Istina o inflaciji: da, plaće i mirovine u tri godine rasle su 30 posto. Ali hrana je poskupjela puno više
I radnici i umirovljenici danas imaju manje novca za hranu
Od studenoga prošle godine inflacija u Hrvatskoj usporava, izuzetak je bio jedino ovogodišnji kolovoz. To znači da cijene i dalje rastu, samo sporijim tempom, ali u Vladi tu činjenicu koriste da pokažu kako njihove antiinflacijske mjere postižu rezultate. Pri tome se premijer Andrej Plenković voli pohvaliti i rastom plaća koji je očuvao standard građana, te često ističe kako je od početka njegova prvog mandata prosječna plaća u Hrvatskoj porasla za 55 posto.
Zvuči to prilično impresivno, ali građani Hrvatske nisu se borili s inflacijom 2016. ili 2018., nego je rast cijena počeo nagrizati njihove kućne budžete krajem 2020. godine. I prosječna plaća je izgubila rat s inflacijom.
Hrana skuplja 37,20 posto
Različito je inflacija utjecala na građane, ovisno o tome koliki je bio njihov dohodak, ali prosječna plaća je pokazatelj koji govori da se u Hrvatskoj trenutno živi lošije nego prije tri godine i da građani za prosječnu plaću mogu nabaviti manje dobara i usluga nego krajem 2020. godine. Službeni podaci su neumoljivi, harmonizirani indeks potrošačkih cijena, što ga objavljuje Državni zavod za statistiku pokazuje da je u tri godine kumulativna stopa inflacije bila veća od rasta plaća.
Krajem 2020. godine prosječna plaća bila je 895 eura. Dosad je nominalno porasla za 26,59 posto. Prosječne potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u tom razdoblju za 28,63 posto, pa su plaće izgubile bitku protiv inflacije.
No, ishod borbe s inflacijom puno je lošiji za plaće kada su u pitanje cijene hrane. Hrana je u Hrvatskoj od kraja 2020. godine poskupjela 37,20 posto, pa je nominalni rast od 26,59 posto bio nedovoljan za očuvanje kupovne moći građana. Osobito je to bilo teško za one čija su primanja ispodprosječna i kojima trošak hrane odnosi veći dio zarade.
Umirovljenici imaju manje
Građani Hrvatske među onima su u EU koji najveći udio kućnog budžeta troše na hranu, procjena je oko 30 posto, pa ih zbog toga jače i pogađa rast cijena hrane nego državljane ostalih članica. Hrvatska je, uz baltičke zemlje i Slovačku, bila među onim članicama EU u kojima su posljednje tri godine cijene hrane najviše rasle.
Kada su u pitanju mirovine, one su zbog vladinih interventnih odluka o povećanju obiteljskih i najnižih mirovina te rekordnog usklađivanja, prošle godine dobile bitku s općom stopom inflacije, pa je prosječna mirovina u tri godine nominalno porasla za više od 30 posto. Iako je je riječ o najvećem rastu mirovina u trogodišnjem razdoblju, nedovoljno je to bilo za pokrivanje rasta cijena hrane.
Umirovljenici su, kao i radnici, sa svojim mjesečnim primanjima mogli kupiti manje hrane nego prije tri godine. Za njih je ta situacija i opasnija, jer im na hranu odlazi još veći udio mirovine, nego što je to slučaj s plaćama.