Dan D za novu sveobuhvatnu politiku Europe prema migrantima. Danas glasanje, nije isključeno da će sve propasti

Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu popodne će na plenarnoj sjednici u Bruxellesu raspravljati i glasati o cjelovitoj reformi upravljanja migracijama i azilom, s novim pravilima koja bi trebala uvesti više reda u suočavanju s tim problemom koji muči EU još od 2015. godine.

Pred zastupnicima je paket uredbi od ukupno desetak zakonodavnih akata koji čine pakt o azilu i migracijama, o čemu će glasati nakon rasprave. Reforma pravila o upravljanju migracijama i azilom temelje se na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.

O paketu je postignut privremeni politički dogovor između Vijeća EU i Parlamenta i sada ga trebaju izglasati obje zakonodavne institucije da bi stupio na snagu. Ako paket prođe na današnjem glasanju, Vijeće EU trebalo bi ga potvrditi krajem ovoga mjeseca.

Nitko nije zadovoljan

Privremeni politički dogovor rezultat je kompromisa kojim nitko nije do kraja zadovoljan. Za krajnju desnicu on nije dovoljno restriktivan za ulazak migranata i politiku azila, a za najveći dio zastupnika Zelenih te krajnje ljevice, paket je prestrog i drže da se njime krše prava migranata. Izvjestitelji za pojedine zakonodavne akte iz ovoga paketa upozoravaju da pozitivan rezultat glasanja nije siguran te da bi pojedini zakoni mogli pasti što bi narušilo ravnotežu cjelovitog paketa.

Tri velike političke skupine, Europska pučka stranka (EPP), socijaldemokrati i liberali većinom podržavaju dogovor, ali među njima ima disidenata, između ostalih zastupnici talijanske Demokratske stranke, koji su dio zastupničkog kluba socijalista i demokrata, te poljski zastupnici iz redova EPP-a.

Belgijsko predsjedništvo je u utorak navečer pozvalo zastupnike da budu odgovorni i odobre vjerojatno najkontroverzniju reformu u ovom sazivu. Protiv dogovorenog kompromisa je i veliki broj nevladinih organizacija, njih 161 koji su pozvali zastupnike da ga odbace jer bi to bio “veliki korak u krivom smjeru”. Nevladine organizacije odbacuju tvrdnje da kompromis predstavlja uspjeh jer rješava problem solidarnosti među državama članicama i tvrde da vodi ka “kršenju ljudskih prava”.

Politico: Pakt visi o koncu

Utjecajni Politico piše da pakt visi o koncu te da nije nemoguće da propadne kao i da bi nakon takvog eventualnog ishoda mogle proći godine prije nekog novog dogovora. Ovaj portal tako doznaje da se francuski predsjednik Emmanuel Macron osobno angažirao sinoć te je nazvao poljskog premijera Donalda Tuska nastojeći ga nagovoriti da pritisne poljske eurozastupnike da, ako ništa drugo, makar budu suzdržani kad već ne mogu glasati za migracijski pakt.

“Svaki glas je važan. U ovom trenutku, pojedine zastupnike na eventualnu promjenu stava može nagnati samo nečija osobna inicijativa”, tumači za Politico jedan neimenovani dužnosnik iz liberalne grupacije Renew Europe. “Osjećam se kao da sam Zapadnom krilu”, dodao je ovaj dužnosnik.

Koliko je situacija komplicirana, Politico ilustrira činjenicom da, primjerice, eurozastupnici iz talijanske Demokratske stranke ne podržavaju migracijski pakt samo zato što mu je podršku dala premijerka Giorgia Meloni iz krajnje desne stranke Braća Italije. Isto tako, francuski republikanci i socijalisti su protiv samo zato što je Macron za

Što uključuje dogovor?

Dogovoreni pakt, ako prođe, trebao bi donijeti više reda u upravljanju migracijama i azilom, jednim od gorućih problema koji traje još od 2015. godine. Dogovor predviđa da zemlje prvog ulaza migranata na teritorij EU provode stroži postupak azila na vanjskim granicama Unije i imaju više ovlasti u vraćanju tražitelja azila koji imaju male izglede da im bude odobrena međunarodna zaštita.

Pakt predviđa da kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će uplaćivati u zajednički fond EU za prihvat migranata ako to odbiju.

Pet uredbi dio paketa

Cijeli paket uključuje i pet uredbi o kojima je dogovor između Vijeća i Parlamenta postignut 20. prosinca prošle godine. Prva od pet uredbi odnosi se na dubinsku provjeru na granicama, što znači da se uvode jedinstvena pravila o identifikaciji državljana trećih zemalja po njihovu dolasku, što treba pridonijeti sigurnosti unutar šengenskog područja.

Druga je uredba o Eurodacu, zajedničkoj bazi podataka u kojoj se prikupljaju točniji i potpuniji podaci za otkrivanje nedopuštenih kretanja. Zatim, uredba o postupcima azila koja predviđa brži i učinkovitiji postupak azila i vraćanja. Uredba predviđa postupak na granici za one koji statistički imaju male izglede za dobivanje azila, ti migranti će biti zadržani u centrima za prihvat na granicama dok se njihov zahtjev ispituje po ubrzanoj proceduri s ciljem da ih se što brže vrati.

Četvrta je uredba o upravljanju azilom i migracijama, kojom se uspostavlja novi mehanizam solidarnosti među državama članicama kako bi se uravnotežio postojeći sustav u kojem je nekoliko zemalja odgovorno za veliku većinu zahtjeva za azil, kao i jasnih pravila o odgovornosti za obradu zahtjeva za azil. Peta je uredba o kriznim situacijama i situacijama više sile. Ona treba osigurati da EU u budućnosti bude pripremljen za suočavanje s kriznim situacijama, uključujući instrumentalizaciju migranata, poput onoga što čine Rusija ili Bjelorusija kada šalju velik broj ljudi iz trećih zemalja prema teritoriju EU.