Objavljena knjiga o tome što Zagreb čini Zagrebom. Autor Šimpraga: 'Podjednako su zastupljene i velike i male, kvartovske teme'

Knjiga 'Grad je sinteza - razgovori Saše Šimprage o Zagrebu' donosi brojne intervjue s meritornim stručnjacima

FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Posljednjih smo se tjedana po tko zna koji put uvjerili kako je arhitektura predmet zanimanja i rasprava najširih sfera društva. U prilog tome ide i nedavna arhitektonska debata, ali i nova knjiga Udruge Vizkultura “Grad je sinteza – razgovori Saše Šimprage o Zagrebu”.

Šimpraga, analitičar prostora, publicist i urednik nekoliko knjiga u području arhitekture i umjetnosti te osnivač i voditelj platforme 1postozagrad okupio je u jednoj knjizi intervjue koje je, tijekom dugogodišnje suradnje s Vizkulturom, vodio s brojnim stručnjacima za područje urbanizma u Zagrebu.

Bosnic+Dorotic

U knjizi “Grad je sinteza”, arhitekti, urbanisti, krajobrazni arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori i ostali profesionalci relevantni za javni prostor i planiranje grada, govore o perspektivama i mogućnostima koje Zagreb u urbanističkom smislu posjeduje.

Mogućnosti za grad

Neuobičajeno urbanističku seriju razgovora predložio je urednicima Vizkulture sam Šimpraga. “Htio sam raditi razgovore koji bi se manje osvrtali na prošlost, a više na mogućnosti za grad. Kad se to pokazalo čitanim, predložili su knjigu”, kaže u razgovoru za Telegram ovaj publicist i aktivist, koji je i autor knjige “Zagreb, javni prostor”.

Bosnic+Dorotic

Njegova nova knjiga donosi intervjue nastale tijekom proteklih desetak godina a, osim izbora iz većine razgovora navedene urbanističke serije, ediciji je pridružen i odabir intervjua koje je Šimpraga pisao za druge medije. Svima je poveznica upravo Zagreb.

“Neki od razgovora nastajali su u sklopu projekata u kulturi koje sam vodio ili na kojima sam surađivao. Knjiga nema reprezentativni uzorak već je odraz okolnosti, angažmana ili inicijativa kojima sam se bavio, a osobito su mi važni razgovori koji su kroz stručnu perspektivu sugovornika osnaživali inicijative kojima se i inače bavim”, pojašnjava.

Sve što čini Zagreb Zagrebom

“Grad je sinteza” donosi i razgovore s autorima svih cjelovito planiranih novih zagrebačkih kvartova, ali i osvrte na neke od izuzetnih urbanističkih ostvarenja koja ostaju u drugom planu, poput Sloboštine i Malešnice, ali i na one koje tek treba reafirmirati, kao što je novozagrebačka Plava potkova.

“Zastupljene su podjednako velike i male, kvartovske teme. Sve to skupa čini Zagreb Zagrebom, a teme grada u pravilu pobuđuju zanimanje kulturne javnosti, samo je vrlo malo medija i drugih prostora gdje se meritorno pokrivaju”, govori Šimpraga.

Fokus na budućnosti grada

“Tu je uloga nezavisnih medija dragocjena i zahvalan sam za priliku da se moji tekstovi publiciraju. Većina zastupljenih sugovornika i sugovornica nije učestalo ili uopće prisutno u medijima, a raspolaže ekspertizom koja je za Zagreb bitna”, kaže. On kao ključni problem ne vidi nedostatak stručnjaka, znanja i kompetencija u Zagrebu, već slabu razinu prepoznavanja i očekivanja.

Bosnic+Dorotic

Pojedini tekstovi iz knjige odnose se na povijest i aktualno stanje nekih od zagrebačkih četvrti, drugi se dotiču dovršenih i nedovršenih dijelova grada te novoizgrađenih objekata.

Tu su i trgovi i parkovi, pješačke zone i javni prostori, obnove grada s fokusom na povijesnu jezgru i historicističke zgrade, elementi vode u javnom prostoru i drugi gradski detalji, kao i mogućnosti održivih i klimatskih aspekata Zagreba. Fokus knjige je na budućnosti i potencijalima grada.

28 sugovornika

Urednici publikacije su Jelena Pašić i Ivan Dorotić, a autorica glavnine fotografija je Katarina Zlatec.

U knjizi su zastupljeni sljedeći sugovornici: Maroje Mrduljaš, Zoran Hebar, Borislav Doklestić, Niko Gamulin, Marija Barović, Dino Belamarić, Dominko Blažević, Igor Ekštajn, Tajana Jaklenec, Aneta Mudronja Pletenac, Branimir Rajčić, Morana Rozić, Tomislav Soldo, Dubravka Vranić, Silva Kalčić, Azra Suljić, Željka Čorak, Jesenko Horvat, Zlatko Uzelac, Sebastian Bogi, Mario Jukić, Suzana Dobrić, Nikša Božić, Marijo Spajić, Janko Večerina, Krešimir Ivaniš, Cvijeta Biščević, Irena Šimić, Ratko Miličević, Tihomir Jukić, Ivan Mlinar, Boris Dundović, Petar Puhmajer, David Kabalin, Snješka Knežević i Marko Špikić.