Đukanović doživio krah na lokalnim izborima u Podgorici, Crna Gora pred novim turbulencijama

Koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića pretrpjela je poraz u nedjelju na lokalnim izborima u Podgorici, dok je u ostalim općinama u Crnoj Gori u kojoj je vladala na rubu poraza, pokazuju prve projekcije.

Lokalni izbori u nedjelju održani su u 14 općina, a prema projekcijama, koalicija oko DPS-a osvojila je 42 posto glasova u Podgorici, glavnom gradu gdje je vladala posljednja tri desetljeća, dok su ostale stranke koje su u svojim izbornim programima isključile suradnju s Đukanovićem osvojile preko 53 posto glasova.

Prve projekcije pokazuju da je DPS izgubio vlast u Kolašinu, Žabljaku, Pljevljima i Danilovgradu, a da će ostati na vlasti jedino u Bijelom Polju, Baru i Plavu.

Novi pokret postao nova snaga

Novu vlast u općinama formirat će stranke koje su pobijedile Đukanovića na izborima u kolovozu 2020. godine. To su prosrpski Demokratski front, Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića i Ujedinjena reformska akcija (URA) Dritana Abazaovića, premijera u tehničkom mandatu čijoj je vladi izglasano nepovjerenje.

Nova politička snaga koja se iskristalizirala nakon lokalnih izbora je Pokret Europa sad, koji su osnovala dvojica ministara iz vlade sastavljene nakon izbora 2020. godine – Jakov Milatović i Milojko Spajić.

Prema preliminarnim rezultatima, Pokret Europa sad na izborima u Podgorici je najjača, do sada oporbena lista.

Bude li žalbi, nema ih tko rješavati

Njihov pokret je napravio dobar rezultat u većini općina u kojima se mijenja vlast osim u Budvi u kojoj je prosrpski Demokratski front osvojio apsolutnu većinu.

Milatović i Spajić su za vrijeme njihova mandata u vladi povećali minimalnu plaću u Crnoj Gori s 225 na 450 eura čime su okupili biračko tijelo. Nakon što je pala vlada čiji su članovi bili, u veljači 2022. godine formirali su pokret „Europa sad“.

Ipak, ozbiljan problem bi mogao nastati ako dođe do žalbi na izborni proces, jer zbog nefunkcioniranja Ustavnog suda Crne Gore nema tko odlučivati o njima. Ustavni sud Crne Gore od početka rujna broji svega tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke. U petak su zastupnici u crnogorskom parlamentu pokušali izabrati suce tog suda, ali nijedan od četiri predložena kandidata nije dobio dvotrećinsku većinu neophodnu za izbor.

Sporni ugovor s Crkvom Srbije

Crna Gora se od početka kolovoza nalazi u turbulentnoj političkoj situaciji. Tada je premijer Dritan Abazović, unatoč protivljenju koalicijskih partnera Đukanovićevog DPS-a i SDP-a, potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kojim je kako su optuživali Abazovića, crnogorsko kulturno-povijesno nasljeđe prepisao SPC-u.

Ta odluka dovela je do izglasavanja nepovjerenja Abazovićevoj vladi, koja se već dva mjeseca nalazi u tehničkom mandatu.

Nove turbulencije nastale su u petak, kada je crnogorska skupština na inicijativu premijera smijenila ministra obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića.