Kako bi dobila EU novac, Vlada je Bruxellesu obećala plan reforme zdravstva. Kasne već na prvom koraku
Kašnjenje neće utjecati na isplatu, ali otvara ključno pitanje: što nas tek čeka kada krenu stvarne reforme i investicije?
Kada su premijera neki dan novinari pitali postoji li neki rok za reformu zdravstva na kojoj se upravo radi, Andrej Plenković je uzvratio: „Ima rok – rok je mandat ove Vlade“.
Ali, postoji i jedan puno kraći i njega je Vlada propustila: Banski dvori kasne s ispunjenjem jedne od prvih reformskih mjera koju su obećali Bruxellesu u zamjenu za europski novac za oporavak, a koja je vezana upravo uz reformu zdravstva.
Rok do kraja rujna
Za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatskoj je, podsjetimo, na raspolaganju 6,3 milijarde eura u narednih pet godina. Avans od 818 milijuna eura je već isplaćen, a za sve ostale rate država mora odraditi dogovorene reforme i investicije.
Među prvim planiranim reformama je donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. U provedbenom dokumentu, koji je dogovoren s Bruxellesom, predviđeno je da taj plan bude donesen do kraja trećeg kvartala ove godine: „Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2021.“, piše u dokumentu. Ali reforma u tom roku nije dovršena.
Sedam dana nakon tog datuma Ministarstvo zdravstva pitali smo u kojoj je fazi izrada Nacionalnog plana razvoja zdravstva i kada će dokument biti donesen. Plan je, odgovorili su nam, poslan Europskoj komisiji i na mišljenja tijelima državne uprave. „Nakon toga slijedi javna rasprava od 30 dana i po završetku iste bit će upućen u Vladinu proceduru“, objasnili su iz resora ministra Vilija Beroša.
Tko je odgovoran?
Ali zašto nisu ispoštovali rok koji je dogovoren s Bruxellesom? Tim smo se pitanjem obratili Ministarstvu financija, jer je resor Zdravka Marića zadužen za koordinaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Iz Marićevog ministarstva će, na primjer, u Bruxelles slati izvješće o provedenim reformama i investicijama.
No, oni su nas uputili na Ministarstvo zdravstva. „Izravna odgovornost za provedbu reformi i ulaganja je u sektorskoj nadležnosti, stoga predlažemo da se upiti o specifičnim reformama i ulaganjima upute nadležnom tijelu, odnosno ministarstvu“, odgovorili su na naš upit.
Iz Marićeva resora, dakle, poručuju da je odgovornost na Beroševom resoru. Iz Beroševog resora, međutim, na dodatno pitanje o rokovima šute. I mailovi i požurnice ostali su bez odgovora.
Koja je sretna okolnost
Valja ovdje ukratko podsjetiti kakva su pravila s europskim milijardama za oporavak. Predujam od 818 milijuna eura isplaćen je bez ikakvih uvjeta. Sve ostale rate – a do 2026. bit će ih deset – ovisit će o ispunjenju reformi i investicija. No, kako nam je potvrđeno iz više izvora, kašnjenje s donošenjem plana za zdravstvo neće utjecati na isplatu prve sljedeće rate.
Tek početkom 2022. država će Bruxellesu podnijeti izvještaj što je sve odrađeno i zatražiti uplatu još 700 milijuna eura. Europskoj komisiji bitno je da sve dogovorene mjere, pa tako i ovaj zdravstveni plan, budu ispunjene prije slanja tog izvješća. Dakle, ako plan umjesto u trećem, bude donesen krajem četvrtog kvartala, u Bruxellesu će to ipak računati kao uspješno odrađenu zadaću.
A što nas tek čeka…
No, kašnjenje s ovim dokumentom nužno otvara sljedeće pitanje: ako nije ispoštovan rok kad su u pitanju „obični“ papiri, što će biti kada na red dođu konkretne investicije? Kad više ne bude samo riječ o strateškim planovima koji se usuglašavaju unutar Vlade i šalju na javnu raspravu, nego kada se na terenu krenu tražiti građevinske dozvole i provoditi javne nabave?
Što će biti kada više ne bude dovoljno da Vladini resori proizvedu papir s ciljevima, mjerama i aktivnostima – bez obzira što se radi o sveobuhvatnom dokumentu koji će usmjeriti reformu golemog javnog sustava – nego kada bude doista trebalo izgraditi zgradu ili obnoviti prugu? Ako lagano zapinje već na ovoj papirnatoj prepreci, što nas tek čeka do 2026.?