Vladin plan o spajanju općina nikada nije imao šanse za zvjezdani uspjeh: bez obzira na novčane poticaje koje dijeli država, teško je bilo i zamisliti da bi neka općina odlučila ukinuti samu sebe. No, funkcionalno spajanje sasvim je druga priča.
U Hrvatskoj, uostalom, odavno postoje općine koje zajednički obavljaju neke poslove. Imaju, na primjer, zajedničku komunualnu tvrtku za odvoz smeća. Ili vrtiće koji imaju zajedničku upravu, jedno računovodstvo i tako dalje. Sada, međutim, strahuju da bi zbog toga mogle ostati bez ozbiljnog novca.
Zastarjeli podaci
Da bi osigurala financijsku održivost vrtića u cijeloj zemlji, Vlada će općinama i gradovima od rujna ove godine dijeliti državne subvencije. Kako smo nedavno pisali, način izračuna te subvencije problematičan je jer se temelji na zastarjelim podacima.
No, sada ispada i da će općine koje imaju zajedničku ustanovu dobiti manju državnu subvenciju za vrtić na svom području, nego što bi dobile da su odlučile svaka za sebe osnovati vrtić, s posebnom upravom, ravnateljem, računovodstvom i tako dalje. Na to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja upozorile općine iz središnje Istre.
Pazin i sedam općina
Grad Pazin ima matični vrtić koji u svom sastavu ima još sedam područnih vrtića u sedam općina. To su Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Cerovlje, Sveti Petar u Šumi i Tinjan. Na taj način, s jednim matičnim vrtićem i sedam područnih, funkcioniraju godinama, davno prije nego što se Vlada dosjetila novčano nagrađivati funkcionalno spajanje.
Ali u slučaju ovih općina i grada Pazina očito se radi upravo o onome što Vlada želi poticati: oni zajednički organiziraju predškolski odgoj, imaju zajedničku ustanovu vrtića čiji je osnivač formalno Grad Pazin, što je evidentno u skladu s Vladinom odnedavnom politikom da novčano motivira upravo ovakvo, zajedničko obavljanje poslova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Problematičan indeks
Problem je, međutim, nastao zbog načina na koji Vlada planira izračunati drugu državnu subvenciju, onu za fiskalnu održivost vrtića. U formuli je ključan indeks razvijenosti: najmanje razvijeni dobivat će subvenciju u visini od 50 posto prosječnog troška smještaja u vrtićima, a oni najrazvijeniji 6,25 posto.
U slučaju istarskih općina, koje imaju zajedničku ustanovu vrtića, iznos subvencije računat će se prema osnivaču, Gradu Pazinu. Pazin je u najvišoj skupini razvijenosti. Imat će, dakle, pravo na stopu sufinanciranja od 6,25 posto. Da su okolne općine osnovale vlastite vrtiće, dobivale bi veće subvencije jer spadaju u niže skupine razvijenosti u odnosu na Pazin.
Gube 100 tisuća eura
Konkretno, izračunali su da će izgubiti gotovo sto tisuća eura. “Ukoliko bi se računalo prema osnivaču, Gradu Pazinu, tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ukoliko se ne zanemare stupnjevi razvijenosti ostalih naših općina u kojima se nalaze područni vrtići, tada bi iznos bio 231.902,88 eura”, precizno navodi Grad Pazin na javnom savjetovanju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pritom upozoravaju na nelogičnost jer se ovakav način izračuna izravno kosi s drugom Vladinom politikom, onom koja financijski motivira lokalne jedinice na zajedničko obavljenja poslova. “Dakle, da imaju samostalne ustanove, ove bi općine imale veće sufinanciranje, no to je u suprotnosti s drugom javnom politikom Vlade koja potiče funkcionalno spajanje”, navode iz Pazina.
Koordinirana akcija
Gradom Pazinom i sedam spomenutih općina upravljaju različite političke opcije. Neki su lokalni čelnici bili nezavisni kandidati, a drugi su stranački, iz Možemo, IDS-a, SDP-a i HDZ-a. Iz dvije općine kojima upravljaju HDZ-ovi načelnici, Karojbe i Svetog Petra u Šumi, na javnom savjetovanju o prijedlogu uredbe nisu stigle primjedbe.
No, ostalih pet općina, u očito koordiniranom naporu, dalo je na javnom savjetovanju vrlo slične komentare kao i formalni osnivač vrtića, Grad Pazin. Istaknuli su pritom još da “samostalna ustanova znači multipliciranje osoblja i pojedinih troškova” te traže da se prijedlog uredbe modificira i uskladi “s ciljevima funkcionalnog spajanja”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što kaže Ministarstvo
Prije tjedan dana, kada smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja pitali kako će se sredstva računati za općine koje su se funkcionalno spojile, a nisu u istoj skupini razvijenosti, iz resora ministra Radovana Fuchsa stigao je kratak odgovor: “Sredstva ostvaruje osnivač vrtića prema indeksu razvijenosti”. U ovom istarskom slučaju radi se, dakle, o Pazinu koji je, za razliku od susjednih općina, u najvišoj skupini razvijenosti.
