Analiza mature: Manje jedinica, manje padova, ali i 14 posto učenika koji su predali prazan ili nepotpun esej
Kao i prošle godine, podaci državne mature sve upornije pričaju priču o obezvrijeđenom eseju iz hrvatskog kao sve ozbiljnijem problemu
I danas je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), predstavljajući konačne rezultate državne mature na ljetnom roku, izvijestio o boljim rezultatima u odnosu na prošlogodišnje. Upadljivo bolji rezultati maturanata prošle godine proizašli su iz diskutabilne odluke bivše ministrice Blaženke Divjak, prema kojoj je ispit iz hrvatskog jezika na maturi bilo moguće proći i uz 0 ostvarenih bodova – ili predan prazan papir – iz esejskog dijela ispita. To se pravilo odnosilo i na ovogodišnju maturu.
Prošle godine, ukupno je 611 pristupnika maturi ostvarilo 0 bodova na eseju iz hrvatskog, a svejedno su položili ispit, ostvarivši dovoljan broj bodova na teorijskom dijelu. Ove godine, taj je broj dramatično porastao. Prema podacima NCVVO-a, 1337 učenika ostvarilo je nula bodova na eseju, no svejedno su položili ispit iz hrvatskog jezika i upravo konkuriraju za upis na neki od hrvatskih fakulteta. Spomenimo i ovo; u vrijeme kada je za prolaz na ispitu iz Hrvatskog bilo potrebno proći i esej iz hrvatskog, ukupni udio nula na eseju iznosio je oko 8 posto. Ove godine smo na 14 posto.
Kako se esej prometnuo u ključan problem
Gledajući strukturu ostvarenih “nula” na eseju ove godine, ukupno je 1671 učenik predao potpuno prazan list, ne trudeći se uopće išta napisati. Još su 2154 učenika ostvarili neslavnu nulu jer nisu napisali dovoljan broj riječi na eseju. Na današnjem predstavljanju rezultata, puno je bilo govora o ovom očiglednom problemu, koji za sobom neminovno povlači pitanje pismenosti, čitanja i pisanja s razumijevanjem hrvatskih maturanata, što im, i prema posljednjem ciklusu PISA rezultata, nije jača strana.
V.d. ravnatelja NCVVO-a Vinko Filipović danas je naznačio kako je izvjesno da će esej opet biti nužna komponenta za prolazak ispita iz hrvatskog, no tek eventualno na maturi 2023. godine jer su, kako je pojasnio, pripreme za maturu iduće godine već u poodmakloj fazi.
Ove godine pala su 1023 učenika manje
Gledajući, dakle, prema broju padova na ovogodišnjoj maturi, učenici su ostvarili bolji rezultat od prošlogodišnjeg. Ove godine jedan od obveznih ispita na maturi nije položilo 360 gimnazijalaca (460 prošle godine), što znači da su maturu pali i nisu završili svoje srednjoškolsko obrazovanje. Uz njih, još je 4704 učenika strukovnih srednjih škola (5627 prošle godine) palo jedan od obveznih predmeta pa je ukupno na ljetnom roku mature palo 5064 pristupnika (6087 prošle godine).
Uspoređujući broj padova s prethodnim godinama – ne samo s 2020. koju su bitno obilježili dugotrajan štrajk i pandemijska nastava – ovogodišnji podaci zaista jesu bolji. Naime, 2017. godine također nije bilo nužno prijeći prag iz esejskog dijela ispita hrvatskog jezika i tada je maturu palo 425 gimnazijalaca. Ove godine taj je broj manji (360), i u odnosu na 2017. i u odnosu na prošlu godinu (460). 2018. i 2019. esej na hrvatskom bilo je nužno položiti za ukupan prolaz na ispitu pa je broj padova naglo skočio i potom je uslijedila (ponovna) odluka o obezvrjeđivanju eseja.
