Nekad je nužno odabrati stranu

Četiri priče koje savršeno ocrtavaju u kojem će se smjeru Hrvatska kretati narednih godina

Stagnacija, žetončići, teški konzervativizam i prijetnja nove korona drame - i drugi mandat Plenkovićeve Vlade će biti sjajan

“Visokomoralni Plenković” jednako je stvaran i kao “umjereni Plenković”, čovjek posvećen europskim vrijednostima, a ne ognjištarskim mitovima domaćeg konzervativizma i nacionalizma.

Ljeto obično, u nekim sretnijim vremenima i na nekim sretnijim mjestima, pruža predah i nadu da će stvari biti, ako ne baš bolje, a ono barem manje dramatično loše. U godini u kojoj, međutim, učinak razornog globalnog zagrijavanja postaje sve jasniji problem koji će obilježiti desetljeća koja slijede, hrvatsko ljeto je još dalje od nekih davnih, bezbrižnijih vremena.

Naime, u samo nekoliko dana od prvog do početka drugog toplinskog vala izredalo se vijesti i događanja koji jasno iscrtavaju pravce nekoliko budućih godina. I koji su, iako itekako očekivani, krajnje obeshrabrujući.

Tko je rekao Fimi medija?

Naravno da je saborska većina s indignacijom i bez ozbiljnog argumenta odbila prijedlog predsjednika Republike da Zlata Đurđević postane šefica Vrhovnog suda. U zemlji u kojoj predsjednik HDZ-a ne želi da itko osim njegove stranke (dakle, njega) ima utjecaja ni na izbor veleposlanika, jasno je da će se u vrhovnom sudskom tijelu do daljnjeg i bez obzira na Ustav i dobre političke običaje, čuvati status quo.

Kako bi se, je li, jednaka količina “promjena” mogla događati i u pravosuđu koje je, kako Hrvati dobri znaju, jedna divna grana vlasti u kojoj ni slučajno ne treba ništa mijenjati. Pogotovo dok još nije donesena pravomoćna odluka o presudi HDZ-u za korupciju u slučaju Fimi medija.

Žetoniranje Hrelje

Naravno, nadalje, da je saborska, navodno tanka većina, ritualno podebljana prvim “žetončićem” čim je prvi član vladajuće koalicije (Radimir Čačić) krenuo dizati glas. Nimalo iznenađujuće, baš je Silvano Hrelja prvi krenuo slavnim putem koji je utabao HNS – birači te u Sabor izaberu s oporbene liste, a ti, naravno, u interesu birača, pretrčiš u redove vlasti.

Žetoniranje Hrelje je, međutim, donekle ipak dobro dođe kao otrežnjujući ugriz realnosti – dio oporbe i javnosti se u prvih godinu dana drugog mandata zanosio mogućnošću da se u Saboru tu i tamo nešto progura mimo želje HDZ-a (jer tanka većina…), ali sad je posve jasno koliko je to bila naivna opsjena. Kao i ona, uostalom, o tome da će Andreju Plenkoviću, nakon Bandićeve ere biti malo nezgodno baš direktno kupovati oporbene političare. Neće.

Europske vrijednosti – ali one istočne

“Visokomoralni Plenković”, pritom, jednako je stvaran i kao “umjereni Plenković”, čovjek posvećen europskim vrijednostima, a ne ognjištarskim mitovima domaćeg konzervativizma i nacionalizma. Dok je, primjerice, dio HDZ-ove europske političke obitelji glasao neki dan za prilično umjerenu rezoluciju Freda Matića u Europskom parlamentu o pravu žene na izbor, HDZ-ovi eurozastupnici su iz Zagreba dobili naputak s crvenom bojom.

I tako je, po tko zna koji put, HDZ kojeg vodi “europski Plenković” stao na stranu koju drže Poljska, Mađarska i ostali prvaci novog konzervativizma.

Cijepljenje propada, a sezona?

Također nimalo iznenađujuće, čak ni krajnje neambiciozan Vladin plan o 50 posto cijepljenih prvom dozom do kraja lipnja neće biti ostvaren. Tko bi uopće mogao pomisliti da se ljudi neće htjeti cijepiti?!

No, stvar je još gora – s obje doze je dosad cijepljeno tek oko 25 posto stanovništva Hrvatske. Znanstvenici procjenjuju da bi procijepljenost koja bi spriječila širenje delta soja koronavirusa trebala biti – osamdeset posto.

Prošla turistička sezona, ionako prepolovljena zbog korone, naprasno je završena širenjem epidemije sredinom kolovoza. Zbog loše sezone je, pak, Hrvatska imala najveći pad BDP-a u Europskoj uniji u 2020. godini. Je li moguće da nam se, iako cijepljenje traje od početka godine, sprema sličan scenarij? Ma nije, ministar zdravstva Vili Beroš je napisao otvoreno pismo javnosti i sad će biti sve okej.

Kraj metafore

Uz sve to, taj zagrljaj s najnazadnijima, grčevitu obranu potpunog utjecaja na pravosuđe, cinično kupovanje političkog utjecaja s razornim posljedicama na budućnost demokratskog političkog sustava u zemlji, te opasnost nove gospodarske i zdravstvene tragedije u jednoj od najteže stradalih zemalja od epidemije Covida-19 na svijetu, dakle, uz sva ta čudesa drugog mandata Andreja Plenkovića treba dodati i izvjesno daljnje gospodarsko stagniranje.

Odnosno, razvoj po stopama koje će Hrvatsku i dalje činiti tek malom zemljom za veliki odmor i još veće iseljavanje. Uz itekako osjetne klimatske promjene, “spaljena zemlja” ovdje bi mogla definitivno i u svakom smislu vrlo skoro prestati biti tek – metafora.