Kako oživjeti Zagrebačku burzu? Rumunjska je primjer koji bismo mogli slijediti

‘Došlo je do averzije prema burzi’

Danijel Delač iz investicijske kuće InterCapital kaže da je tada, prije 15-ak godina, snažan rast cijena dionica provukao ulagače.

“Visoki povrati na vrhuncu tržišne ekspanzije privukli su mnoge ulagače, a razvoj tržišta je bio u začetku, stoga mnogi nisu pridavali previše pozornosti financijskim pokazateljima i valuacijama. Posljedično je za mnoge došlo do razočaravajućeg ishoda i averzije prema burzi. Međutim, smatramo da je u ovom trenutku okruženje puno povoljnije za dugoročne investitore što bi moglo privući nešto više ulagatelja na tržište, pogotovo pojavom novih proizvoda poput ETF-ova, no euforiju onih vremena ne očekujemo, niti je dobro da ona postoji u toj mjeri”, kaže Delač.

Što je potrebno za oživljavanje tržišta

Već godinama se iz financijskih krugova može čuti da bi za privlačenje ulagača na tržište kapitala potrebno provesti novi val javnih ponuda dionica. Pritom se misli na stavljanje na tržište dionica državnih kompanija. Kada bi se radilo o većim kompanijama, s tržišnom kapitalizacijom od preko milijardu eura, to bi privuklo interes domaćih institucionalnih investitora, malih ulagača, ali i onih iz inozemstva. Ono što se sada često ističe kao prepreka investitorima su slaba likvidnost, što onemogućuje ulaganja većih igrača te nedostatak novih izdanja.

Silvija Kranjec, financijska analitičarka Raiffeisen banke kaže da je za oživljavanje tržišta kapitala potrebno podići financijsku pismenost građana, ali i transparentnost i otvorenost kompanija prema investitorima te povećati likvidnost burze kroz nova izdanja.

“Dok dionici domaćeg tržišta kapitala aktivno rade na promociji financijske pismenosti među domaćom populacijom, samo mali broj domaćih kompanija sudjeluje na međunarodnim investicijskim konferencijama te aktivno i otvoreno komunicira s investitorima. Pritom se bitno razlikuje i kvaliteta objavljenih financijskih izvještaja, a veliki broj domaćih kompanija ne objavljuje dovoljno informacija.”, kaže Kranjec.

Povjerenje stranaca narušeno zbog Agrokora

Osim toga, upozorava i da je povjerenje dijela međunarodnih investitora znatno je narušeno razvojem situacije vezano za poslovno i financijsko restrukturiranje koncerna Agrokor. Naime, u procesu restrukturiranja veliki broj dioničara bivših Agrokorovih kompanija ostao je bez svojih dionica, koje su izbrisane, nakon što je poslovanje prebačeno na nove pravne osobe.

“Izgubljeno povjerenje teško je brzo povratiti, a domaće dioničko tržište dodatno je izgubilo na privlačnosti znatnim pogoršanjem likvidnosti”, kaže Kranjec.

Dok je na Zagrebačkoj burzi poprilično mrtvilo, iza investitora na stranim tržištima kapitala je odlična godina, ako su izabrali prave sektore. Američki index Nasdaq koji prati kretanje cijena najvećih tehnoloških kompanija od početka godine u plusu je oko 30 posto. Na primjer, cijena dionice američkih proizvođača električnih automobila porasla je nekoliko stotina posto, kao i cijene dionica farmaceutskih kompanija koje je u fokus stavilo istraživanje cjepiva protiv koronavirusa. Postavlja se pitanje jesu li hrvatski investitori propustili taj vlak? Ima li lokalnih investitora koji su prisutni na stranim tržištima, kad već nema značajnijeg interesa za Zagrebačku burzu?

Prilika za zaradu na stranim tržištima

Delač kaže da je i dio hrvatskih ulagača iskoristio taj rast bilo kroz direktno ulaganje, ili kroz investicijske fondove koji su izloženi stranim tržištima.

“Dio naših investitora/klijenata aktivno trguje na stranim burzama koristeći naše brokerske usluge, a određeni investitori imaju izloženost stranim tržištima kroz fondove koji prate najveće svjetske indekse ili dionice”, kaže Delač.

I Silvija Kranjec kaže da domaći ulagači mogu ulagati na strana tržišta, bilo direktno u dionice ili putem fondova.

“Domaćim investitorima na raspolaganju stoje investicijski fondovi čija imovina je prvenstveno orijentirana prema vanjskim dioničkim tržištima. Dakle, i domaći investitori imaju mogućnost ulaganja u vodeće globalne kompanije iz tehnološkog ili farmaceutskog sektora putem investicijskih fondova pod upravljanjem domaćih društava za upravljanje tim fondovima. Dodatno, korištenjem brokerskih usluga domaćih financijskih institucija domaći ulagatelji mogu uz naknadu svoju imovinu investirati u dionice kompanija na globalnim dioničkim tržištima”, kaže Kranjec.

Povezivanje Ljubljane i Zagreba

Oživljavanje lokalnih tržišta kapitala moglo bi se postići i kroz međusobno povezivanje, čime bi ona mogla postati atraktivnija velikim ulagačima, što bi donijelo i veće promete. Zagrebačka burza prije par godina preuzela je Ljubljansku burzu, a sada je i InterCapital lansirao ETF-ove, odnosno fondove čijim dionicama se trguje na burzama, s time da će jedan svojim ulaganjima biti fokusiran na slovensko a jedan na hrvatsko tržište

“Što se tiče ETF-ova, mi smo lansirali dva ETF-a na Zagrebačkoj burzi – jedan koji prati hrvatski indeks CROBEX10 a drugi koji prati Slovenski indeks SBITOP. Tako investitori na Zagrebačkoj burzi mogu dobiti izloženost najboljim hrvatskim i slovenskim kompanijama na jednostavan i transparentan način.

Plan je u narednom periodu lansirati i dva ETF-a na Ljubljanskoj burzi – također jedan koji će pratiti CROBEX10 i drugi SBITOP. Ideja je ista, odnosno omogućiti investitorima na Ljubljanskoj burzi da na jednostavan način dobiju izloženost najboljim hrvatskim i slovenskim kompanijama”, kaže Delač.

Kako je to riješila Rumunjska

Rumunjska bi mogla biti primjer koji bi i Hrvatska mogla slijediti, ako želi razviti tržište kapitala. Naime, Rumunji su kroz javnu ponudu dionica fonda koji sadrži državnu imovinu privukli sve svjetske institucionalne investitore koji ulažu u tržišta u razvoju i tako razvili lokalno tržište kapitala.

Njih kao primjer ističe i Silvija Kranjec. “Pored značajno više likvidnosti u odnosu na Zagrebačku burzu, atraktivnost rumunjskog dioničkog tržišta odraz je i relativno visokih dividendnih prinosa listanih kompanija, primamljive sektorske zastupljenosti i novih uvrštenja kompanija na burzu”.