Sprema se reforma glazbenog streaminga. Prvi Hrvat na čelu međunarodne udruge: 'Hrvatska je još neprepoznata, no to se mijenja'

Očekuje se da će do 2030. godišnji prihod rasti 13-14 posto, čime će taj način distribucije glazbe uskoro postati ne samo dominantan, nego vjerojatno i jedini. IFPI, globalna udruga diskografa koja okuplja više od 8.000 članova napravila je studiju o navikama slušatelja u prošloj godini. Tako je prosječno vrijeme koje ljudi provode slušajući glazbu svaki tjedan 20,7 sati, što je porast u odnosu na 20,1 sati u 2022.

29 posto sluša ilegalno

Tržište audio streaminga nastavlja rasti, a temelji se na pretplati, pa 73 posto ispitanika kaže da sluša glazbu putem licenciranih audio streaming usluga. S druge, pak, strane, 29 posto priznaje da koristi nelicencirane ili ilegalne načine slušanja ili preuzimanja glazbe.

Kad je tehnologija za distribuciju glazbe prešla iz ruku diskografa u ruke tehnoloških i digitalnih kompanija pojavila se nužna potreba za novim oblicima regulacije tržišta, s naglaskom na stvaranje partnerstva u nekim segmentima između svih nositelja prava. Upravo time se bavi Impala, neprofitna, paneuropska udruga koja okuplja neovisne glazbene izdavače, njihove udruge te izvođače koji sami objavljuju svoja izdanja. Trenutačno okuplja preko 6.000 članova s gotovo svih područja Europe.

Reforma streaminga

Jedna od osnovnih zadaća Impale je plan za reformu streaminga. Raspodjela prihoda od streaminga, pojednostavljeno rečeno, znači da streaming platforme prikupljaju prihode od pretplata i marketinga te ih onda dijele prema udjelu pojedine snimke u ukupnom broju streamova koji plaćaju autorima.

Za mehanička prava vlasnicima plaćaju preko kolektivnih organizacija i publishing agencija, a dio koji ide za master stranu snimke plaća se najčešće putem digitalnih distributera izdavačima, koji onda izvođačima prosljeđuju njihov dio, prema raspodjeli dogovorenoj individualnim ugovorima. Prihodi od streamova razlikuju se od teritorija do teritorija u ovisnosti od visine pretplate, iznosa prihoda od marketinga itd.

Predsjednik Impale, kao prvi Hrvat u vrhu te udruge, je Dario Draštata, direktor diskografske kuće Dallas Records koji vodi i Rundu, jedinu multiteritorijalnu članicu Impale koja okuplja preko 70 neovisnih izdavača iz regije.

Povećat će se prihodi

Impalin plan za reformu streaminga predstavljen je prije točno tri godine, u jeku pandemije, kada je konzumiranje glazbe putem digitalnih streaming platformi postalo i pitanje golog opstanka za glazbenu industriju. “Prošle godine taj plan smo revidirali i osvježili, a glavni naglasak je bio da svi dionici u glazbenoj industriji moraju raditi na tome da se taj streaming kolač poveća, jer smatramo da za to ima itekako prostora, te da će se time osigurati i više prihoda za sve, od izvođača, autora do izdavača”, govori Draštata.

Neki od prijedloga bili su povećanje pretplate na streaming servise, detektiranje i isključivanje streaming prijevara iz raspodjele prihoda, kao i rješavanje pitanja razvodnjavanja bazena streaming prihoda.

“Ima tu još dobrih sugestija koje bi itekako pozitivno djelovale na manja glazbena tržišta, kao što je prijedlog da se aktivira tzv. povećanje prihoda za tržišta koja ne uspijevaju pretvoriti korisnike koji ne plaćaju pretplatu u aktivne pretplatnike zbog slabe platežne moći, što bi u konačnici sigurno vodilo ka bolje održivom tržištu za sve aktere”, objašnjava Draštata.

Milijunske cifre

U Impali se najčešće susreću s pitanjem koliko zapravo vrijedi jedan stream na Spotifyju, Deezeru ili YouTubeu, a to je vrlo teško precizno izračunati, za razliku od fizičkih nosača zvuka.

Ipak, prema internim podacima Spotifyja, prosječni iznos koji glazbenik zarađuje po jednom streamu kreće se između 0,003 i 0,005 dolara. Iako se čini da ovakav model može rezultirati manjim prihodima, uz ogroman broj korisnika Spotifyja, Deezera i Apple Musica, ukupni prihodi mogu biti značajni. Na primjer, najveće glazbene vedete na Spotifyju mogu generirati prihode koji dosežu milijunske cifre samo od streaminga.

