Epidemiologinja iz HZJZ-a objasnila koje su nuspojave moguće nakon što se cijepite. I da, nisu strašne
Pacijente će se pratiti 15 minuta nakon primanja cjepiva, kako bi se odmah mogle uočiti eventualne nuspojave
Jutros se u emisiji “U mreži prvog” na HRT-u govorilo o cijepljenju protiv koronavirusa. Gosti emisije bili su Sanja Kurečić Filipović iz HZJZ-a, potom Marijo Parčina iz Kliničke bolnice u Bonnu te Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Kurečić Filipović je najprije prokomentirala količinu cjepiva koja dolazi u Hrvatsku rekavši kako nam stiže simbolična količina od 9750 doza. “To smo raspodijelili na najugroženije, one za koje smatramo da virus može izazvati najteži oblik bolesti, pa čak i smrtnih ishod. Cijepit će se stariji u domovima i zdravstveni djelatnici koji rade s COVID pacijentima”, rekla je.
Dodala je kako je sustav cijepljenja razrađen kroz cijepljenje protiv gripe, ali je rekla i da se ovo cjepivo razlikuje utoliko što ga se mora čuvati na niskim temperaturama te kako se tome liječnici tek trebaju prilagoditi.
Broj onih koji su imali nuspojave je mali
Kurečić-Filipović rekla je, govoreći o cjepivu koje je jučer odobreno, kako građani moraju znati koliko je ono učinkovito, ali isto tako i koje su nuspojave cjepiva. “Nuspojave se javljaju u roku od sedam dana i čak su malo niže kod starijih nego kod radno sposobnih građana. Javljaju se bol na mjestu uboda, umor, bol u mišićima, a u 10 posto slučajeva i blago povišena temperatura”, ispričala je.
“U četiri osobe javila se i paraliza ličnog živca, no sve su to nuspojave na velik broj testiranja i zapravo su mali brojevi”, rekla je i dodala kako su testiranja bila pod povećalom. Dodala je i kako je proizvođač dužan obavještavati o eventualnim nuspojavama sada kada se počelo s cijepljenjem.
Pacijente će se pratiti 15 minuta nakon primanja cjepiva
U emisiji je rečeno i kako će se pacijenta nakon cijepljenja pratiti 15 minuta i to zbog prethodnih alergija, a nuspojave cjepiva će pratiti HALMED koji će o tome i izvještavati. Upravo će HALMED-u cijepljene osobe moći prijaviti nuspojave koje su osjetili, a on će ih prijavljivati dalje.
“Razloga za opuštanje nema. Mora se cijepiti u dvije doze i mora se puno ljudi cijepiti, moramo dostići procijepljenost. Ne zna se još točno koliko traje imunitet, brzina procjepljivanja je jedan od važnih faktora”, rekao je Mario Parčina, klinički mikrobiolog i epidemiolog zaraznih bolesti s Kliničke bolnice u Bonnu.
‘Koronavirusi imaju najduži poznati genom’
Prokomentirao je i novi soj virusa iz Velike Britanije rekavši kako je virus gripe opremljen od koronavirusa.
“Porodica koronavirusa, koji je RNK virus je specifičan, ima najduži poznati genom, nalazi se u cjelini, nema dijelova koji se mogu izmjenjivati, kako kod gripe. Samo srce virusa podložno je malim greškama. Ljepote virusne epidemiologije su da daju rezoluciju prijenosa. To su sve u biti najnormalnije stvari u evoluciji virusa”, ispričao je.
Kaže kako se u Velikoj Britaniji pojavio virus s određenim brojem mutacija te kako sada treba dokazati kako postoje mozak, srce i pluća virusa. “Ako je mozak spike, šiljak virusa, u Britaniji su u dijagnostici mogli dokazati srce i pluća virusa, ali ne i mozak. Ondje je virus doživio primjenu na šiljastom proteinu koji je ključ ulaska u stanicu. Ključ ima šest kontaktnih točaka za ulaz u stanicu, a dobra stvar je da se dogodila samo promjena jedne kontaktne točke”, rekao je.
Jonjić: treba se cijepiti što više ljudi
Virusni imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, Stipan Jonjić, također je prokomentirao cjepiva, rekavši kako će u prvoj tranši doći cjepivo protiv koronavirusa utemeljeno na RNK, proizvođača Pfizera.
“Zatim će doći i vektorsko cjepivo, slično kao i Pfizerovo. To bi trebalo biti fantastično cjepivo s vrlo malo nuspojava. Hrvatska je naručila i AstraZenecu, to je vektorsko cjepivo s adenovirusom i to je slično cjepivo. Rezultat bi trebao biti podjednak, cjepivo će djelovati na taj šiljak koronavirusa o kojem govorimo ovih dana. Treba se cijepiti što više ljudi kako bi se obuzdala i smanjila epidemija”, rekao je Jonjić.
Govoreći o novom soju virusa u Velikoj Britaniji, rekao je kako to ne bi trebalo utjecati na djelotvornost cjepiva. “No i ako bude otporniji na cjepivo, imamo tehnologiju i može se pristupiti izmjeni cjepiva jer sada imamo RNK podlogu. Moraju se pratiti novi sojevi, ako se ovaj pokaže neugodan, pokušat će se zaustaviti širenje tog soja”, zaključio je za HRT.