Izraelski nacionalni paviljon na Venecijanskom bijenalu zatvoren. Umjetnici: 'Naša je dužnost reagirati na nasilje koje i dalje traje'
'Umjetnici i kustosi izraelskog paviljona otvorit će izložbu kad se postigne primirje i dogovor o oslobađanju taoca', stoji na vratima Izraelskog paviljona
Od veljače na tisuće propalestinskih aktivista uzalud pokušava natjerati Venecijanski bijenale – jednu od najprestižnijih međunarodnih izložbi umjetnosti na svijetu koja svoja vrata otvara ovoga tjedna – da Izraelu zabrani sudjelovanje zbog rata koji se od jeseni vodi na području Gaze.
Danas, kada se međunarodni paviljoni Bijenala otvaraju za medije, vrata izraelskog ipak će ostati zatvorena, i to po želji umjetnice koja predstavlja Izrael i kustosa izraelskog nacionalnog paviljona. “Umjetnici i kustosi Izraelskog paviljona otvorit će izložbu kad se postigne primirje i dogovor o oslobađanju taoca”, stoji na vratima paviljona.
“Mrzim situaciju u kojoj smo se našli”, izjavila je Ruth Patir, umjetnica koja na Bijenalu predstavlja Izrael, “ali mislim da je ovo važno”. “Iako je Bijenale ogromna prilika za mladu umjetnicu kao što sam ja, situacija u Gazi puno je važnija od mene”, izjavila je Patir. Zatvaranje paviljona jedino je što ona kao umjetnica može poduzeti, smatra.
Duga sjena rata
Rat je, prenosi New York Times, bacio sjenu na velika kulturna događanja – od dodjela nagrada Oscar i Grammy, do rasprava o sudjelovanju Izraela na natjecanju za pjesmu Eurovizije. Premda mnogi Izraelci, baš poput Patir, žele primirje i dogovor o oslobođenju taoca, njezina bi akcija na ovako važnom međunarodnom događaju mogla u domovini izazvati negativne reakcije.
Posebno bi se razljutiti mogla izraelska vlada, koja je platila polovicu troškova paviljona i koja nije unaprijed obaviještena o mirnom prosvjedu umjetnika. Kustosica Tamar Margalit izjavila je da će posjetitelji i dalje moći vidjeti jedno od Patirinih videodjela kroz prozore paviljona.
Posljednjih nekoliko desetljeća Venecijanski bijenale često je trpio zbog napetih odnosa Izraela s drugim zemljama Bliskog istoka. Godine 1982., nakon što je Izrael napao Libanon, talijanska komunistička organizacija aktivirala je bombu ispred Izraelskog paviljona u Giardinima, oštetivši neka od umjetničkih djela koja su se nalazila unutar izložbenog prostora.
Rusije opet nema
Prije manje od deset godina, propalestinski aktivisti privremeno su okupirali Izraelski paviljon i Zbirku Peggy Guggenheimm, a buka oko ovogodišnjeg sudjelovanja Izraela započela je u veljači, kad je aktivistička grupa Art Not Genocide Alliance objavila otvoreno pismo pozivajući na zabranu zbog, kako su rekli, “neprestanih zvjerstava” u Gazi.
Među potpisnicima su bili i američka fotografkinja i aktivistkinja Nan Goldin, te još četrnaestero umjetnika koji ove godine predstavljaju svoje zemlje, uključujući Čile, Finsku i Nigeriju. Art Not Genocide Alliance u svojem se apelu pozvao na povijesne odluke Bijenala: u 1960-ima, talijanska je vlada zabranila Južnoafričkoj Republici sudjelovanje zbog apartheida, dok će Rusiji ovo biti drugi Bijenale na kojemu ne sudjeluje (svoj je veliki paviljon ove godine “posudila” Boliviji).
Organizatori su te usporedbe odbacili, navodeći da je svaka zemlja koju priznaje talijanska vlada slobodna sudjelovati. Dapače, talijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano izjavio da Izrael “ima pravo izražavati svoju umjetnost”.
Ne odustaje od nade
Patir, čiji rad nije poznat izvan Izraela, tu akciju nije komentirala, te je uporno odbijala zahtjeve za intervjue dok je završavala radove za svoju izložbu naslovljenu s “(M)otherland”, u kojoj istražuje pritisak koji se vrši na žene da postanu majke. Ona je redovito sudjelovala na prosvjedima u Tel Avivu koji su pozivali na dogovor o oslobađanju taoca i ostavku premijera Benjamina Netanyahua.
Rad na izložbi, kazala je, bio joj je jedina utjeha. Kako se otvorenje Bijenala približavalo, umjetnica i kustosi nadali su se da će se situacija promijeniti. “Nismo mogli zamisliti da ćemo biti u Veneciji u travnju s taocima u zarobljeništvu i s ratom koji i dalje bukti”. Zato su i donijeli odluku: otkazati zabavu koja se tradicionalno održava prilikom otvaranja paviljona, napraviti umjetničko djelo kao odgovor na rat i, u konačnici, potpuno zatvoriti izložbu.
Napretka u postizanju primirja zasad nema, a napetosti između Izraela i Irana rastu. No, Patir se nada da će doći do pomaka s mrtve točke te da će dobiti priliku pozdraviti posjetitelje Bijenala prije kraja izložbe, 24. studenoga. “Vjerujem da ćemo otvoriti paviljon”, izjavila je umjetnica. “Vjerujem da hoćemo”.