Pogledali smo Netflixovu seriju koja je izazvala podijeljene reakcije. '3 Body Problem' začudna je adaptacija kapitalnog djela

Riječ je o djelu koje je začudno i kompleksno, i kakvo nikada prije niste čitali. Storija je to čija osnovna premisa nije naizgled toliko originalna – bavi se kontaktom čovječanstva s izvanzemaljskim životom – no riječ je o fascinantnoj mješavini prave hard core znanstvene fantastike sastavljene od astrofizike, nanotehnologije, virtualne realnosti i teorija struna, ali i mješavine trilera, sociologije i psihologije. Knjige su to koje obuhvaćaju radnju koja se proteže kroz čak 15 milijuna godina i mogu samo ponoviti da je riječ o priči kakvu nikada ranije niste čitali.

Neuroze suvremenosti i čovjek

Cixinova trilogija nadrasta žanr kojem pripada i svrstava se uz bok remek-djelima poput Tolkienovih knjiga o Međuzemlju, Clarkeovih odiseja o crnom monolitu, Herbertovih avantura na Arrakisu ili Simmonsovih priča o Hiperionu.

Kao i navedena djela, tako i Cixinova trilogija bilježi neuroze modernoga svijeta pa, kao što se Frank Herbert u “Dini” bavi ekologijom, energentima i imperijalizmom, kao što Dan Simmons u “Hiperionu” propituje ulogu religije i umjetnosti za sudbinu ljudskog roda, tako se u “Problemu triju tijela” u centru nalazi znanost čija su snaga i napredak dovedeni u pitanje u ovovremenom relativizmu i populizmu.

Riječ je o onoj najjačoj, superteškoj kategoriji knjiga čija radnja doduše jest smještena u svemir, pa ih se svrstava u SF žanr, ali su isto tako ključne za razumijevanje čovječanstva u našem vremenu. Uz to, Liu Cixin je ovim knjigama svijetu pokazao kinesku ‘verziju’ science fictiona koja se može ‘locirati’ negdje na pola puta između “zapadnjačkih” vizija Asimova ili Clarkea o tehnologijama u budućnosti, i istočno-europske škole koja se fokusira se na ljudsku vrstu u svemiru kakvu je pisao poljski velemajstor Stanisław Lem.

20 milijuna dolara epizoda

No, osim neosporne kvalitete Cixinovih knjiga, bilo je tu još razloga zbog čega je Netflixova serija tako iščekivana. Tu je gotovo 200 milijuna razloga, odnosno, dolara koji su uloženi u ovu spektakularnu seriju – otprilike, svaka epizoda koštala je 20 milijuna dolara. Zatim, tu je i angažiranje najboljih ljudi za adaptaciju knjiga koje “ne mogu biti adaptirane”.

Radi se o Davidu Benioffu i D.B. Weissu, dvojcu zaslužnom za “Igru prijestolja”, seriju po popularnim romanima Georgea R.R. Martina iz ciklusa “Pjesma leda i vatre”, za koje se također tvrdilo da su neadaptabilne. Za ovaj pothvat u kojemu su se uhvatili u koštac s Cixinovom trilogijom pridružen im je i Alexander Woo, koji je radio na seriji “True Blood”.

Dakle, Netflix se vraški potrudio u pokušaju da stvori novu seriju za koju će saznati cijeli svijet, što nije uobičajeno za doba stream platformi. Sada, kad se cijela sezona 21. ožujka našla na Netflixu, čini se da su – uspjeli.

Formula za zaradu

Ali kada je u pitanju “3 Body Problem”, valja objasniti što zapravo smatram uspjehom. Prvo, ako knjige niste čitali, možete se mirne duše prepustiti seriji. Zbog nje ćete, garantiram, povremeno ostati iznenađeni, a dovoljno je čudnovata i suluda da joj oprostite povremeni pad u dinamici ili prisutnu površnost u karakterizaciji likova.

Moglo bi se zlobno primijetiti da su tvorcima serije bitniji bili CGI efekti nego ‘dubina’ priče ali, kvragu, riječ je o scenama kakve nikad nismo vidjeli, a to je ono što i očekujemo od ovakvih epskih priča. Netflixov “3 Body Problem” na trenutke je toliko začudan da se čini kao da ne može podbaciti.

Eh, ali tu su i oni gledatelji koji su knjige pročitali. Predviđam da će takvi već poslije dvije epizode poludjeti i poželjeti na lomači spaliti trojac koji je adaptirao knjige, kao i sve Netflixove “proklete” šefove. Treba razumjeti takvu strast, jer iza nje stoji obožavanje koje dolazi u koliziju s osnovnim motivom realiziranja ovakvih serija. A to je – novac.

Polarizirane reakcije

Živimo u eri popularne kulture koja se naziva još, često se to zaboravlja, masovnom kulturom. A takva kultura po defaultu mora donositi novac. To je njen paradoks i prokletstvo. Ono što je jednom donijelo novac, bit će iskorišteno opet, u nekom drugom obliku. I to je ta točka loma gdje strasti proključaju i začas polemike o kvaliteti prelaze u svađe i vrijeđanje, gdje ponašanje uključenih zadobiva elemente fanatičnosti ili ekstremizma.

Zato su reakcije na novu Netflixovu seriju očekivane i predvidljive, pa na društvenim mrežama – ali i u ‘official’ kritikama na portalima – možete vidjeti polarizirane dojmove o kvaliteti: jedni je proklinju i ‘pljuju’ – drugi je slave i uzdižu. Doista, kao što u astrofizici problem triju tijela predstavlja nerješiv problem za znanstvenike, tako u industriji showbusinessa adaptacija kultnog i kapitalnog djela bilo kojeg žanra predstavlja ‘problem’ oko kojeg jednostavno nije moguće dobiti unisone pohvale gledatelja i kritičara.

Dovoljno je podsjetiti da i danas postoje ljudi koji mrze Petera Jacksona jer je svojim filmovima ‘unakazio’ Tolkienove knjige, kao i da je nemali broj onih koji obožavaju Herbertove knjige, ali ne žele dati šansu “Dini” Denisa Villeneuvea i koju uopće ne žele pogledati. Tu su i vatreni fanovi “Igre prijestolja” koje dvojcu Benniof-Weiss ne žele oprostiti kraj serije, koji je po njima nedostojan obožavanog serijala.

Pročitajte knjige!

Jednostavno, istina je takva da adaptacije voljenih književnih remek-djela nikada neće biti ‘pravovjerni’ prikaz originala. Adaptacija djela iz jednog formata u drugi uvijek za sobom povlači zadiranje u strukturu originala i ponovnu procjenu važnosti likova i njihovih odnosa, što rezultira promjenama koje će ‘uvrijediti’ svakog koji od adaptirane verzije očekuje jednak doživljaj kao pri uživanju u onom ‘originalnom’ formatu.

Siguran sam da su ljudi već odlučili žele li dati šansu “3 Body Problemu” na Netflixu, i jedino što mi preostaje jest iz sveg srca zavapiti da nipošto i ni iz kojeg razloga ne propustite pročitati knjige, koje je kod nas prošle godine objavio Vuković & Runjić, u prijevodu Mirela Komada. Ako seriju i propustite, knjige nipošto nemojte.