Sedmero uhvaćeno s mobitelom, 18 u prepisivanju
Ove su godine poništeni ispiti za ukupno 52 učenika zbog nedopuštenih ponašanja na maturi. Kako je pojasnio v.d. ravnatelja Filipović, od toga je sedmero učenika nedopušteno koristilo mobitel tijekom ispita, njih 34 se potpisalo imenom i prezimenom na ispit što također nije dopušteno, a još 18 učenika ispiti su oduzeti i poništeni jer su na licu mjesta uhvaćeni u prepisivanju. Na pitanje novinara, Filipović je rekao da ove godine nisu imali zabilježenih slučajeva visoke podudarnosti među ispitima, što se uočava prilikom ocjenjivanja.
Takav je slučaj zabilježen prošle godine, kada je u slučaju 20 zagrebačkih učenika iz jedne škole utvrđeno prepisivanje na čak dva ispita, a otkriveno je prilikom ocjenjivanja i to zbog “velike podudarnosti u sadržaju, jezičnim formulacijama i specifičnim informacijama”.
Dotaknimo se još i krute statistike ovogodišnjeg ljetnog roka mature. Najviše je pristupnika pisalo ispit iz hrvatskog jezika na višoj razini (18.416), a potom matematiku na osnovnoj razini (18.209). Od izbornih predmeta, i ove godine prednjači Fizika koju je pisalo 6793 pristupnika, zatim Biologija i Politika i gospodarstvo, kao i prošle godine.
Vedra strana mature – sto posto riješeni ispiti
Ukupno je, gledajući sve provedene ispite mature, podijeljeno 14.383 jedinica, što je manje od prošlogodišnjeg broja (15.822) i broja jedinica na ljetnom roku 2019. (19.576). Na najpopularnijem izbornom predmetu – Fizici – najčešća ostvarena ocjena je 2 (prošle je godine bila 1 i 2), a od obaveznih predmeta najbolje ocjene ostvarene su, već tradicionalno, na ispitima iz stranih jezika. Jedinica kao najčešća ocjena zabilježena je na izbornoj Psihologiji, a takav je slučaj bio i prošle godine. Porasla je, istovremeno, najčešća ocjena na matematici osnovne razine.
Uvriježeno vedrija strana mature su učenici koji su neke od ispita riješili sto posto točno. Ove je godine napisano 118 ispita koji su sto posto točno riješeni. Pritom su tri pristupnika riješila po dva ispita posve točno; od toga su dva pristupnika briljirala na ispitima matematike više razine i fizike, dok je jedan pristupnik točno riješio matematiku na višoj razini i engleski na osnovnoj razini.
Posebno je važno istaknuti dva učenika, odnosno dva najbolja ovogodišnja maturanta. Eugen Bošnjak iz zagrebačke XV. gimnazije ostvario je najbolji rezultat na ispitima iz Matematike (100 posto), Fizike (100 posto) i Hrvatskoga jezika na višoj razini (88,33 posto) i ovogodišnji je dobitnik Nagrade Soljačić u iznosu od 5000 američkih dolara. Učenik Srednje škole Tina Ujevića Kutina Davor Marenić dobitnik je Nagrade Sakač u iznosu od 5000 eura jer je 100 posto točno riješio ispit iz Informatike, a uz to je ostvario i 95 posto riješenosti ispita iz Matematike.
Svake godine ostajemo bez 1000 maturanata
U konačnici, podaci o provedbi državne mature iz godine u godinu iznova su indikativan demografski pokazatelj. Iz tih je podataka vidljivo bez koliko točno maturanata ostajemo. Ove godine maturu su pisala ukupno 29.532 pristupnika, od toga redovnih (maturanata) 25.862.
Prošle godine imali smo 31.093 pristupnika, od toga 26.716 maturanata. I u prošlogodišnjem tekstu zapisali smo gubitak od gotovo tisuću maturanata u odnosu na 2019. Ove godine, u odnosu na 2020., tu je ponovni gubitak od gotovo 1000 maturanata, a krivulja u nastavku najbolje ocrtava opće demografske (ne)prilike u Hrvatskoj.