No, potom smo Ministarstvo tražili dodatna pojašnjenja, s obzirom na to da ovakva politika ide kontra druge Vladine politike, one o funkcionalnom spajanju. I čini se da su i u Ministarstvu to shvatili. Pravdaju se da zasad nemaju podatke temeljem kojih bi mogli na drugačiji način računati subvencije za fiskalnu održivost vrtića.
Obećavaju promjene
„Trenutno ne posjedujemo individualne podatke polaznika dječjih vrtića nego samo njihov ukupni broj na razini pojedinog vrtića te je u skladu s tim nemoguće nedvojbeno utvrditi koliki broj djece u pojedinom vrtiću eventualno ima prebivalište izvan jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište vrtića. Zbog toga će se ove pedagoške godine isplate subvencija vršiti temeljem ukupnog broja djece u vrtiću i indeksu razvijenosti JLS osnivača vrtića“, kažu iz Ministarstva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uvjeravaju, međutim, da su upoznati s ovim problemom i da je upravo u izradi registar podataka koji će omogućiti da se od iduće pedagoške godine subvencija računa temeljem stupnja razvijenosti općine u kojoj vrtićka djeca imaju prebivalište, a ne temeljem stupnja razvijenosti formalnog osnivača vrtića.
Morat će se strpjeti
„To znači da će pedagoške godine 2024./2025. biti moguće da će se osnivaču dječjeg vrtića doznačavati različiti iznos subvencije za djecu koja pohađaju isti vrtić ukoliko imaju prebivalište npr. u susjednoj općini čiji je indeks razvijenosti manji ili veći od one JLS koja je osnivač dječjeg vrtića“, preciziraju iz Ministarstva.
Istarske općine, koje u praksi provode politiku funkcionalnog spajanja koju Vlada propagira, morat će se, dakle, strpjeti barem godinu dana kako bi dočekale pravičniju raspodjelu državnih subvencija za vrtiće. I nadati se da će sljedeće godine dvije Vladine politike – poticanje funkcionalnog spajanja i osiguranje fiskalne održivosti vrtića – doista ići ruku pod ruku, a ne jedna kontra druge.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ingeniozno. Vlada kao potiče općine da se spoje no, ako to učine, ostaju bez 100.000 eura za vrtiće
Iz Ministarstva obrazovanja za Telegram kažu da će problem riješiti, ali se općine moraju strpjeti
Vladin plan o spajanju općina nikada nije imao šanse za zvjezdani uspjeh: bez obzira na novčane poticaje koje dijeli država, teško je bilo i zamisliti da bi neka općina odlučila ukinuti samu sebe. No, funkcionalno spajanje sasvim je druga priča.
U Hrvatskoj, uostalom, odavno postoje općine koje zajednički obavljaju neke poslove. Imaju, na primjer, zajedničku komunualnu tvrtku za odvoz smeća. Ili vrtiće koji imaju zajedničku upravu, jedno računovodstvo i tako dalje. Sada, međutim, strahuju da bi zbog toga mogle ostati bez ozbiljnog novca.
Zastarjeli podaci
Da bi osigurala financijsku održivost vrtića u cijeloj zemlji, Vlada će općinama i gradovima od rujna ove godine dijeliti državne subvencije. Kako smo nedavno pisali, način izračuna te subvencije problematičan je jer se temelji na zastarjelim podacima.
No, sada ispada i da će općine koje imaju zajedničku ustanovu dobiti manju državnu subvenciju za vrtić na svom području, nego što bi dobile da su odlučile svaka za sebe osnovati vrtić, s posebnom upravom, ravnateljem, računovodstvom i tako dalje. Na to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja upozorile općine iz središnje Istre.
Pazin i sedam općina
Grad Pazin ima matični vrtić koji u svom sastavu ima još sedam područnih vrtića u sedam općina. To su Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Cerovlje, Sveti Petar u Šumi i Tinjan. Na taj način, s jednim matičnim vrtićem i sedam područnih, funkcioniraju godinama, davno prije nego što se Vlada dosjetila novčano nagrađivati funkcionalno spajanje.
Ali u slučaju ovih općina i grada Pazina očito se radi upravo o onome što Vlada želi poticati: oni zajednički organiziraju predškolski odgoj, imaju zajedničku ustanovu vrtića čiji je osnivač formalno Grad Pazin, što je evidentno u skladu s Vladinom odnedavnom politikom da novčano motivira upravo ovakvo, zajedničko obavljanje poslova.
Problematičan indeks
Problem je, međutim, nastao zbog načina na koji Vlada planira izračunati drugu državnu subvenciju, onu za fiskalnu održivost vrtića. U formuli je ključan indeks razvijenosti: najmanje razvijeni dobivat će subvenciju u visini od 50 posto prosječnog troška smještaja u vrtićima, a oni najrazvijeniji 6,25 posto.
