Svjetska banka afganistansku ekonomiju opisuje kao vrlo krhku i ovisnu o (stranoj) pomoći. Radi se o vrlo siromašnoj zemlji s oko 40 milijuna stanovnika, ali BDP-om manjim od hrvatskog. BDP Afganistana iznosi oko 20 milijardi dolara, dok je hrvatski, za usporedbu, 55 milijardi dolara.
Ljudi žive uglavnom od niskoproduktivne poljoprivrede. Čak 44 posto radne snage radi u poljoprivrednom sektoru, a 60 posto kućanstava ostvaruje dio prihoda baveći se poljoprivrednom djelatnošću.
Funkcioniranje države ovisi o stranim financijskim donacijama
Ekonomski razvoj Afganistana zakočen je zbog sveopće nesigurnosti, političke nestabilnosti, slabih državnih institucija, nerazvijene infrastrukture i raširene korupcije. Slabe institucije i niska razina vlasničkih prava, naravno, negativno utječu na pristup financiranju, pa tako privatni sektor ima vrlo ograničen pristup financiranju. Krediti privatnom sektoru su u visini tek tri posto BDP-a.
Zbog nekonkurentnosti Afganistan ima vrlo visoki vanjskotrgovinski deficit, od čak 30 posto BDP-a. Javne financije Afganistana ovisne su o stranoj pomoći, pa se tako 75 posto javne potrošnje financira inozemnim donacijama. Najveći dio javne potrošnje – oko 30 posto – odlazio je na sigurnosne poslove, odnosno vojsku i policiju.
Od 2002. godine, Afganistan je, zahvaljujući prije svega inozemnoj financijskoj pomoći, ostvarivao prilično visoke stope rasta. Prosječan godišnji rast BDP-a od 2003. do 2012. godine iznosio je preko 9 posto. Od tada je došlo do usporavanja ekonomskog, ali i društvenog razvoja, te je afganistanska ekonomija u razdoblju od 2015. do 2020. rasla po stopi od 2,5 posto.
S vremenom je došlo i do smanjenja inozemne financijske pomoći; 2009. godine bila je u visini od oko 100 posto BDP-a, da bi 2020. pala na oko 43 posto BDP-a. Smanjenje inozemne pomoći dovelo je do propadanja pojedinih sektora, i posljedično do smanjenja zaposlenosti i dohodaka stanovništva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Značajan dio ekonomije su droga, šverc i ilegalno rudarenje
Značajan dio afganistanske ekonomije, odnosno proizvodnje, izvoza, i zapošljavanja čine ilegalne aktivnosti poput proizvodnje opijuma, šverca i ilegalnog rudarenja, s obzirom na to da Afganistan ima obilje rudnih bogatstava. Talibani, koji su nakon povlačenja američke vojske preuzeli vlast, dobar dio svojih aktivnosti financirali su upravo ilegalnim rudarenjem.
U Afganistanu postoje ozbiljna nalazišta bakra, kobalta, željezne rude i ugljena, ali i litija. Litij je posebno zanimljiv jer se koristi u baterijama mobilnih uređaja i električnih automobila, tako da će on postati sve traženiji kako će povećavati broj električnih vozila na cestama.
Proizvodnja opijuma vrijedna milijarde dolara
Ipak, za sada je najveći biznis je proizvodnja opijuma, koja je 2017. dosegnula vrhunac kada je proizvedeno gotovo 10 tisuća tona, što je lokalnim proizvođačima donijelo oko 1,4 milijarde dolara ili oko 7 posto afganistanskog BDP-a. Ured ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) izračunao je da je, kada se uzme u obzir vrijednost izvoza, afganistanski ilegalni biznis s drogom vrijedan oko 6,6 milijardi dolara.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ukratko, Afganistan je socijalni slučaj na drogama.
