Predijabetes: sve o stanju u kojem se šećerna bolest još može spriječiti
Otkriva se brzim, jednostavnim pregledom
“Predijabetes se može smatrati znakom upozorenja. To je faza u kojoj se dijabetes tipa 2 još može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika, među kojima su ključni gubitak viška kilograma, smanjenje stresa, tjelesna aktivnost, te prema potrebi i lijekova. A zaustavljanje ili odgađanje može ključno zato što dijabetes tipa 2 može biti razorna bolest. Stanje obično počinje s inzulinskom rezistencijom stanice ne koriste inzulin ispravno. Na kraju, tijelo treba više inzulina nego što može proizvesti, što uzrokuje porast glukoze u krvi. U tom periodu, povišene razine glukoze mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su oštećenja krvnih žila, srca i bubrega”, navodi se na službenim stranicama Yale School of Medicine.
Budući da se simptomi, koji su povezani s dijabetesom tipa 2, kao što je pojačano mokrenje, nužno neće pojaviti u fazi predijabetesa, prvi korak je poznavanje čimbenika rizika koji mogu biti putokaz treba li osoba napraviti detaljnije pretrage ili ne. Naime, bez detaljnog pregleda, rane znakove inzulinske rezistencije može biti teško identificirati – osoba može imati predijabetes godinama, a da toga nije ni svjesna.
Upravo zato, ali i s obzirom na to da broj osoba sa šećernom bolešću tipa 2, kao i broj slučajeva predijabetesa raste u svim dobnim skupinama, pa tako i među mladima, uoči Svjetskog dana dijabetesa koji se obilježava 14. studenog, donosimo najvažnije informacije o predijabetesu – od rizičnih čimbenika koji povećavaju rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 do postavljanja dijagnoze, liječenja i prevencije predijabetesa.
Što je predijabetes?
Predijabetes je zdravstveno stanje u kojem je koncentracija glukoze u krvi povišena, ali je još ispod vrijednosti za dijagnozu šećerne bolesti. To je period u kojem se tijelo nalazi u svojevrsnoj sivoj zoni između zdravlja i bolesti. Predijabetes može potrajati i nekoliko godina prije nego što se postavi konačna dijagnoza šećerne bolesti. O čemu se točno radi?
Kod zdravih ljudi gušterača proizvodi inzulin, hormon koji šećer iz krvi propušta u stanice koje ju koriste kao energiju, no u fazi predijabetesa stanice ne reagiraju normalno na inzulin. Pritom gušterača proizvodi još više inzulina kako bi natjerala stanice da reagiraju, no na kraju se gušterača preopterećuje, a razine šećera u krvi rastu. Zato je organizam neprekidno u stanju hiperglikemije (stanje u kojem je visoka koncentracija šećera u krvi) koja, ako se ne prepozna i ne liječi, može izazvati ozbiljne komplikacije poput srčanog i moždanog udara. Važno je istaknuti da je riječ o reverzibilnom stanju, te da se jednostavnim promjenama načina života može spriječiti ili odgoditi prelazak predijabetesa u dijabetes tipa 2.
Simptomi predijabetesa
Faza predijabetesa može potrajati između 5 i 10 godina tijekom kojih obično nema jasno izraženih simptoma te se najčešće otkriva tek kada se pokažu neke od posljedica dijabetesa. Naime, u fazi predijabetesa se razvijaju mikrovaskularne i makrovaskularne komplikacije (oštećenja krvnih žila).
Ovi simptomi mogu upućivati na predijabetes:
- pojačana žeđ
- pojačano mokrenje
- zamućen vid
- neobjašnjiv umor iako spavate od do 9 sati noću
Rizični čimbenici za predijabetes
Isti čimbenici koji povećavaju izglede za dijabetes tipa 2 povećavaju i rizik od predijabetesa. Stoga, ako imate neke od rizičnih čimbenika, provjerite razine glukoze u plazmi.
Rizični čimbenici za predijabetes su:
- prekomjerna tjelesna masa: primarni je čimbenik rizika za predijabetes. Što više masnog tkiva imate, osobito u području trbuha, stanice postaju otpornije na inzulin
- opseg struka: rizik od inzulinske rezistencije raste za muškarce s opsegom struka većim od 93 centimetra i kod žena s opsegom struka većim od 80 centimetara
- nezdrava prehrana: unos crvenog mesa i mesnih prerađevina te pijenje zaslađenih pića povezuje se s većim rizikom od predijabetesa.