U slučaju istarskih općina, koje imaju zajedničku ustanovu vrtića, iznos subvencije računat će se prema osnivaču, Gradu Pazinu. Pazin je u najvišoj skupini razvijenosti. Imat će, dakle, pravo na stopu sufinanciranja od 6,25 posto. Da su okolne općine osnovale vlastite vrtiće, dobivale bi veće subvencije jer spadaju u niže skupine razvijenosti u odnosu na Pazin.
Gube 100 tisuća eura
Konkretno, izračunali su da će izgubiti gotovo sto tisuća eura. “Ukoliko bi se računalo prema osnivaču, Gradu Pazinu, tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ukoliko se ne zanemare stupnjevi razvijenosti ostalih naših općina u kojima se nalaze područni vrtići, tada bi iznos bio 231.902,88 eura”, precizno navodi Grad Pazin na javnom savjetovanju.
Pritom upozoravaju na nelogičnost jer se ovakav način izračuna izravno kosi s drugom Vladinom politikom, onom koja financijski motivira lokalne jedinice na zajedničko obavljenja poslova. “Dakle, da imaju samostalne ustanove, ove bi općine imale veće sufinanciranje, no to je u suprotnosti s drugom javnom politikom Vlade koja potiče funkcionalno spajanje”, navode iz Pazina.
Koordinirana akcija
Gradom Pazinom i sedam spomenutih općina upravljaju različite političke opcije. Neki su lokalni čelnici bili nezavisni kandidati, a drugi su stranački, iz Možemo, IDS-a, SDP-a i HDZ-a. Iz dvije općine kojima upravljaju HDZ-ovi načelnici, Karojbe i Svetog Petra u Šumi, na javnom savjetovanju o prijedlogu uredbe nisu stigle primjedbe.
No, ostalih pet općina, u očito koordiniranom naporu, dalo je na javnom savjetovanju vrlo slične komentare kao i formalni osnivač vrtića, Grad Pazin. Istaknuli su pritom još da “samostalna ustanova znači multipliciranje osoblja i pojedinih troškova” te traže da se prijedlog uredbe modificira i uskladi “s ciljevima funkcionalnog spajanja”.
Što kaže Ministarstvo
Prije tjedan dana, kada smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja pitali kako će se sredstva računati za općine koje su se funkcionalno spojile, a nisu u istoj skupini razvijenosti, iz resora ministra Radovana Fuchsa stigao je kratak odgovor: “Sredstva ostvaruje osnivač vrtića prema indeksu razvijenosti”. U ovom istarskom slučaju radi se, dakle, o Pazinu koji je, za razliku od susjednih općina, u najvišoj skupini razvijenosti.
No, potom smo Ministarstvo tražili dodatna pojašnjenja, s obzirom na to da ovakva politika ide kontra druge Vladine politike, one o funkcionalnom spajanju. I čini se da su i u Ministarstvu to shvatili. Pravdaju se da zasad nemaju podatke temeljem kojih bi mogli na drugačiji način računati subvencije za fiskalnu održivost vrtića.
Obećavaju promjene
„Trenutno ne posjedujemo individualne podatke polaznika dječjih vrtića nego samo njihov ukupni broj na razini pojedinog vrtića te je u skladu s tim nemoguće nedvojbeno utvrditi koliki broj djece u pojedinom vrtiću eventualno ima prebivalište izvan jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište vrtića. Zbog toga će se ove pedagoške godine isplate subvencija vršiti temeljem ukupnog broja djece u vrtiću i indeksu razvijenosti JLS osnivača vrtića“, kažu iz Ministarstva.
Uvjeravaju, međutim, da su upoznati s ovim problemom i da je upravo u izradi registar podataka koji će omogućiti da se od iduće pedagoške godine subvencija računa temeljem stupnja razvijenosti općine u kojoj vrtićka djeca imaju prebivalište, a ne temeljem stupnja razvijenosti formalnog osnivača vrtića.
Morat će se strpjeti
„To znači da će pedagoške godine 2024./2025. biti moguće da će se osnivaču dječjeg vrtića doznačavati različiti iznos subvencije za djecu koja pohađaju isti vrtić ukoliko imaju prebivalište npr. u susjednoj općini čiji je indeks razvijenosti manji ili veći od one JLS koja je osnivač dječjeg vrtića“, preciziraju iz Ministarstva.
Istarske općine, koje u praksi provode politiku funkcionalnog spajanja koju Vlada propagira, morat će se, dakle, strpjeti barem godinu dana kako bi dočekale pravičniju raspodjelu državnih subvencija za vrtiće. I nadati se da će sljedeće godine dvije Vladine politike – poticanje funkcionalnog spajanja i osiguranje fiskalne održivosti vrtića – doista ići ruku pod ruku, a ne jedna kontra druge.