Doznajemo detalje: Gabrijela Žalac štetnim ugovorom omogućila Autotransu da uzme proračunske milijune
U tijeku je sudski spor države protiv prijevozničke kompanije Autotrans čije detalje donosi Telegram
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU već se godinama u arbitražnim i sudskim postupcima nateže oko milijunskog iznosa isplaćenog poznatoj prijevozničkoj kompaniji. Naime, u tom ministarstvu smatraju da ne trebaju isplatiti novac koji Autotrans potražuje.
Podloga za spornu isplatu bio je ugovor iz mandata ministrice Gabrijele Žalac. Ona je u međuvremenu smijenjena, pa zatim uhićena, te lani i optužena za malverzacije na ministarskoj poziciji. Riječ je o aferi Softver u kojoj je, prema sumnjama europskog tužiteljstva, Žalac 2018. za desetak milijuna kuna preplatila program koji Ministarstvu još uvijek ne služi ničemu.
Telegram sada doznaje za novi polemičan ugovor iz vremena omiljene ministrice premijera Andreja Plenkovića. Ugovor je Ministarstvo sklopilo s Autotransom još početkom 2018., a njegovi repovi vuku se i danas. Naime, ugovor je bio takav da je omogućio Autotransu, prijevozniku koji održava autobusne linije na otocima i za to dobiva subvencije, da podigne cijene unatoč državnim potporama, te da ih dodatno naplati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Kronologija sumnjive isplate
Telegram je dobio uvid u nepravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Zagrebu iz koje proizlazi da doista nije bilo zapreka da Autotrans državi naplati spornu razliku u cijenama prijevoza.
Inače, Autotrans je već od ranije održavao linije na brojnim otocima. Kako su neke kategorije putnika prema Zakonu o otocima imale pravo na besplatan prijevoz, država je davala subvencije. Ugovorom iz veljače 2018. trebali su dobiti 25,3 milijuna kuna. Iako je riječ o značajnom iznosu, Autotrans je tražio još.
Povećanje cijena za potpore
Pred kraj ljeta 2018. povisili su cijene i zato im ugovoreni iznos, tvrdili su, nije bio dovoljan. Tražili su dodatnih nešto više od milijun kuna.
Sasvim precizno, najprije su pokušali naplatiti 1.071.854 kune. Kasnije će sud utvrditi da su na dvije lokacije nezakonito povisili cijene, pa je dio traženog iznosa otpao, odnosno u Autotransu su ga sami povukli.
Ministarstvo im je ipak moralo platiti 967.219 kuna, odnosno 128.372 eura. Ugovor između Ministarstva koje je vodila Žalac i Autotransa jednostavno nije imao dovoljno zaštitnih mehanizama, pa je prijevoznik mogao napuhati iznos za dodatnu subvenciju. Jedini zaštitni mehanizam bila je odredba da cijene za linije na otocima ne smiju biti više od cijena linija iste udaljenosti na kopnu županije u kojoj se otok nalazi.
Prekršen Zakon o otocima?
Autotrans je to iskoristio. Pravdajući se promijenjenim uvjetima na tržištu u rujnu 2018., prijevoznik je podigao cijene na svim priobalnim i otočnim linijama. Nataša Tramišak, nasljednica Gabrijele Žalac, odbija platiti razliku u subvenciji. Iz njezinog Ministarstva objašnjavaju da se kršenje Zakona o otocima ne može smatrati običnim kršenjem zakona.
“Zbog činjenice da taj Zakon regulira položaj otoka kao ustavom zaštićene kategorije, riječ je o povredi javnog poretka”, poručili su pa je cijeli slučaj završio na arbitražnom sudu Hrvatske gospodarske komore. I tamo je Ministarstvo zastupalo isti stav, dok su predstavnici Autotransa objašnjavali da su prema Ugovoru sa Žalac imali mogućnost povisiti cijene.
Što je otkrio financijski vještak?
Kako bi se spor razriješio, sud je najprije angažirao vještaka koji je provjerio sve nove cijene. On je utvrdio da je uprava Autotransa 22. kolovoza 2018. donijela odluku da za 12 posto poveća cijene karata isključivo na otocima i priobalju. Nakon toga su Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU ispostavili račune za prijevoza na otocima Rabu, Pagu, Korčuli, Krku, Lošinju, Cresu i Braču, te poluotoku Pelješac. Računi su se odnosili na mjesece rujan, listopad, studeni i prosinac 2018. godine.
Vještak je potvrdio da su sve cijene osim na Cresu i Pelješcu povećane do razine linija na kopnu. Na Cresu i Pelješcu povećanja su bila veća. Predstavnici Autotrasa morali su zato odustati od nekih stotinjak tisuća kuna potraživanja, dok je preostalih 967.219 kuna odnosno 128.372 eura Ministarstvo moralo subvencionirati. Tako je i presudio Arbitražni sud HGK, ali se Ministarstvo s tom odlukom nije pomirilo, već ju je pokušalo srušiti na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Sada im je tužba i ovdje odbačena, te će pored milijunskog iznosa Autotransu, platiti još i 161.256 kuna odnosno 21.402 eura sudskih troškova.