjepiva, oko kojih su se države članice dogovorile prošlog tjedna.
Prema tom dogovoru, nekoliko EU članica koje zaostaju u cijepljenju dobit će veću količinu Pfizerovog cjepiva do kraja lipnja nego što bi im po uobičajenoj raspodjeli pripalo. Hrvatska će, pohvalili su se iz Vlade, na taj način dobiti 747 tisuća dodatnih doza. Međutim, i dalje je, očito, upitno hoće li nas to konačno ubaciti u višu EU kategoriju.