- fizička neaktivnost: što ste manje aktivni, veći je rizik od predijabetesa – sve manje od 30 minuta tjelesne aktivnosti 3 puta tjedno smatra se nedovoljnom fizičkom aktivnošću
- dob: iako se dijabetes može razviti u bilo kojoj dobi, rizik od predijabetesa se povećava nakon 35. godine
- obiteljsko nasljeđe: rizik od predijabetesa se povećava ako imate roditelja ili brata ili sestru s dijabetesom
- gestacijski dijabetes: ako ste imali trudnički dijabetes, vi i vaše dijete imate veći rizik od razvoja predijabetesa
- sindrom policističnih jajnika: žene s ovim stanjem imaju veći rizik od predijabetesa
- pušenje: može povećati otpornost na inzulin i može povećati rizik od dijabetesa tipa 2 kod osoba s predijabetesom. Pušenje također povećava rizik od komplikacija dijabetesa
Dijagnoza predijabetesa
Predijabetes je ozbiljno zdravstveno stanje u kojem je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka da bi se dijagnosticirala kao dijabetes tipa 2. Otkriva se jednostavnim pretragama iz krvi.
Preporučuje se napraviti laboratorijske pretrage ako:
- ste ikada imali povišene razine šećera u krvi
- imate neku kardiovaskularnu bolest
- ste primijetili tamne promjene na koži koje se obično javljaju na vratu, pazuhu i bedrima
- imate znakove koje mogu upućivati na inzulinsku rezistenciju kao što su problemi s koncentracijom, pojačan osjećaj gladi ili umora.
Predijabetes karakteriziraju tri oblika poremećaja regulacije glukoze:
- oštećena glikemija natašte: vrijednosti glukoze u krvi mogu biti veće od normalnih, između 5,6 i 7 mmol/l
- oštećenje tolerancije glukoze: kad se tijekom testa opterećenja glukozom nađe oštećenje tolerancije glukoze postprandijalno. To znači da su vrijednosti glukoze dva sata nakon što se popije vrlo slatka tekućina između 7,8 i 11 mmol/l.
- kombinacija oštećenja glikemije natašte i oštećenja tolerancije glukoze: otkriva se tako da se mjerenjem glikiranog hemoglobina (HbA1c) dobije vrijednost između 5,7 i 6,4%
Komplikacije predijabetesa
S obzirom na to da u fazi predijabetesa tijelo ne šalje jasne simptome, većina ljudi bolest otkriva tek kada šećerna bolest prouzroči ozbiljne probleme kao što su:
- makrovaskularne komplikacije: koje su posljedica aterosklerotskog oštećenja velikih krvnih žila, u njih spadaju koronarna (srčanu) i cerebrovaskularna (moždanu) bolest kod kojih je iznimno visok rizik od srčanog i moždanog udara
- mikrovaskularne komplikacije u koje spadaju:
a) oštećenja bubrega (nefropatija) uslijed kojih dolazi do zatajenja bubrega te posljedično dijalize ili transplantacije
b) oštećenja malih krvnih žila u mrežnici oka (retinopatija) što može dovesti do sljepoće
c) oštećenja živaca (neuropatija) koje nastaje kada visoke koncentracije glukoze u krvi oštećuju stjenke kapilara koje hrane živce, osobito u nogama, što u najtežim slučajevima rezultira amputacijom ekstremiteta
Liječenje i prevencija predijabetesa
Ako se predijabetes otkrije na vrijeme, uz promjene životnih navika moguć je povratak u stanje normalne tolerancije glukoze, pa tako i sprečavanje opasnih komplikacija šećerne bolesti.
Prevencija ili odgađanje početka dijabetesa tipa 2 temelji se na:
- postizanju i održavanju zdrave tjelesne težine: ako imate prekomjernu tjelesnu masu, gubitak od 5 do 7 posto tjelesne težine može značajno smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2
- tjelesnoj aktivnosti: vježbanje pomaže tijelu da učinkovitije koristi inzulin. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aerobne aktivnosti tjedno
- zdravoj prehrani: u slučaju da imate višak kilograma koji trebate izgubiti, savjetujte se s kliničkim nutricionistom o promjenama koje biste trebali uvesti u prehranu. Prehrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama i maslinovim uljem povezana je s manjim rizikom od predijabetesa. Također, birajte hranu s niskim udjelom masti i kalorija, a bogatu vlaknima
- nepušenju: osobe sa šećernom bolešću imaju od 2 do 3 puta veće stope kardiovaskularnih bolesti od osoba koje nemaju dijabetes, a pušenje povećava taj rizik
- farmakološkoj terapiji: osobama koje imaju visok rizik od dijabetesa liječnik može propisati lijekove za snižavanje koncentracije glukoze u krvi (antihiperglikemike), a prema potrebi i lijekove za kontrolu kolesterola i visokog krvnog tlaka
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Centers for Disease Control and Prevention I