Međutim, treba imati na umu da prihodi od streaminga nisu ravnomjerno raspoređeni među svim glazbenicima. Prema jednom istraživanju iz 2022. godine, 90 posto prihoda od streaminga ide samo na pjesme 1 posto najpopularnijih izvođača na Spotifyju, kao što su Drake, Taylor Swift, Ed Sheeran, Post Malone, Billie Eilish, Ariana Grande i Beyoncé.

Što će biti s malima?

Impala je po najavi Spotifyevog modela reforme raspodjele sredstava od streaminga održala konzultacije s članovima i nakon toga poslala otvoreni popis pitanja koja su se tim prijedlogom otvorila za neovisne izdavače i izvođače. Glavni naglasci su pitanje praga od tisuću streamova mjesečno, što smatraju poprilično dvojbenim, ali i pitaju se kako će to utjecati na manje neovisne izdavače i izvođače, poglavito one koji dolaze s manjih, još uvijek nedovoljno razvijenih, jezično različitih, digitalnih tržišta kao što je hrvatsko.

S druge strane, Spotify je objavio da je u protekloj godini 50 posto prihoda od streaminga isplaćeno upravo neovisnim izdavačima i izvođačima.

Neovisno o tom modelu reforme, i dalje se roje pitanja u vezi s pravednošću raspodjele prihoda među autorima pjesama, izvođačima i samim streaming servisima. Na primjer, od svakog dolara prihoda od streaminga, oko 37 posto ide samim servisima (barem kad je riječ o Spotifyju) dok se ostatak raspoređuje na ostale dionike.

Neki su modeli nepravedni

Streaming servisi i dalje pružaju ogromnu mogućnost za promociju glazbenog sadržaja i povećanje dosega publike. Mnogi glazbenici koriste ove platforme i kao sredstvo za povećanje svoje prisutnosti na tržištu i izgradnju vjernog fanbasea. “Sa svim platformama smo u kontinuiranoj komunikaciji, istovremeno prikupljamo reakcije i razmišljanja naših članova, što onda uključujemo u svoje aktivnosti i reakcije, kao i prijedloge”, kaže Draštata.

“Prije nekoliko dana obratili smo se priopćenjem vezanim za namjeru Apple Musica da s dodatnih deset posto povećanja prihoda od streaminga nagradi snimke koje su u surround ili spatial audio formatu, što zahtjeva dodatne troškove mnogima financijski nedostižne, ali to ne bi trebalo biti nauštrb onih koji si to ne mogu priuštiti, jer će se njima time sniziti stopa tantijema u odnosu na ove u preferiranom audio formatu. Smatramo da je to poprilično nepravedan model na štetu upravo neovisnih izdavača i izvođača”, pojašnjava predsjednik Upravnog odbora Impale.

Činjenica da je Dario Draštata u samom vrhu tako respektabilne međunarodne udruge reflektira se kako na hrvatsko, tako i na regionalna tržišta. Njegovim imenovanjem, naša je regija, kao i šira CEE regija po prvi puta dobila predstavnika u vrhu krovne europske – ali i kroz Draštatino članstvo u upravnom odboru WIN-a (globalne mreže neovisnih izdavača) – i svjetske mreže nezavisnih glazbenih izdavača.

Ima razloga za optimizam

“To nam otvara mnoge mogućnosti, ali možda je najvažnija ona da sada možemo ne samo pratiti globalne politike u glazbenoj industriji, nego i utjecati na njih, a pogotovo na one koje se itekako tiču naših tržišta”.

Ponekad nam to što smo malo u hendikepu za ostatkom glazbenih tržišta ide na ruku, pa nas tako do sada nisu još globalizirale major kompanije – glazbena industrija u regiji i dalje je u rukama neovisnih izdavača. No, vidljive su jasne naznake da je i s te strane prepoznat potencijal regije, pa će se slika tržišta u skoroj budućnosti mijenjati. S druge strane, i dalje smo u zaostatku kada je u pitanju direktna prisutnost globalnih glazbenih streaming platformi, koje još uvijek nisu ovdje prisutne kroz svoje urede i urednike, čime nam je onemogućena ravnopravna utakmica s ostatkom Europe i svijeta.

“No, brojke pokazuju da, od dolaska servisa u regiju, streaming tržište Hrvatske ili Srbije raste višestruko brže od sličnih teritorija, primjerice susjedne Mađarske, što govori da ima razloga za optimizam”, zaključuje Draštata.