Nakon što su talibani preuzeli vlast, u pitanje dolazi zapadna financijska pomoć koja je osiguravala kakvo-takvo funkcioniranje javnih sustava. No, čini se da bi na mjesto zapada mogla uskočiti Kina, koja bi s talibanima mogla izgraditi dobre odnose, kako bi dobila pristup afganistanskim rudnim bogatstvima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ekonomska analiza Marka Repeckog: Što uopće može Afganistan, ovisan o stranoj pomoći i narko biznisu
Ured ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) izračunao je da afganistanski biznis s drogom vrijedi 6,6 milijardi dolara
Od 2002. godine, Afganistan je, zahvaljujući inozemnoj pomoći, ostvarivao visoke stope rasta. Prosječan godišnji rast BDP-a od 2003. do 2012. godine iznosio je preko 9 posto. Od tada je došlo do usporavanja ekonomskog, ali i društvenog razvoja, te je afganistanska ekonomija u razdoblju od 2015. do 2020. rasla po stopi od 2,5 posto
Svjetska banka afganistansku ekonomiju opisuje kao vrlo krhku i ovisnu o (stranoj) pomoći. Radi se o vrlo siromašnoj zemlji s oko 40 milijuna stanovnika, ali BDP-om manjim od hrvatskog. BDP Afganistana iznosi oko 20 milijardi dolara, dok je hrvatski, za usporedbu, 55 milijardi dolara.
Ljudi žive uglavnom od niskoproduktivne poljoprivrede. Čak 44 posto radne snage radi u poljoprivrednom sektoru, a 60 posto kućanstava ostvaruje dio prihoda baveći se poljoprivrednom djelatnošću.
Funkcioniranje države ovisi o stranim financijskim donacijama
Ekonomski razvoj Afganistana zakočen je zbog sveopće nesigurnosti, političke nestabilnosti, slabih državnih institucija, nerazvijene infrastrukture i raširene korupcije. Slabe institucije i niska razina vlasničkih prava, naravno, negativno utječu na pristup financiranju, pa tako privatni sektor ima vrlo ograničen pristup financiranju. Krediti privatnom sektoru su u visini tek tri posto BDP-a.
Zbog nekonkurentnosti Afganistan ima vrlo visoki vanjskotrgovinski deficit, od čak 30 posto BDP-a. Javne financije Afganistana ovisne su o stranoj pomoći, pa se tako 75 posto javne potrošnje financira inozemnim donacijama. Najveći dio javne potrošnje – oko 30 posto – odlazio je na sigurnosne poslove, odnosno vojsku i policiju.
Od 2002. godine, Afganistan je, zahvaljujući prije svega inozemnoj financijskoj pomoći, ostvarivao prilično visoke stope rasta. Prosječan godišnji rast BDP-a od 2003. do 2012. godine iznosio je preko 9 posto. Od tada je došlo do usporavanja ekonomskog, ali i društvenog razvoja, te je afganistanska ekonomija u razdoblju od 2015. do 2020. rasla po stopi od 2,5 posto.
S vremenom je došlo i do smanjenja inozemne financijske pomoći; 2009. godine bila je u visini od oko 100 posto BDP-a, da bi 2020. pala na oko 43 posto BDP-a. Smanjenje inozemne pomoći dovelo je do propadanja pojedinih sektora, i posljedično do smanjenja zaposlenosti i dohodaka stanovništva.
Značajan dio ekonomije su droga, šverc i ilegalno rudarenje
Značajan dio afganistanske ekonomije, odnosno proizvodnje, izvoza, i zapošljavanja čine ilegalne aktivnosti poput proizvodnje opijuma, šverca i ilegalnog rudarenja, s obzirom na to da Afganistan ima obilje rudnih bogatstava. Talibani, koji su nakon povlačenja američke vojske preuzeli vlast, dobar dio svojih aktivnosti financirali su upravo ilegalnim rudarenjem.
U Afganistanu postoje ozbiljna nalazišta bakra, kobalta, željezne rude i ugljena, ali i litija. Litij je posebno zanimljiv jer se koristi u baterijama mobilnih uređaja i električnih automobila, tako da će on postati sve traženiji kako će povećavati broj električnih vozila na cestama.
Proizvodnja opijuma vrijedna milijarde dolara
Ipak, za sada je najveći biznis je proizvodnja opijuma, koja je 2017. dosegnula vrhunac kada je proizvedeno gotovo 10 tisuća tona, što je lokalnim proizvođačima donijelo oko 1,4 milijarde dolara ili oko 7 posto afganistanskog BDP-a. Ured ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) izračunao je da je, kada se uzme u obzir vrijednost izvoza, afganistanski ilegalni biznis s drogom vrijedan oko 6,6 milijardi dolara.
Ukratko, Afganistan je socijalni slučaj na drogama.
Nakon što su talibani preuzeli vlast, u pitanje dolazi zapadna financijska pomoć koja je osiguravala kakvo-takvo funkcioniranje javnih sustava. No, čini se da bi na mjesto zapada mogla uskočiti Kina, koja bi s talibanima mogla izgraditi dobre odnose, kako bi dobila pristup afganistanskim rudnim bogatstvima.